Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o budućem dugoročnom proračunu Europske unije koji će – uz paket oporavka – doseći 1800 milijardi eura. Nakon intenzivnih pregovora, prihvaćen je prijedlog Parlamenta o izdvajanju dodatnih sredstava za ulaganja u zdravlje, istraživanje i mlade. Dogovoreno “pojačanje” u odnosu na prvotni prijedlog Vijeća iznosi 16 milijardi eura. Od toga će 15 biti rezervirano za jačanje vodećih EU programa, a milijarda eura za rješavanje budućih kriza i potreba.
Konkretno, financijska omotnica za program EU za zdravlje bit će utrostručena te će iznositi 5.1 milijardu; za Erasmus plus je zajamčena dodatna godina financiranja, a na više novca moći će računati i istraživački projekti u sklopu programa Obzor Europa. Kako ne bi došlo do povećanje razine uplata država članica u zajednički proračun, temeljeno na njihovom bruto nacionalnom dohotku, izrađen je i plan za uvođenje novih vlastitih sredstava EU budžeta, tijekom sljedećih sedam godina. On uključuje porez na nerecikliranu plastiku, prihode od trgovanja emisijama stakleničkih plinova te od velikih zagađivača koji izvoze u EU, a u planu je i porez na financijske transakcije. U borbu protiv klimatskih promjena uložit će se 30 % Unijinih sredstava, što je dosad najveći udio u inače najvećem proračunu EU-a.
U paketu je posebna pozornost posvećena i zaštiti bioraznolikosti te rodnoj ravnopravnosti, a u zasebnim pregovorima postignut je dogovor o povezivanju korištenja europskog novca s poštivanjem vladavine prava. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli istaknuo je da će novi mehanizam štititi krajnje korisnike EU fondova, poput poduzetnika, poljoprivrednika ili studenata, koji će nastaviti primati europski novac, a financijski će se kazniti vlade i administracije država članica koje krše vladavinu prava.
