Prijenos poslovnih udjela u d.o.o.-u načelno nije ograničen, ali članovi d.o.o.-a mogu društvenim ugovorom ugovoriti različita ograničenja prijenosa udjela. Piše Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Ograničenje prijenosa udjela proizvodi pravne učinke prema društvu samo pod uvjetom da je ono regulirano upravo u društvenom ugovoru. U protivnom, ograničenje ne proizvodi pravne učinke prema društvu. Jedan od načina ograničenja prijenosa poslovnih udjela koji se može ugovoriti društvenim ugovorom je obveza davanja suglasnosti društva na prijenos, u protivnom dolazi do nemogućnosti prijenosa udjela.
Suglasnost za prijenos poslovnog dijela u načelu daje uprava društva, no moguće je društvenim ugovorom propisati da je za davanje suglasnosti nadležan nadzorni odbor, ako ga društvo ima ili glavna skupština, odnosno članovi društva ili samo određeni članovi društva.
• Primjer odredbe u Društvenom ugovoru kojom se za prijenos poslovnog udjela ugovara suglasnost skupštine društva:
Za raspolaganje poslovnim udjelima, a posebice prodaju, da bi isto imalo pravni učinak potrebna je suglasnost Skupštine Društva koja se daje većinom od ukupnog broja glasova svih prisutnih članova Društva. Član Društva koji namjerava raspolagati svojim poslovnim udjelom dužan je o tome, najmanje mjesec dana ranije, preporučenim pismom obavijestiti ostale članove Društva i Upravu Društva.
Pored navedenog načina ograničenja, može se ugovoriti da je prijenos udjela moguć samo između članova društva ili drugih točno određenih osoba. Navedeno mora biti izričito i precizno ugovoreno društvenim ugovorom jer sudovi takvo ograničenje tumače suženo.
Osim toga, pored navedenih ograničenja, u društvenom se ugovoru može ugovoriti pravo prvokupa u korist člana ili članova društva ili samog društva.
• Primjer odredbe u Društvenom ugovoru kojom se ugovara pravo prvokupa u korist jednog člana društva:
Članovi društva ovim društvenim ugovorom ustanovljavaju pravo prvokupa u korist člana društva Petra Petrića u slučaju da bilo koji drugi član društva želi svoj poslovni udio u društvu prenijeti na bilo koju drugu osobu.
Kada članovi društva žele ograničiti pravo prijenosa poslovnih udjela, vrlo često ugovaraju i pravo prvokupa u korist svih ostalih članova društva. Pritom ugovaraju i rok u kojemu su se članovi d.o.o.-a dužni izjasniti hoće li se koristiti svojim pravom prvokupa.
• Primjer odredbe Društvenog ugovora kojim se ugovara obveza obavijesti namjere prodaje drugih članova društva i rok u kojem su se članovi društva dužni izjasniti:
Član društva koji ima namjeru raspolagati svojim poslovnim udjelom u korist osobe koja nije član Društva obvezan je o svojoj namjeri raspolaganja preporučenim pismenom obavijestiti druge članove društva.
Pravo članova društva
U obavijesti o namjeri raspolaganja član društva je obvezan navesti:
• kome ima namjeru prenijeti poslovni udjel
• koji su uvjeti prijenosa (cijena, rokovi plaćanja, dozvola upisa u knjigu poslovnih udjela)
Član društva koji želi iskoristiti pravo prvokupa, obvezan je u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka preporučenog pisma s obavijesti, preporučenim pismom izjaviti članu društva koji želi raspolagati poslovnim udjelom da pristaje na uvjete prijenosa.
Ukoliko član društva koji ima pravo prvokupa ne postupi na navedeni način, pravo prvokupa prestaje istekom roka od 15 (petnaest) dana.
Ako članovi društva ne iskoriste svoje pravo prvokupa, neka društva zadržavaju i nakon toga obvezu davanja suglasnosti na prijenos poslovnog udjela trećim osobama od strane tih istih članova društva ili nekog tijela društva.
Članovi uglavnom ne ugovaraju ograničenja u prijenosu poslovnog udjela ako se poslovni udjeli prenose između članova. U tom se slučaju ne primjenjuje ni obveza prvokupa niti se traži suglasnost od ostalih članova društva ili nekog od tijela društva.
Cilj ograničenja prijenosa poslovnog udjela je očuvanje strukture članstva u d.o.o.-u, tako da u društvu ostanu samo odabrane osobe, u pravilu one koje su društvo i osnovale.
Posljedice prijenosa poslovnog udjela
Često se postavlja pitanje kakve su posljedice kada član društva ipak prenese poslovni udio bez da je ponudio na prvokup preostalim članovima društva, ako je pravo prvokupa predviđeno društvenim ugovorom.
Sudovi su zauzeli stajalište da povreda prava prvokupa kod prijenosa dionice, ne dovodi do ništetnosti ugovora o prijenosu poslovnog udjela, ali je osnova za njegovu pobojnost.
Dodatni ograničavajući uvjet za prijenos poslovnog udjela je zahtjev da je za prijenos udjela potrebno sklopiti ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, čiji izostanak znači ništetnost ugovora.
Naime, ako ugovor o prijenosu poslovnog udjela nije sklopljen u traženom obliku, posljedica je ništetnost takvog ugovora.
Prijenos udjela mora se bilježiti u knjizi poslovnih udjela te vrijedi pravilo da je u odnosu na društvo član samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu obaviješten registarski sud.
Nasljeđivanje poslovnih udjela
U slučaju smrti člana društva s ograničenom odgovornošću, njegovi poslovni udjeli, prelaze na njegove nasljednike sukladno propisima nasljednog prava.
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe u času ostaviteljeve smrti.
Zakonom o trgovačkim društvima propisana je mogućnost ograničavanja i takvog načina prijenosa poslovnih udjela.
Nasljeđivanje poslovnog udjela je u načelu slobodno, no društvenim ugovorom moguće je propisati posebne uvjete radi zaštite interesa samoga društva.
Tako je društvenim ugovorom moguće odrediti da je nasljednik dužan prenijeti naslijeđeni poslovni udio nekom drugom ili drugim članovima društva, samom društvu ili trećoj osobi koju odredi društvo po cijeni koja odgovora vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva, osim ako se drugačije ne dogovore.
Zašto je važan društveni ugovor?
U trenutku osnivanja društva poduzetnici u pravilu ne vode dovoljnu brigu o sadržaju društvenog ugovora koji je zapravo temeljni akt društva kojim se uređuju prava, odnosi i načini rješavanja spornih pitanja između članova društva. Često su društveni ugovori „šprancirani“ dokumenti koji sadrže samo osnovne odredbe nužne za rad društva a na koje članovi društva uopće ne utječu u fazi njihovog sastavljanja. Iako je za uređenje međusobnih odnosa pri osnivanju društva potreban dodatni angažman članova društva, što traži vrijeme i dodatne troškove, svakako bi mnoge poduzetničke pothvate i društva, a u prvom redu odnose članova društva spasio upravo dobro sastavljen društveni ugovor društva.
Osnivači, odnosno članovi društava sve su više svjesni nužnosti kvalitetnog uređenja svih aspekata odnosa, ne samo onih vezanih uz sadržaj članskih prava nego i odnosa u situacijama sukoba te načina njihova rješavanja.
