Nagradu SJAJ za vidljivost društveno odgovornog poslovanja i održivosti na digitalnim platformama dodjeljuje poslovna inicijativa Dobra Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i UN Global Compact Hrvatska.
Ove godine laureati su INA, u kategoriji velikih poduzeća, Hauska & Partner, DPD i Regeneracija u kategoriji srednjih, malih i mikro poduzeća te udruga Odraz u kategoriji civilnog sektora.
S obzirom na to da se nagrada dodjeljuje za izvrsnost u komunikaciji, evo intervjua s komunikacijskom veterankom, direktoricom i partnericom Hauska & Partner Dariom Mateljak.
Već ste ranije nagrađivani za komunikacijske projekte Grand PRix-om HUOJ-a i za odgovorno poslovanje Indeksom DOP-a. Što Vam znači ova nagrada?
Iznimno smo sretni, jer je prepoznat naš dugogodišnji rad na razvoju ne samo društvene odgovornosti, već i komunikacije DOP-a i održivog razvoja. Nagrada SJAJ je još jedan iznimno vrijedan doprinos razvoju svijesti važnosti komunikacije i time je komplementarna svim drugim nagradama.
Mi u Hauska & Partner društvenu odgovornost živimo, razvijamo i komuniciramo skoro dva desetljeća. Za to smo nagrađeni i četirima Indeksima DOP-a. I kako sam rekla u svojoj zahvali, nagrada pripada i našim klijentima koji vjeruju da zajedno s nama mogu stvarati jedan bolji svijet.
SJAJ je izvrsna inicijativa za jačanje vidljivosti odgovornosti i drago mi je vidjeti da je više od 40 kompanija prijavilo svoje platforme i prepoznalo komunikaciju odgovornosti kao važan segment svog poslovanja. Jako smo sretni i ponosni na ovu nagradu jer je ona uistinu veliko priznanje našeg dugogodišnjeg truda, ali i priznanje da se naši vlastiti kanali smatraju stručno vrijednima.
Koje sve kanale i alate koristite u komunikaciji DOP-a?
Imamo vlastite kanale – najviše objavljujemo na našem korporativnom CoRe blogu na www.hauska.hr, ponešto i na našoj službenoj web stranici www.hauska.com. Uz to imamo i posebnu domenu posvećenu našem izvještaju o održivosti na http://sustainability-report.hauska.com.
Naravno, prisutni smo na društvenim mrežama, komuniciramo preko naše Facebook stranice, ali nastojimo što više objavljivati i u raznim medijima. Aktivni smo i u pisanju stručnih i znanstvenih radova iz područja društvene odgovornosti, sudjelujemo na konferencijama, držimo razna predavanja, organiziramo radionice…
Trudimo se ne samo prenositi najnovije globalne trendove i smjerove razvoja održivosti, nego i razvijati lokalnu dobru praksu i poticati sve naše klijente, partnere i kolege da i oni to čine.
S kojim se sve izazovima susrećete u komunikaciji DOP-a?
Premda se svijest društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja stalno razvija u Hrvatskoj, još uvijek ne možemo biti zadovoljni širim opsegom razumijevanja i prihvaćanja da su DOP i održivost u stvari dio poslovnih i upravljačkih procesa.
Kod nas se, na primjer, nefinancijsko izvještavanje, još uvijek većinom smatra nametnutom zakonskom obvezom. Zato treba umrežavati sve koji žele biti bolji i kojima DOP nije samo komunikacijski alat ili filantropija, već uistinu ugrađen u njihovo poslovanje. Njih treba isticati i nagrađivati.
Kažete da je važno umrežavanje, gdje se mogu razmjenjivati dobra iskustva i prakse? Što kompanije mogu napraviti da razvijaju svoju odgovornost?
Prošle je godine organizirana 10. DOP konferencija u organizaciji HRPSOR-a u partnerstvu s HGK i drugim organizatorima. Osim bogatog programa, dodijeljene su nagrade Indeks DOP-a. Treba poticati kompanije da što više sudjeluju u Indeksu DOP-a kao međunarodno priznatom alatu koji im može služiti kao pokazatelj u čemu se mogu individualno razvijati.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj je organizacija u kojoj stalno razmjenjujemo znanja i iskustva i potičemo članove da razvijaju svoje prakse. Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore se nedavno reaktivirala i ima vrlo ambiciozni program aktivnosti za sljedeću godinu pa možemo očekivati da će i tu mnogi pronaći svoj poticaj.
Hrvatska udruga za odnose s javnošću ima DOP sekciju koja vrlo aktivno organizira razna predavanja i susrete. Svakako treba poticati kompanije da vrlo ozbiljno pristupaju nefinancijskom izvještavanju kao jednom od načina komunikacije svoje održivosti. U tome imaju i nagrade Hrvatske udruge poslodavaca za društveno odgovorno poslovanje, kao i nagrada Green Frog za najbolji nefinancijski izvještaj koji dodjeljuje Deloitte.
Postoje razne inicijative, ali voljela bih vidjeti da se osim „starih“ odlikaša, pojavljuje i sve više novih.
Kako mi u komunikacijskoj industriji možemo bolje razvijati i promicati odgovorno poslovanje?
Prije svega moramo raditi na sebi. Komunikacijski stručnjaci moraju razviti iskreni interes za razumijevanje odgovornog poslovanja. Također, moraju ugrađivati održivost u svoje načine rada, razmišljanja i razvoj naše struke.
DOP mora biti dio svih bitnih rasprava o komunikaciji. U svemu što radimo trebaju biti ugrađena načela održivosti – da smo svjesni svojih utjecaja na društvo, ekonomiju i okoliš. Nekako, imam osjećaj da se svijest razvija, ali da još uvijek mi u komunikacijama DOP koristimo primarno u promotivne svrhe. To nije dobro!
Srećom, postoji među komunikacijskim stručnjacima onih koji dobro razumiju i nastoje odgovornost živjeti, a ne samo o njoj pričati. Jako mi je drago što su naše kolegice i kolege iz Media Vala osvojili Indeks DOP-a u kategoriji malih poduzeća. To treba ohrabriti sve druge da se bolje potrude da odgovornom poslovanju prilaze sustavno.
Ambasadorica ste raznolikosti za Hrvatsku. Kako se razvija to područje kod nas? Čime može komunikacija doprinijeti promociji raznolikosti?
Sada imamo već više od 50 organizacija koje su pristupile Povelji raznolikosti Hrvatska. To je izvrstan prvi korak. Međutim, ono što svaka potpisnica treba napraviti jest usvojiti i objaviti vlastitu Politiku raznolikosti, akcijski plan i izvijesti o napretku.
Neke su kompanije već prilično napredne i uspjele su pronaći svoj vlastiti način kako mogu razvijati raznolikost i uključivost. Međutim, ima i onih koje još uvijek traže svoj put. Ovo je novo područje i trebat će nam malo vremena da razumijemo da su provedba načela raznolikosti i uključivosti u stvari, ne primjena pozitivne diskriminacije, već prava ugradnja odgovornosti i održivosti u poslovanje organizacije, u konačnici razvoj poštivanja ljudskih prava.
