Malo ljudi zna sljedeće dvije stvari o Albertu Einsteinu:
1) bio je zaljubljenik u jedrenje,
2) nije znao plivati.
Iako se ovi podaci mogu činiti trivijalnima, njihov međusobni odnos skriva dublje značenje. Einstein, koji je primarno poznat kao kreativni velikan u znanosti, volio je jedreći ulazati u riskantne situacije.
U godinama u kojima je ljetovao u Nassau Pointu, lokalni stanovnici su ga višekratno spašavali nakon što bi isplovio svojim ‘Tinnef-om’ (gumenim čamcem) u nemirne vode. Priča se da je znanstvenik povremeno volio jedriti direktno prema oluji – iz čiste zabave.
Ova crtica iz Einsteinovog života ukazuje nam da postoji duboka i značajna veza između riskiranja i kreativnosti, a ta se veza često zanemaruje.
Nema kreativnosti bez hrabrosti i rizika
Za početak, kreativnost je čin stvaranja nečega iz ničega. Zahtijeva od nas da iznesemo u javnost ideje koje su prvotno živjele samo u našoj mašti. Za tako nešto potrebna je hrabrost. Postoji mnogo toga što možemo izgubiti ukoliko nešto u tom procesu krene krivo: novac vrijeme, ugled… A zasigurno se može reći da projekti, koji ovise o kreativnosti, ne idu uvijek željenim tokom.
I to je sastavni dio procesa. Kreativni ljudi suočavaju se, s vremena na vrijeme, s neuspjehom, a oni najkreativniji – često. To je vjerojatno zbog toga što je i output najkreativnijih ljudi – najveći. Iz tih razloga, kreativnost ne zahtijeva samo hrabrost i imaginaciju, već i spremnost da se uvijek iznova ‘umire’ za svoja uvjerenja.
No, postoji još jedna razina povezanosti između kreativnosti i rizika. Iz neurološke perspektive, kreativnost je proizvod uspostave udaljenih veza u mozgu. Kada kreativno rješavamo problem, ne pretražujemo samo poznate baze podataka, već tražimo dublje, suptilnije, nove veze među idejama. Ova vrsta razmišljanja zahtijeva mnogo prakse, a time i spremnost na nadvladavanje poteškoća. Očito je da takav mindset nije moguće razviti bez izlaganja određenom riziku.
Kada u neizvjesnim okolnostima mozak naiđe na nepoznati podražaj – osobito kada je uključena doza opasnosti – bude se čovjekovi bazični instinkti. Kao rezultat toga, naš racionalni ekstrizični sustav ustupa mjesto intuitivnom kreativnom sustavu. Jednostavno rečeno, u nastojanju da pronađemo izlaz iz te situacije, naš sustav u mozgu za prepoznavanje obazaca, započinje ubrzano istraživati sve moguće dostupne podatke da bi pronašao rješenje. Možemo reći da rizik stvara preduvjete za inovacije, potičući naš mozak da razmišlja na neuobičajene načine i ‘istegne mišiće’. Stoga… ukoliko ste ikada željeli naučiti skakati padobranom, možda je vrijeme da prihvatite izazov.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.