Pojmovi poput pristupačnosti i inkluzivnog jezika sve su prisutniji u poslovnom okruženju. No što oni konkretno znače u praksi – osobito iz perspektive poslovanja na europskom tržištu?
Poslovanje unutar Europske unije odavno više nije samo pitanje proizvoda, cijene i marketinga. Postoji još jedan faktor koji izravno utječe na prodaju, pravnu sigurnost i širenje na nova tržišta – jezik. No ne bilo kakav, već inkluzivan, prilagođen i razumljiv.
Komunikacija koja je jasna, prirodna i prilagođena kontekstu
U svojoj srži, inkluzivni jezik odgovara na jednostavno, ali ključno pitanje: Kako komuniciramo tako da uključimo, a ne isključimo korisnika?
Riječ je o komunikaciji koja je jasna, prirodna i prilagođena kontekstu. Ona ne pretpostavlja, ne komplicira i ne stvara distancu, već olakšava razumijevanje i gradi povjerenje.
Razlika između doslovnog prijevoda i kvalitetne komunikacije često je mala na papiru, ali velika u percepciji. Primjerice, “Klikni ovdje” zamjenjuje se s “Pogledaj ponudu”, a “Unio si pogrešan podatak” s “Uneseni podaci nisu ispravni”. Male promjene koje stvaraju profesionalniji i uključiviji dojam.
Razlika između prijevoda i lokalizacije često je razlika između interesa i kupnje.
Na razini Europske unije, jezik nije samo pitanje stila, nego i pravila
Europska unija aktivno promiče višejezičnost kao temelj komunikacije i poslovanja na jedinstvenom tržištu. Ako poslujete na određenom tržištu, obvezni ste komunicirati na jeziku tog tržišta.
To uključuje komunikaciju s kupcima, pravnu dokumentaciju i digitalne kanale. Opisi proizvoda, uvjeti kupnje i korisnička podrška moraju biti jasni i razumljivi. Pravna dokumentacija mora biti precizna, jer jezične pogreške mogu predstavljati pravni rizik. Web stranice i webshopovi ne smiju biti samo prevedeni, već lokalizirani – uz prirodan jezik, prilagodbu valuta i kulturnog konteksta. Razlika između prijevoda i lokalizacije često je razlika između interesa i kupnje.
Tko je obveznik primjene inkluzivnog jezika?
Važno je razumjeti i tko je u praksi obveznik primjene inkluzivnog jezika.
Iako se ne odnosi jednako na sve, u mnogim slučajevima postaje standard, pa i obveza:
• institucije javnog sektora
• tvrtke koje surađuju s javnim sektorom
• organizacije financirane iz EU fondova
• velike kompanije kroz ESG standarde
• brendovi koji komuniciraju prema širokoj publici
Kvalitetna komunikacija i lokalizacija donose bolji korisnički doživljaj, veći doseg i veću prodaju.
U tom kontekstu posebno je važan i European Accessibility Act, koji propisuje da digitalni proizvodi i usluge moraju biti pristupačni svim korisnicima. Pristupačnost ne uključuje samo tehnologiju i dizajn, već i jezik – koji mora biti jasan, strukturiran i razumljiv.
Za poduzetnike to ima vrlo konkretne implikacije. Loša jezična prilagodba može dovesti do pravnih problema, gubitka povjerenja i slabije konverzije. S druge strane, kvalitetna komunikacija i lokalizacija donose bolji korisnički doživljaj, veći doseg i veću prodaju.
Zato inkluzivni jezik više nije stvar izbora. To je poslovni standard koji izravno utječe na vaš uspjeh.
