IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća “IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021.”. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu. 

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Tri faktora od 52 kriterija

Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. 

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito. 

Kombinacija stvaranja znanja i učinkovite infrastrukture

Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.  

“Hrvatska je pokazala da unatoč dobrim pokazateljima u nekim segmentima, primjerice u prihvaćanju znanja i tehnologije, inertnost u stvaranju boljeg okvira za budućnost predstavlja prepreku povećanju digitalne konkurentnosti. Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, Hrvatski je prioritet.”, istaknuo je dr. sc. Ivan Mišetić. v.d. predsjednik Vijeća.  

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati. 

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

WDC 2021	Zemlja	WDC 2020		WDC 2021	Zemlja	WDC 2020
1	SAD	1		33	Češka	35
2	Hong Kong	5		34	Portugal	37
3	Švedska	4		35	Slovenija	31
4	Danska	3		36	Saudijska Arabija	34
5	Singapur	2		37	Latvija	38
6	Švicarska	6		38	Tajland	39
7	Nizozemska	7		39	Čile	41
8	Tajvan	11		40	Italija	42
9	Norveška	9		41	Poljska	32
10	UAE	14		42	Rusija	43
11	Finska	10		43	Cipar	40
12	Rep. Koreja	8		44	Grčka	46
13	Kanada	12		45	Mađarska	47
14	V. Britanija	13		46	Indija	48
15	Kina	16		47	Slovačka	50
16	Austrija	17		48	Turska	44
17	Izrael	19		49	Jordan	53
18	Njemačka	18		50	Rumunjska	49
19	Irska	20		51	Brazil	51
20	Australija	15		52	Bugarska	45
21	Island	23		53	Indonezija	56
22	Luksemburg	28		54	Ukrajina	58
23	Novi Zeland	22		55	Hrvatska	52
24	Francuska	24		56	Meksiko	54
25	Estonija	21		57	Peru	55
26	Belgija	25		58	Filipini	57
27	Malezija	26		59	Kolumbija	61
28	Japan	27		60	Južna Afrika	60
29	Katar	30		61	Argentina	59
30	Litva	29		62	Mongolija	62
31	Španjolska	33		63	Botsvana
32	Kazahstan	36		64	Venezuela	63

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

Hrvatska je ove godine zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošiji u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).

Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta. Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo.

	2021.	2020.	Promjena
Ukupan rang na ljestvici	55	52	-3
Znanje	47	41	-6
Talent	61	61	0
Obuka i obrazovanje	42	26	-16
Koncentracija znanja	34	32	-2
Tehnologija	50	49	-1
Pravni okvir	56	59	+3
Kapital	50	43	-7
Tehnološki okvir	41	40	-1
Spremnost za budućnost	60	62	+2
Usvajanje tehnologije	39	46	+7
Poslovna agilnost	64	63	-1
IT integracija	58	59	+1