Građevinarstvo bilježi blagi porast aktivnosti

Popravlja se situacija u građevinskom sektoru u RH.

građevinski-sektor

Dvoznamenkaste stope pada, koje smo bilježili još od kraja 2008. godine, zorno pokazuju koliko je recesija pogodila ovaj segment gospodarstva. U zadnjih par godina situacija se neznatno poboljšava.

Građevinski sektor u Hrvatskoj i dalje je u značajnim problemima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, obim svih građevinskih radova za vrijeme nedavne krize imao je ogroman pad za prosječno više od 20%.

Službeni indeksi pokazuju da je tijekom 2018. godine, u odnosu na prethodnu godinu, građevinska aktivnost porasla za oko 5%. Pritom je obujam radova na zgradama povećan za značajnih 11%, dok je na ostalim građevinama čak i neznatno smanjen.

U HGK ocjenjuju da podaci o kretanju obujma građevinske aktivnosti ipak potvrđuju pozitivne pomake u građevinarstvu u 2018. godini. Napredak je obilježen rastom vrijednosti izvršenih radova, porastom broja zaposlenih i rastom bruto dodane vrijednosti, uz naznaku smanjivanja strukturne neusklađenosti između rasta aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji.

Predviđa se da će nastavak gospodarskog rasta, uz intenzivnije korištenje raspoloživih sredstava iz EU fondova, rezultirati jačanjem investicijske aktivnosti i time obujma građevinskih radova u 2019. godini, pri čemu bi realizacija većih infrastrukturnih projekata trebala dovesti i do dinamiziranja radova na ostalim građevinama, a ne samo u obujmu radova na zgradama.

Dobra vijest, ali i problemi

Za građevinare u Hrvatskoj to je uspješnije povlačenje EU sredstva od strane države, koje se nadovezuje na nastavak solidnog rasta BDP-a, privatne potrošnje, prometa na malo i industrijske proizvodnje. U takvim okolnostima korist bi trebao također imati i građevinski sektor.

Međutim, najveći problem građevinskih tvrtki je nedostatak potrebnih radnika određenih struka, koji ograničava dinamičniji rast građevinske aktivnosti. Veliki odlazak mladih radnika u zemlje EU-a je trenutno velik problem za građevinske tvrtke. Nažalost, i povećana kvota dozvola za uvoz radne snage iz inozemstva nije dovoljna da popuni sva upražnjena radna mjesta za radnike u građevinarstvu.

Povećanje plaća?

Država priprema i Kolektivni ugovor za graditeljstvo, a veća minimalna plaća radnika u građevinskom sektoru u iznosu od 3.750 kn bruto na snazi je od početka ove godine. Svi se slažu da se u građevinarstvu trebaju povećati plaće kako bismo zadržali ljude. Osnovna plaća trebala bi težiti iznosu od 5.000 kn, tj. biti veća oko 20% od postojećeg „minimalca“.

Povećanje plaće moralo bi vrijediti za sve koji rade u građevinskoj struci (najmanje 35 stručnih i ostalih zanimanja) te bi temeljem proširene primjene obuhvatilo najmanje 60.000 radnika, od čega 20.000 iz uvozne kvote. Istodobno se i od države očekuje da konačno uvede kontrolu plaća po Kolektivnom ugovoru, čime bi se stalo na kraj nelojalnoj konkurenciji i radu u sivoj zoni, posebice manjih građevinskih tvrtki.

Detaljnije analize

One pokazuju da unatoč rastu koji je prisutan posljednjih par godina, razina građevinske aktivnosti u Hrvatskoj i dalje je niža od one prije krize 2008. godine za oko 6%. Ostale zemlje EU-a se brže od nas oporavljaju jer je već 12 europskih zemalja dosegnulo ili prešlo razinu obima građevinske aktivnosti koju su imali prije krize.

Prema tom pokazatelju u lošijoj situaciji od Hrvatske nalaze se samo Grčka, Portugal i Slovenija. Međutim, ohrabruje to što je u 2018. godini rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašio prosječan rast ostvaren u EU i što se kontinuitet višeg rasta održava u posljednjih dvanaest mjeseci.

Dr. sc. Miodrag Bandur, dipl. ing. građ. autor je knjige ‘Menadžment nekretnina’.

Prijavite se na naš Newsletter

Saznajte novosti iz svijeta poduzetništva.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.