Irena Gec Andlar rođena je u Ljubljani, napola je Slovenka – napola Hrvatica, a živi na samoj granici u prelijepom Gorskom kotaru uz rijeku Kupu. Naučila je uživati u prelijepoj prirodi koja je okružuje i u svim svojim poslovima. Završila je Ekonomski fakultet u Rijeci, po struci je mag. oec. Majka je trojice odraslih sinova, a uz muža i roditelje, uspješno vodi obiteljske tvrtke: Gec d.o.o. Plešce – za izradu plastične ambalaže, Zonu GP – tvrtku za nekretnine i Solar model – tvrtku za obnovljive izvore energije i lovačku opremu.
O svojoj ulozi u tvrtki Gec kaže: “Kako su tvrtku pokrenuli moji roditelji, koji su još uvijek aktivni, iako imaju 70 plus godina, moja uloga je da polako prenesem vođenje posla na treću generaciju naše obitelji. Dvojica sinova završila su školovanje na Vernu u Zagrebu, i to baš poduzetnički smjer. Vratili su se doma u Plešce zato što su od djetinjstva uključeni u sve naše poslove, direktno ili indirektno, pa bi ovo bio neki logički slijed njihova školovanja i nastavka rada u obiteljskoj tvrtki.
Mlađi sin, nakon završetka srednje škole u Austriji, Ferlachu, gdje je završio zanat za majstora puškara, sad je na studiju VUKA u Karlovcu i uskoro otvara svoju lovačku trgovinu i puškarsku radionu.
Brat Robert Gec također je završio Vern u Zagrebu i zaljubljenik je u prirodu. U Delnicama je prije 15 godina otvorio svoju tvrtku Gec GP za preradu drva. To je moderna pilana neposredno uz autocestu Rijeka-Zagreb koja nudi sve vrste rezane građe i elemenata.”
Nasljednici ste obrta za preradu plastike i metala koju su pokrenuli Emil i Jelena, Vaši roditelji, 70-ih godina prošlog stojeća. Logičan slijed bio je da Vi preuzmete tvrtku. Od 1990. g. izgradili ste nekoliko proizvodnih hala. Na kakvim se principima temelji Vaša vizija ove tvrtke?
Kontinuirano ulažemo u proizvodne kapacitete, a objekte i opremu obnavljamo kako bi bili što energetski efikasniji. Veći dio električne energije proizvodimo sunčanom elektranom postavljenom na krovu hale, nabavljamo opremu koja troši manje električne energije, svu količinu otpada iz proizvodnje prerađujemo na vlastitoj liniji za regeneraciju i kontinuirano pazimo na što manji negativni utjecaj na okoliš.
Proizvodnja se u počecima odvijala u garažnim prostorima. Povećanje proizvodnje zahtijevalo je nova postrojenja. Koliko držite do inovacija i novih tehnologija u proizvodnom procesu?
Tako je, većina obiteljskih i poduzetničkih priča počinje iz garaže, pa tako i naša. Tijekom godina izgradili smo 4 objekta. Sada smo na nekih 1500 m2 zatvorenog prostora. Modernu i zaokruženu cjelinu za proizvodnju ambalaže danas čine: 5 varilica za vrećice, 5 linija za ekstruziju, 3 stroja za tisak, linija za regeneraciju otpada. Da bismo opstali na tržištu, morali smo stalno pratiti i ulagati u nove trendove. Na tom tragu kupcima smo ponudili najjednostavniji i najekonomičniji proizvod za pakiranje, koji je i ekološki prihvatljiv. Česti smo gosti na sajmovima plastike u Istanbulu, Milanu, Dusseldorfu i drugdje jer nastojimo što više noviteta primijeniti u svom svakodnevnom poslovanju.
Iza nas je više od 50 godina predanog rada i truda nekoliko generacija naše obitelji. Tijekom godina postali smo jedna od vodećih tvrtki na području Hrvatske za izradu plastične ambalaže. Naši glavni proizvodi su vrećice i folije iz polietilena, tiskanje na folije i vrećice, pribor za pakiranje. Kupcima želimo ponuditi jedinstvenu uslugu: sve za pakiranje na jednome mjestu.
Kako ocjenjujete odnos vladajućih prema proizvodnom sektoru u Hrvatskoj? Koji su najveći izazovi?
Proizvodnja je temelj gospodarstva, proizvodnja je zahtjevna grana s velikim izazovima, od nabave opreme, radne snage, servisa, oscilacija u cijenama sirovina i električne energije, promjene zakona… To su sve svakodnevni izazovi koje je jako naporno pratiti. Mjere Vlade u subvenciji cijena el. energije dobrodošle su, kao i nepovratne potpore za ulaganje u proizvodnju.
Danas kada čujemo riječ “plastika”, svi imamo mali otklon, no rijetki znaju da proizvodnja plastične ambalaže može biti usmjerena održivom razvoju. Kako Vi to komentirate?
Plastika sama po sebi nije najveći problem. Uvijek je posrijedi ljudski faktor. Problem je zbrinjavanje otpada, ne samo plastičnog nego svih drugih vrsta otpada, papira, tekstila itd. Mi smo svakako za to da se smanji upotreba plastike ondje gdje nije potrebna. Nastojimo poboljšati svoje proizvode na sve načine, npr. tako da se smanji debljina gotovog proizvoda. To je također jedan od načina da se smanji i količina plastike.
Dio naše proizvodnje koristi se električnom energijom proizvedenom solarnom energijom. I to je bitan doprinos u smjeru održivosti. Prvu solarnu elektranu postavili smo 2010. godine i bila je među prvih 10 elektrana u Hrvatskoj. Imali smo namjeru sa slovenskim partnerima razviti taj posao, ali su se uvele kvote i to je bilo nemoguće. Putem natječaja Energetska učinkovitost ove smo godine postavili još jednu elektranu od 80 kW. Od početka rada od svibnja 2023. godine uštedjeli smo 29 tona CO2, što se može mjeriti s vrijednošću posađenih 2000 stabala. Također se brinemo i o našoj šumi koja je bila pogođena zadnjim vremenskim nepogodama. Gotovo svake godine posadimo oko 2000 sadnica smreke za buduće generacije.
Imate li problema s radnom snagom i kakva je vaša uloga u lokalnoj zajednici?
Zapošljavamo 15-ero djelatnika. Većinom su to radnici iz naše sredine, iako imamo od prošle godine i nekoliko stranih radnika. Kako se nalazimo u udaljenom kraju, gdje broj stanovnika kontinuirano opada, nemamo puno izbora prilikom zapošljavanja.
Naša tvrtka, ali i cijela obitelj Gec, godinama podržava razne udruge na našem području, posebno DVD Plešce i Župu Plešce, a sudjelujemo i u svim karitativnim akcijama za pomoć invalidnim osobama.
“Nikad ne gubim, ili pobjeđujem ili učim!” – sviđa mi se vaš moto. Često naglašavate kako ste orijentirani stalno na budućnost. Gdje se vidite u budućnosti?
Budućnost naše tvrtke je na mlađem naraštaju koji već uspješno odrađuje svoje zadaće. Članovi su organizacija koje okupljaju najuspješnije tvrtke na području Hrvatske i Slovenije: Amcham Hrvatska i Klub Slovenskih podjetnikov SBC.
Imaju svoj krug poslovnih partnera, zaduženi su za obilaske sajmova i traženje novih tehnologija i prilika, a imaju i mogućnost razvoja drugih djelatnosti.
Ovih dana svjedoci smo nesagledivih posljedica klimatskih promjena. Stigne li se još uvijek čovjek uskladiti s prirodom? Kako je u inače “zimovitom” Gorskom kotaru?
Nama su zimski uvjeti još uvijek problem, ali zime nisu više kao nekada. Sada se sve više suočavamo sa sušama i s poplavama. Još uvijek se na razne načine može uskladiti čovjekov život s prirodom, no to je puno lakše u seoskim okruženjima, nego u gradu. Život na selu ili u gradu danas je neusporediv iz puno uglova. Iako smo mi u Gorskom kotaru dosta udaljeni od gradskih središta, što nam povećava troškove transporta i koječega drugog, pogledati svaki dan kroz prozor u relaksirajuće zelenilo ili navečer prošetati šumom, uz rijeku ili jezero, pravo je bogatstvo.
