Ericsson Nikola Tesla ove godine obilježava 70 godina uspješnog poslovanja na domaćem i inozemnim tržištima tijekom kojih je, odgovornim odnosom prema svim zainteresiranim stranama, pozitivan primjer u Hrvatskoj i šire. Tim povodom razgovarali smo s Gordanom Kovačević, predsjednicom Ericssona Nikole Tesle.
Svoju profesionalnu karijeru započeli ste u tadašnjem poduzeću “Nikola Tesla”. Dolaskom Ericssona u Hrvatsku 1995. postajete potpredsjednica ENT-a. I tada i sada imali ste ideje, inovativan pristup. Iskustvo, DNK ili nešto treće?
Rano sam otkrila što volim i želim raditi, najviše su me zanimale prirodne znanosti i uvijek sam nešto rješavala. Kad čovjek radi srcem, rezultati ne izostaju. Složeni problemi su mi uvijek bili interesantni i motivirajući. Budući da sam odrastala u susjedstvu kompanije i bila njezin stipendist u posljednjoj godini studija na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, (današnji FER), otkrila sam da svoje snove mogu ostvariti u tadašnjoj kompaniji Nikola Tesla.
Rukovodstvo kompanije uvijek je imalo viziju, što je odgovaralo i meni kao osobi i mojim interesima. Imala sam prilike učiti od najboljih i raditi u timovima vrhunskih stručnjaka u Hrvatskoj i brojnim inozemnim tržištima na najsloženijim projektima gdje sam imala globalne i regionalne odgovornosti. Kada nakon uspješne privatizacije 1995. godine Ericsson postaje najveći pojedinačni vlasnik, ulazim u menadžment tim kompanije i preuzimam značajne odgovornosti u Ericsson Nikoli Tesli i Ericssonovoj korporaciji. Bila sam desna ruka Akea Enella, tadašnjeg predsjednika kompanije, pa je i moj dolazak na čelno mjesto kompanije 2005. godine bio prijelaz koji je bio jednostavniji i koji je bio percipiran kao logičan.
Od 2005. na čelu ste kompanije Ericsson Nikola Tesla. Svaka rukovodeća pozicija donosi stres i zahtijeva puno znanja, vještina, sposobnosti i ono što je najvažnije – rezultat. Što ste to učinili kako biste uspjeli u ovako kompetitivnoj industriji kao što je ICT?
Radim ono što volim i u što vjerujem pa uvijek dajem najbolje od sebe. Treba imati i viziju i biti timski igrač, ali i strateški i brzo promišljati svaki korak. Rezultati su ono što se gleda na svim poslovnim razinama, a rukovodeća pozicija nosi uz sebe i veliku odgovornost vođenja kompanije u smjeru koji osigurava konkurentnost i održivost poslovanja. To je izuzetno izazovan zadatak, posebno u ICT industriji u današnje vrijeme brzih i konstantnih promjena. Na to treba biti spreman.
Treba se prilagoditi, stalno učiti i raditi na sebi, stalno se transformirati, biti hrabar, uporan i ustrajan pa rezultati neće izostati. Bitno je i imati viziju, a moja je bila da u Hrvatskoj možemo izgraditi centre izvrsnosti koji djeluju u okviru globalne korporacije Ericsson i ujedno biti kompanija izbora za naše kupce i partnere u Hrvatskoj te drugim tržištima na kojima poslujemo. To smo ostvarili kroz naš razvojno-istraživački centar koji je najveći te vrste u Hrvatskoj i druge ekspertne centre koji djeluju u našoj kompaniji, a imaju globalne odgovornosti te kroz svoju stalnu orijentaciju na pronalaženje najboljih rješenja za svoje kupce.
Ovaj mjesec ENT je obilježio 70 godina uspješnog poslovanja na domaćem i inozemnim tržištima. Na što ste posebno ponosni nakon toliko godina poslovanja kompanije?
Poslovati stabilno u kontinuitetu već 70 godina nije mala stvar. Pogotovo u izrazito kompetitivnoj industriji poput ICT-a. Jedna smo od rijetkih hrvatskih kompanija koja je pozitivan primjer privatizacije. Strateške odluke o budućnosti kompanije koje su se donosile tijekom godina djelovanja pokazale su se ispravnima. Ponosna sam što smo lokalna kompanija s respektabilnom tradicijom koja sudjeluje u kreiranju globalne tehnologije budućnosti. Ponosna sam na naše inovativne stručnjake koji redovito dobivaju pohvale globalnih kolega i kupaca i traženi su suradnici na najsloženijim projektima u različitim dijelovima svijeta. Rješenja koja smo razvili u Hrvatskoj, na primjer naše e-Zdravstvo, postalo je izvozni proizvod tražen u svijetu, a usluge razvijene u sklopu tog sustava svrstale su Hrvatsku među najrazvijenije članice EU-a u tom segmentu.
ENT je, osim što je predvodnik inovativne tehnologije, i lider u društveno odgovornom poslovanju. Na koji ste način uspjeli povezati DOP i održivi razvoj kod svojih zaposlenika i šire društvene zajednice?
Društveno odgovorno poslovanje temelj je kompanijske strategije i integralni dio svih naših poslovnih procesa. Rekla bih i da je društvena odgovornost jedna od sastavnih dijelova uspjeha. Odgovornost kreće od brige za dobrobit i zdravlje naših zaposlenika, prenosi se na naše partnere i kupce, te tako i na širu zajednicu. Takav se odnos reflektira na ugled kompanije, motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika, kao i širu društvenu prihvaćenost.
Kompanija samostalno i u suradnji s partnerima provodi programe kojima doprinosi očuvanju zdravlja i dobrobiti zaposlenika od uvjeta rada (fleksibilno radno vrijeme, porodiljni dopust za oba roditelja), uređenja kompanijskih prostora (npr. ergonomski namještaj, park u okviru kompanije, parkiralište za bicikliste), zdravstvene zaštite (ambulanta u krugu kompanije, redoviti sistematski pregledi) do raznih radionica i događanja (npr. program realiziran u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kroz koji smo dobili certifikat “Tvrtka prijatelj zdravlja”). S druge strane, ICT rješenja koja naši stručnjaci kreiraju imaju pozitivan utjecaj na različita područja ljudskog djelovanja te u konačnici olakšavaju i poboljšavaju život svih korisnika, pa tako kreiramo neku vrstu začaranog kruga dobrog djelovanja. Dio tog kruga su i naši dioničari, kupci, partneri, dobavljači pa se tako društveno odgovorno djelovanje osnažuje i širi.
Implementacija proizvoda, usluga i rješenja ENT povoljno utječe na ostvarenje 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Imate li neki konkretni primjer?
Informacijsko-komunikacijske tehnologije su ključne za postizanje globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda pa smo u nefinancijskom dijelu svoga godišnjeg izvještaja 2018. naveli konkretne primjere svog doprinosa za svaki od 17 ciljeva održivog razvoja. Spomenut ću samo neke od primjera implementacije naših proizvoda, usluga i rješenja kod naših kupaca diljem svijeta koji, uz poslovne učinke, povoljno utječu i na ostvarivanje ovih globalnih ciljeva.
Uvođenjem novih funkcionalnosti i unaprjeđenjem Centralne platforme hrvatskog nacionalnog zdravstvenog informacijskog sustava pridonosimo ostvarenju 3. cilja – Zdravlje i blagostanje. Naš doprinos ostvarenju ovog cilja putem uvođenja nacionalnog sustava e-Zdravstva u Hrvatskoj zabilježen je i u Ericssonovom globalnom izvještaju o održivosti za 2016. godinu.
Naš doprinos 4. cilju – Kvalitetnije obrazovanje, ostvarujemo kroz dugogodišnje partnerstvo s akademskim institucijama. Ovdje bih izdvojila naš Ljetni kamp, kao odličan model uspješne suradnje obrazovanja i gospodarstva što je nužno za podizanje konkurentnosti naše industrije.
Implementacijom Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra u sve katastarske urede i zemljišnoknjižne odjele u Republici Hrvatskoj stvoreni su preduvjeti za razvoj novih elektroničkih usluga i osnaživanje institucija te davanja brže, kvalitetnije i sigurnije usluge građanima, čime pridonosimo cilju 16 – Pravedne i snažne institucije.
Naš najmlađi R&D centar u Osijeku pridonosi ispunjavanju ciljeva 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast i 9 – Industrija, inovacija i infrastruktura.
Kompanija je uvijek bila usmjerena na budućnost i stvaranje novih prilika. Morali ste znati prepoznati bitne promjene u tehnologijama. Je li teško?
Bilo je zahtjevno, ali i poticajno. Potrebno je uvijek imati strateški pristup i pripremati se za budućnost. Kad kontinuirano radite na izgradnji motivirajuće kompanijske kulture, određenog stava, onda to postaje norma. Mi smo tijekom godina rasta i razvoja kompanije mnogo ulagali upravo u našu sposobnost kreiranja inovativnih rješenja. Inovativnost je jedan od naših osnovnih temelja. Kad imate takve temelje, nije teško uvijek biti ispred drugih i stvarati prilike. Teško je kad vam je takav pogled na svijet stran ili kada zastanete u kontinuiranom transformiranju i investiranju u budućnost.
ICT industrija potiče promjene u cijelom društvu! Donosi li ona zaista dobrobit za sve nas ili nas polako pretvara u ljude ovisne o “čipovima”?
Vjerujem u tehnologiju koju koristimo za dobrobit pojedinaca i društva. Mislim da su pitanja u tome tko, na koji način i zašto koristi tehnologiju. Uz to, mislim da u svemu treba imati mjeru pa tako i u korištenju tehnologije. Toliko je divnih stvari u svijetu u kojem živimo koje nam tehnologija može približiti i dati nam priliku da se bolje upoznamo s njima.
Prije ere sveprisutnog mobilnog pristupa internetu, ako smo nešto željeli saznati, za informacijama smo nekoć danima tragali. Danas samo utipkamo ono što nas zanima u neki pretraživač i odmah nam je dostupan širok raspon podataka na temelju kojih možemo doći do tražene informacije. Također, današnja nam tehnologija dozvoljava da budemo u kontaktu glasovno, riječju i slikom s kim god želimo, bez obzira na geografske udaljenosti. To su dobrobiti koje su nam svima bliske i koristimo ih gotovo svakodnevno. Tehnologija je pomoćnik koji nam omogućava da ostvarimo ono što je prije bilo nemoguće. Pomaže nam i da u potpunosti ostvarimo sve svoje potencijale, da si olakšamo i uljepšamo život.
Ističete strategiju umreženog društva u kojem će svi biti umreženi, svi koji od toga mogu imati neke koristi. Što nam to umrežavanje donosi?
Razvoj tehnologije nam je omogućio umrežavanje ljudi, strojeva, vozila, industrije, gradova… To nam svima donosi velike koristi i otvara nove prilike. Stvaraju se novi poslovni modeli, nova zanimanja, nežive stvari i sustavi postaju “pametni”. S najnovijom generacijom mobilnih mreža – 5G kreiramo najveću platformu za inovacije koja će transformirati industrije i društva. Krajnji cilj tog svekolikog umrežavanja je omogućavanje pametnog održivog svijeta. Zahvaljujući umrežavanju informacije iz cijelog svijeta iz najrazličitijih područja su nam dostupne u nekoliko klikova, repetitivne zatupljujuće ili opasne poslove umjesto ljudi mogu odraditi strojevi, geografske udaljenosti ne ometaju našu komunikaciju s drugima koja sada već u velikoj mjeri postaje audio-vizualna komunikacija. Uz 5G mrežu, umrežavanje nam donosi i neke nove slučajeve upotrebe. Dijagnostika i operacije na daljinu u zdravstvu, autonomna vozila, prijenos kulturnih iskustava poput koncerata na daljinu, samo su neki od njih.
Vaš Centar za istraživanje i razvoj predstavlja najveću koncentraciju razvojno-istraživačkih stručnjaka u Hrvatskoj. Pratite mlade talente, organizirate Ljetni kamp… Na koje još načine unapređujete rad i motivaciju?
Inovacijska kultura koju gradimo u kompaniji i sustav vrijednosti koje njegujemo snažan su poticaj vrsnim stručnjacima koje zapošljavamo. Osim toga, oni imaju priliku usavršavati se i stalno razvijati u radu na zanimljivim projektima koji uključuju najnoviju tehnologiju i pritom surađivati s kolegama iz svih krajeva svijeta. Kvaliteta našeg razvojno-istraživačkog centra prepoznata je u globalnom Ericssonu i naši su stručnjaci uvijek traženi na najsloženijim projektima. Iz godine u godinu odgovornosti našeg razvojno-istraživanog centra i drugih ekspertnih centara u kompaniji se povećavaju što je potvrda dobrog rada.
Dobro ste primijetili da talente pratimo još od fakulteta. Najbolji primjer za to je naš Ljetni kamp koji je postao svojevrsni brand suradnje obrazovanja i gospodarstva. Pokrenuli smo ga 2001. godine u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, a tijekom proteklih devetnaest godina on se razvio u međunarodnu platformu za poticanje izvrsnosti i gospodarske relevantnosti akademskog obrazovanja. U njemu studenti iz STEM, ali i drugih područja rade u realnom poslovnom okruženju na stvarnim R&D projektima i tako u praksi primjenjuju znanja stečena na fakultetu. Drago mi je da mnogi od njih tijekom sudjelovanja uvide da je Ericsson Nikola Tesla za njih poželjan poslodavac pa nam se nakon završetka fakulteta vraćaju kao zaposlenici.
STEM zanimanja smatrate temeljem razvoja društva. Kakva je danas stvarna situacija u Hrvatskoj?
Nedovoljan broj mladih odlučuje se za STEM zanimanja što dovodi do nedostatka stručnjaka na tržištu. U našem dobu digitalne revolucije, stručnjaci iz STEM područja osnova su za izgradnju nacionalne konkurentnosti. To nije izazov s kojim se suočava samo Hrvatska nego i druge države. Kao posljedica toga, odnosno s obzirom da su stručnjaci u tim područjima globalno traženi, događa nam se da jedan dio onih koji se u Hrvatskoj obrazuju u STEM područjima odlazi u inozemstvo. Zbog toga je STEM u fokusu. No istovremeno trebamo težiti objedinjavanju različitih vrsta znanja i područja ljudskog djelovanja jer samo tako u budućnosti možemo postići najbolje rezultate. Uostalom i sam razvoj suvremene tehnologije nalaže stvaranje novih poveznica i sinergija među različitim disciplinama. Vidljivo je to i u razvoju umjetne inteligencije i proširene i virtualne stvarnosti koji traži sveobuhvatna znanja.
U Hrvatskoj smo još uvijek usredotočeni na STEM područje dok se posljednjih godina u svijetu sve više govori o post-STEM-u odnosno kreativnoj sinergiji i unakrsnom obogaćivanju STEM zanimanja s humanističko-društveno-umjetničkim (HDU). To nije nešto novo. Sjetimo se samo Leonarda da Vincija ili našeg Nikole Tesle, čiji je univerzalni um prikazan i u izložbi Nikola Tesla – the Mind From the Future koju smo podržali.
U ENT prihvaćate i potičete raznolikost, kompanija sudjeluje u projektu Povelje raznolikosti Hrvatska, a i ambasadorica ste ove Povelje.
Godinama kontinuirano razvijamo organizacijsku kulturu koja potiče raznolikost jer naše zaposlenice i zaposlenici svojom raznolikošću i inovativnošću pridonose uspjehu naše kompanije. Dio smo korporacije Ericsson koja posluje u 180 zemalja širom svijeta. Zamislite samo koliko je to individualnih pogleda koji dolaze iz različitih kultura i svjetonazora. Koliko je to bogatstvo! Svi smo različiti, ali dijelimo zajedničke vrijednosti i ciljeve.
Ericsson njeguje kulturu poštovanja svih pojedinaca zbog njihovih vještina i doprinosa, te nastoji osigurati jednako postupanje prema svima, bez obzira na dob, vjeru, nacionalnost, etničku pripadnost, fizičku kondiciju, spol ili rodnu orijentaciju. U kompaniji Ericsson Nikola Tesla kontinuirano razvijamo radno okruženje u kojem će se svi naši zaposlenici osjećati cijenjeno i dobrodošlo i u kojem će svaki pojedinac imati mogućnost osobnog razvoja do svog punog kapaciteta. Raznolikost kultura, mišljenja i opredjeljenja inspiriraju nas i potiču našu inovativnost te doprinose našoj konkurentnosti na globalnom tržištu. Uključili smo se u projekt Povelje raznolikosti jer smatramo važnim u Hrvatskoj pridonijeti poticanju poštovanja i uvažavanja različitosti jer nas ona obogaćuje i pridonosi gospodarskom i društvenom napretku.
Dobar dio “nas” na globalno gleda sumnjičavo, možda i negativno. Kako Vi razmišljate o odnosu lokalno-globalno?
Mora postojati ravnoteža između lokalnog i globalnog. Društveni i ekonomski razvoj je takav da živimo u više-manje globaliziranom svijetu. U globalnoj ekonomiji svi smo upućeni jedni na druge i nečije lokalno djelovanje ne mora nužno ostati na toj razini, nego utječe na šira kretanja. Ne može se generalizirati i reći da je nešto loše ili dobro, bilo globalno ili lokalno. Dobrih stvari ima svugdje. Treba ih znati prepoznati i prilagoditi lokalnom kontekstu, ukoliko nedostaju. Istovremeno, treba vjerovati u sebe, biti svjestan svojih vrlina i prednosti i znati ih prezentirati na globalnoj razini za lokalnu, ali i globalnu dobrobit.
Postigli ste ravnotežu privatnog i poslovnog života. Uspjeli ste u svim ovim područjima, kako?
Već sam spomenula da kad čovjek nešto radi sa srcem, uspjeh ne izostaje. Važno je i biti spreman stalno učiti. Posebno je to važno u ICT industriji koja je toliko dinamična da su promjene sve brže i brže. Pritom samo akumuliranje znanja ne daje rezultat nego treba vidjeti gdje je ono primjenjivo. Mi smo usredotočeni na nalaženje rješenja, a ponekad, da bi se lakše došlo do rješenja, treba se odmaknuti, uzeti predah. Zbog toga je ravnoteža između privatnog i poslovnog života jako važna.
Vjerujete li u svijet bez siromaštva, zaustavljanje klimatskih promjena te uklanjanje nepravde i nejednakosti. Može li se to postići?
Želim vjerovati da može. Svatko od nas može dati svoj osobni doprinos za postizanje tih ciljeva. To je početna točka. Mislim da svatko od nas ima osobnu odgovornost da bude pozitivna promjena u svijetu. Svaki dan i u uobičajenim aktivnostima, susretu s kolegama, obitelji, susjedima imamo priliku pozitivno utjecati na svijet oko sebe. Mi koji radimo u ICT industriji smo privilegirani jer to možemo činiti kroz svoj rad stvaranjem rješenja koja u većoj mjeri tome doprinose.
ENT svake godine ulaže oko 200 milijuna u brojne projekte istraživanja i razvoja. Prosječna plaća u ENT je oko 50 % veća od hrvatskog prosjeka. Sigurno je da ENT spada u vrh hrvatskog gospodarstva. Razvili ste kulturu inovacija. Budućnost je…
Budućnost je onakva kakvu ćemo kreirati, a mi smo posvećeni pokretanju pozitivnih promjena. Svake godine smo sve jači i osnaženi i pozitivno gledamo na budućnost.
Više puta ste proglašeni najmoćnijom ženom u hrvatskom biznisu. Kakva je Gordana Kovačević kada nije u biznisu?
U mojoj poziciji je teško ne biti u biznisu kako se kaže 24/7/365. Čak i u trenucima opuštanja, čovjek se uhvati da razmišlja o nečemu vezanom za posao i ponekad se baš u takvim trenucima iskristalizira rješenje nečeg što se možda činilo nerazrješivo. Zato smatram da je nužno naći ravnotežu između privatnog i poslovnog, odnosno dati si priliku za sagledavanje situacije iz neke druge perspektive. Trudim se da uz poslovni uspjeh budem i dobar čovjek i prijatelj.
Zaljubljenica ste u ljepote Jadrana, volite more i jedrenje… Što još?
Volim pročitati dobru knjigu, opustiti se uz obitelj i prijatelje. Važna mi je i fizička aktivnost.
