Propustili ste “deadline”, izgubili klijenta, pustili ste u prodaju proizvod s greškom ili ste bili neuspješni na neki drugi način. To je ugrozilo vaš kredibilitet, vašu tvrtku i tim. Događa se, svi griješimo, ali kako dalje?
Ako ste poput većine lidera, vjerojatno ćete pokušati prikriti problem ili ga ignorirati. Rezultati globalnog istraživanja tvrtke The Forum Corporation pokazuju da samo 19 % lidera ima naviku ispričati se jer se boje da će izgledati nesposobno ili slabo. I to ima smisla, jer ispričavanjem pokazujete da i vi ponekad griješite, a to nekima može značiti da ste slabić. Srećom, studija objavljena u časopisu Journal of Business Ethics pokazala je da su lideri, koji se ispričaju za svoje pogreške, percipirani jačima i inspirativnijima od onih koji svoje pogreške ne priznaju.
Da, isprika vas prisiljava da priznate kako ste daleko od savršenstva. Također, omogućuje vam da ljudima pokažete kako ste spremni preuzeti odgovornost za svoje postupke i iskoristite neuspjeh kao priliku za razvoj. To je najbolji način za stvaranje kulture vjerodostojnosti i odgovornosti. Ako ste vi, kao lider, spremni transparentno priznati i prihvatiti svoje pogreške, vaši će zaposlenici činiti isto.
Uzmimo primjer Reeda Hastingsa. Suosnivač Netflixa pokušao je 2011. godine svoju tvrtku usmjeriti na novo tržište online streaminga. Kako bi to postigao, pokušao je razdvojiti noviju uslugu DVD streaminga filma pokretanjem nove web lokacije pod nazivom Qwikster i podigao je cijene za 60 % postojećim Netflix korisnicima. Hastings se suočio s negativnom reakcijom korisnika i dioničara, a cijene dionica drastično su pale. Što je učinio? Rekao je: “Zabrljao sam”. Priznao je da su ga prethodni uspjesi Netflixa učinili arogantnim i zaslijepili. Njegova isprika pomogla je u ponovnoj uspostavi dobrog imena tvrtke. Do kraja 2012. godine Netflix je nadmašio procjene rasta pretplatnika, a dionice su im se oporavile.
Nakon pogreške, slijedi mnogo posla, a za početak je dovoljno ispričati se.
Ponovno uspostavite osjećaj sigurnosti
Kada ih iznevjerite, ljudi su obično neko vrijeme ljuti na vas. Pokušavaju rješavati tekuće probleme, pitaju se hoće li ta pogreška ugroziti njihove karijere i slično. Po mišljenju dr. Roberta Hurleyja, autora knjige “The Decision To Trust”, osobe koje osjećaju nesigurnost, teško vjeruju drugima i zato morate biti spremni uložiti dodatno vrijeme i učiniti sve što je potrebno kako biste tu nesigurnost ublažili. To može značiti zakazivanje dodatnih sastanaka, održavanje prezentacije nekog projekta u ranoj fazi za članove tima i češće slanje e-mailova koji pokazuju pomake i napredak u tjednima nakon incidenta. Pokažite da imate kontrolu nad situacijom. Čim se ljudi počnu osjećati sigurnijima, vratit ćete njihovo povjerenje.
Pitajte “zašto”
Velika pogreška je, ironično, dobar trenutak da ponovno inspirirate sami sebe, da se zapitate zašto radite to što radite. Obnovite osjećaj misije i sa svojim zaposlenicima. Simon Sinek, govornik, konzultant i autor knjige “Start with Why”, tvrdi da povjerenje postižete zahvaljujući upečatljivosti vašeg “zašto”. Taj “zašto” ih podsjeća na to zašto oni rade ovaj posao te im pomaže da nastave dalje.
Nastavite dalje
Jednom kada se ispričate, vrijeme je da krenete dalje. Što brže riješite problem, brže će i ljudi nastaviti raditi s vama. Vaša isprika imat će dugotrajan učinak. Nakon toga, bez obzira na to radi li se o klijentima, investitorima ili zaposlenicima, nikoga nije briga jeste li pogriješili. Oni samo žele da se šteta sanira i da rad bude uspješan.
Prijevod: J. P.
Izvor: Entrepreneur
