Svijet se mijenja brzinom koju ne možemo niti zamisliti. Do jučer smo mislili da su teško stečena ljudska prava zajamčena, a danas se pitamo je li to tako. Ana Kreacic, glavna operativna direktorica Oliver Wyman Foruma iz New Yorka, donijet će na Women’s Weekend 2025 najnovije uvide u globalnu sliku svijeta.
Razgovarali smo s Anom Kreacic o aktualnim temama koje se tiču svakog pojedinca na Zemlji, ali i društva u cjelini.
Zašto nam se u posljednje vrijeme čini da je svijet uzavreo preko svake mjere?
Svijet prolazi kroz tektonske promjene, oblikovane i poviješću i brzom transformacijom. Snažne geopolitičke, tehnološke, klimatske i demografske promjene redefiniraju globalnu stabilnost. Prošlo je 30 godina od Daytonskog sporazuma u Bosni, 50 godina od Helsinškog završnog akta o ljudskim pravima i 80 godina od Drugog svjetskog rata. Sve su to podsjetnici da povijesne prekretnice nastavljaju oblikovati današnji globalni poredak. Sada, porastom ekonomskog nacionalizma, umjetnom inteligencijom koja transformira industrije i starenjem radne snage koja preoblikuje tržišta rada, tvrtke i vlade moraju proći kroz eru promjena kakve dosad nisu viđene. Prilagodba zahtijeva vještine diplomacije, inovacije i otpornosti.
Što točno vidimo? Politika sve više oblikuje tržišta. Ekonomski nacionalizam je u porastu. Vladine intervencije u trgovini utrostručile su se u pet godina, a trgovina je sada postala pitanje nacionalne sigurnosti. Unatoč tomu, globalna trgovina i dalje je na vrhuncu i prisiljava tvrtke da zakorače u novu eru u kojoj politika može diktirati konkurentsku prednost.
- AI redefinira industrije, ali je opet u rukama samo nekoliko igrača.
97% organizacija smatra umjetnu inteligenciju transformacijskom, ali AI infrastrukturu kontrolira njih nekoliko: Nvidia dominira nad 80% tržišta GPU-a za radna opterećenja umjetne inteligencije, dok Amazon, Microsoft i Google kontroliraju 62% infrastrukture u oblaku (*Oliver Wyman Forum). U tijeku je uravnoteženje obećanja umjetne inteligencije s njezinim rizicima.
- Klimatski rizici rastu, ali rastu i prilike.
83% gradova suočava se s ozbiljnim klimatskim prijetnjama, a troškovi katastrofa utrostručili su se od 1980-ih. Ipak, zelena industrija cvjeta, raste po stopi od 13,8% CAGR tijekom posljednjeg desetljeća, odmah iza velikih tehnoloških tvrtki (*Oliver Wyman Forum). Održivost više nije samo usklađenost – to je strateška prednost pred drugima.
- Demografske promjene preoblikuju radnu snagu.
U demografskoj promjeni bez presedana, 49% velikih gospodarstava suočava se sa smanjenjem radne snage jer se stanovništvo, prvi put u povijesti, dobrovoljno smanjuje, prisiljavajući na temeljno ponovno osmišljavanje pokretača gospodarskog rasta. (Forum Olivera Wymana). Stope fertiliteta su ispod razine, a do 2050. svaka šesta osoba bit će starija od 65 godina (UN). Kako se sudjelovanje radne snage smanjuje, produktivnost će biti ključni pokretač gospodarskog rasta.
Pitate me, je li svijet zaista tako uzavreo kao što se čini? Apsolutno DA! Ali ta vrućina nije samo izazov – već i potencijal za transformaciju, inovacije i napredak.
Na nekoliko mjesta u svojim istupima spominjete važnost ženskog vodstva u promjeni paradigme kojoj trenutno svjedočimo. Zašto je ono važno?
Žensko vodstvo ključno je za snalaženje u današnjoj ekonomskoj transformaciji i transformaciji radne snage. Usporavanjem rasta stanovništva, smanjenjem sudjelovanja radne snage i zastojem produktivnosti, gospodarski rast suočava se s novim pritiscima (*Oliver Wyman Forum). Širenje ženskog vodstva ne odnosi se samo na jednakost – to je strateška nužnost za rješavanje ovih strukturnih promjena.
Uklanjanje rodnog jaza ključno je za održavanje gospodarskog rasta. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u radnoj snazi: 49% žena na globalnoj razini sudjeluje u usporedbi sa 73% muškaraca. Svjetska banka procjenjuje da bi samo zatvaranje ovog jaza moglo dovesti do povećanja globalnog BDP-a za 20%. Ipak, zadržavanje i unapređenje ženskih talenata ostaje izazov – 13% žena generacije Z već je napustilo ili planira napustiti posao zbog nedostatka rodne raznolikosti, šest puta više od boomersa (*Oliver Wyman Forum). Tvrtke koje ne daju prioritet rodnoj raznolikosti riskiraju gubitak talenata i usporavanje gospodarskog napretka.
Povrh toga, žensko vodstvo donosi drukčije perspektive globalnim izazovima. Raznoliki timovi vodstva inovativniji su i bolje opremljeni za snalaženje u složenim situacijama. Na primjer, kad je riječ o klimi, žene se češće od muškaraca bave klimatskim promjenama, bilo kroz ESG ulaganja, bilo kroz odluke o kupnji koje utječu na okoliš. U vrijeme složene geopolitičke, tehnološke i ekološke transformacije, raznoliko vodstvo nije samo korisno – ono je nužno!
Što danas znači biti vođa, koje vještine morate imati i kojih se vještina trebate odreći? Zašto dobivamo dojam da je sve manje pravih vođa, odnosno da sve manje ljudi žele voditi ili biti lideri?
Uklanjanje prepreka vodstvu definirat će budući poslovni uspjeh. Unatoč jasnim prednostima, 27% zaposlenika navodi nedostatak mentorstva i nedostatak samopouzdanja kao ključne razloge neprihvaćanja liderskih uloga (*Oliver Wyman Forum). Rješavanje ovih i drugih prepreka ključno je za tvrtke kako bi bile bolje pozicionirane unutar održivosti radne snage, inovacija i dugoročnog rasta.
Vodstvo današnjice zahtijeva prilagodljivost, emocionalnu inteligenciju i jasnu komunikaciju. Iz naših anketa među radnicima svih generacija, 5 glavnih ukupnih osobina vodstva ostaju: snažna komunikacija, objektivno donošenje odluka, emocionalna inteligencija, prilagodljivost promjenama i etičko ponašanje (*Oliver Wyman Forum).
- Snažna komunikacija rangirana je kao osobina vodstva broj jedan kroz generacije, ključna za rješavanje izazova i održavanje povezanosti sa zaposlenicima i klijentima.
- Emocionalna inteligencija vrjednija je od krutog autoriteta. Generacija Z daje prednost emocionalnoj inteligenciji na drugome mjestu, u usporedbi s petim mjestom, koje prednjači među starijim generacijama. Vođe koji slušaju, njeguju povjerenje i nadahnjuju suradnju napredovat će, dok hijerarhijski, kruti stilovi postaju sve više i više OFF.
- Inovacija ne ulazi u top 5 ukupno zbog različitih perspektiva po generacijama, ali je ključna s obzirom na disruptivnu i brzu prirodu današnjeg svijeta. Generacija Z vidi inovacije kao prioritet vodstva, dok ih boomeri rangiraju gotovo na posljednje mjesto (#11), otkrivajući jaz između prihvaćanja poremećaja i vrednovanja stabilnosti (*Oliver Wyman Forum). Učinkoviti lideri moraju poticati inovacije uz održavanje jasnoće i smjera.
- AI preoblikuje vodstvo – meke vještine sada su ključne. Osim tradicionalnih osobina vodstva, umjetna inteligencija redefinira koje su vještine najvrjednije na radnome mjestu. Iako je analitičko razmišljanje i dalje najtraženija vještina za usavršavanje (76%), ljudi sada prepoznaju rastuću potrebu za kreativnim razmišljanjem, motivacijom, samosviješću, otpornošću, fleksibilnošću i agilnošću – sve je to ključno za prilagodbu današnjem kriznom okruženju (*Oliver Wyman Forum). Kako se tehnologija razvija, najbolji vođe bit će oni koji mogu integrirati tehničku stručnost s ovim bitnim vještinama usmjerenima na čovjeka.
Kako Oliver Wyman tim pomaže organizacijama diljem svijeta da se transformiraju u uspješne i inovativne sustave s naglaskom na zadovoljstvo i dobrobit zaposlenika?
Ovo je sjajno pitanje jer je angažman zaposlenika u kriznoj točki. Organizacije diljem svijeta bore se da zadrže zaposlenike angažiranima i motiviranima. Samo 23% zaposlenika na globalnoj razini angažirano je na poslu, dok je 62% “neangažirano”, a 15% je aktivno neangažirano (*Gallup, Stanje globalnog radnog mjesta: 2024.). Ova promjena odražava temeljnu promjenu u očekivanjima na radnome mjestu, zahtijevajući od organizacija da preispitaju način na koji podržavaju, razvijaju i zadržavaju talente.
Stoga tvrtke moraju preispitati angažman kako bi ostale konkurentne. Tradicionalni karijerni putovi više ne pružaju isti osjećaj stabilnosti ili svrhe – samo 17% muškaraca i 15% žena vjeruje da mogu izgraditi smislene karijere u svojim tvrtkama, što je pad u odnosu na 30% i 24% godinu ranije (travanj 2024. u odnosu na veljaču 2023.).
Čak i vjera u smjer tvrtke blijedi, a samo 18% muškaraca i 17% žena izražava povjerenje u budućnost svoje organizacije. Da bi uspjele, tvrtke moraju ponuditi više od samog posla – moraju stvoriti viziju koju njihovi zaposlenici (i kupci) prihvaćaju, osigurati da njihovi zaposlenici razumiju kako njihove uloge pridonose toj viziji i ponuditi jasne putove karijere s dovoljno podrške, obuke i inkluzije kako bi to postigli.
Jedan od načina na koji Oliver Wyman osigurava da ostanemo bliski s našim zaposlenicima i nastavimo s inovacijama jest kroz naše Globalno vijeće timova za vodstvo – skupinu zaposlenika na početku karijere u svim funkcijama koji daju izravne povratne informacije našem izvršnom direktoru i našem vodećem timu o svim strateškim odlukama. Ova inicijativa osnažila je zaposlenike, pomogla vodstvu da ostane povezano sa stvarnim problemima i dovela do bržeg i boljeg donošenja odluka.
Ljudi su sve svjesniji svoje uloge u svijetu, kao pojedinci i kao zajednica. Kako ih se može dodatno potaknuti i nadahnuti da naprave pozitivne promjene u društvu?
Zaposlenici danas očekuju od svojih poslodavaca da budu dio rješenja za pitanja koja su im važna – a ta očekivanja potiču šire promjene. 68% zaposlenika kaže da je važno da njihov poslodavac zauzme stav o društvenim pitanjima (*Oliver Wyman Forum). Za generaciju Z to je očekivanje još jače – 71% je poduzelo mjere, poput povlačenja s posla ili napuštanja posla, kada se njihov poslodavac nije slagao s njihovim vrijednostima (*Oliver Wyman Forum).
Program društvenog utjecaja u Oliveru Wymanu počeo je prije više od deset godina, kad je nekoliko konzultanata u UK-u i Irskoj preuzelo inicijativu za pokretanjem promjena, pridonoseći svojom stručnošću i prikupljanjem sredstava za razne inicijative i organizacije s društvenim utjecajem. Tvrtka je to podržala, dala im resurse i podršku da odaberu probleme i korisnike s kojima će surađivati. Ta razina podrške, u kombinaciji sa slobodom izbora, omogućila je programu da se brzo proširi našim uredima i regijama u mnogo veći globalni pokret koji višestruko koristi tvrtkama i zajednicama. Također je postavio standard koji potiče više zaposlenika da se jače angažiraju u društvenim projektima, kako unutar svojih organizacija, tako i u svojim zajednicama – kao katalizatori širih društvenih promjena.
Kada govorimo o poslovnom svijetu, što se bitno mijenja i kako to može utjecati na mala poduzeća, na poduzetništvo?
Ulazimo u eru neviđene transformacije – neki su je nazvali Velikim preokretom. Geopolitički vjetrovi, od ratova do carina, najjači su u posljednjih pola stoljeća, nacije se prebacuju iz multilateralnog u multipolarni svijet, a demografske promjene preoblikuju radnu snagu kako natalitet opada, a stanovništvo stari. U međuvremenu, umjetna inteligencija pojavljuje se i kao disruptor i kao ekonomski katalizator, s potencijalom da prekine stagnaciju produktivnosti i redefinira industrije.
Za tvrtke te sile predstavljaju i izazove i prilike. Oni koji mogu predvidjeti regulatorne promjene, demografske promjene i inovacije vođene umjetnom inteligencijom – bit će u najboljoj poziciji za upravljanje neizvjesnošću i iskorištavanje novih puteva rasta.
Mala poduzeća suočavaju se ovdje sa značajnim pritiscima, ali i jedinstvenim prednostima. Danas mala i srednja poduzeća čine do 70% globalne zaposlenosti i BDP-a (WEF), ali 67% malih i srednjih poduzeća izjavljuje da se “bore za opstanak”, a četvrtina kaže da je praćenje novih tehnologija njihova glavna briga. Mnogi se bore da u potpunosti iskoriste podatke i digitalne alate, što otežava natjecanje s većim tvrtkama, ali 85% tvrtki – uključujući mala i srednja poduzeća – prepoznaje da je proširenje digitalnog pristupa ključno (*Svjetski gospodarski forum).
Dakle, prepreke su stvarne, ali tehnologija omogućuje malim i srednjim poduzećima, koja je uspješno integriraju, da se natječu s većim igračima na načine na koje to prije nisu mogli. Agilnost malih i srednjih poduzeća i duboke veze sa zajednicom također nude prednost, tako da je za održavanje konkurentnosti potrebno prihvatiti i digitalne inovacije i održive poslovne prakse, za koje su istraživanja pokazala da su potaknule brži rast prodaje među malim i srednjim poduzećima koja im daju prioritet (*OECD o održivosti).
U međuvremenu, kod nas kao da je vrijeme stalo, još uvijek raspravljamo o muško-ženskim razlikama kada se spominju modeli liderstva, kao i prihodi. Kada ćemo prestati govoriti o tome, odnosno, kada će se stvari izjednačiti do točke u kojoj to neće više biti tema?
Mislim da nećemo prestati pričati o tome za života. Rodna ravnopravnost napreduje, ali ovim tempom još uvijek je udaljena više od jednog stoljeća. Iako su napravljeni značajni koraci, sistemske barijere i dalje postoje i sadašnjim tempom, puna rodna ravnopravnost u vodstvu i prihodima neće biti postignut do 2158. godine – otprilike pet generacija od sada (*Svjetski ekonomski forum).
Promjena financijske moći ubrzava promjene. Jedan od najvećih pokretača rodne ravnopravnosti je nadolazeći generacijski prijenos bogatstva. Tijekom sljedećeg desetljeća, očekuje se da će 30 bilijuna dolara američkog bogatstva biti prebačeno na mlađe žene (*BofA Global Research).
Ova promjena u financijskoj moći omogućit će većem broju žena da ulažu u tvrtke koje vode žene, podrže inicijative za rodnu ravnopravnost i preoblikuju strukture vodstva. Ako se smanje prepreke financijskom osnaživanju žena, globalna ekonomija mogla bi porasti za dodatnih 7 bilijuna dolara (*Moody’s).
Trajne gospodarske prepreke usporavaju napredak. Unatoč sve većem financijskom utjecaju, strukturni izazovi i dalje postoje. Poduzetnice se još uvijek suočavaju s financijskim jazom od 1,7 bilijuna dolara za mikro, mala ili srednja poduzeća (*MMSP), što ograničava njihovu sposobnost širenja poslovanja i izgradnje dugoročnog bogatstva (*Svjetski ekonomski forum). Rješavanje tih razlika ključno je kako bi se osiguralo da se ekonomska dobit pretvori u prilike za vodstvo i razlike u plaćama. Razgovor o rodnoj ravnopravnosti samo će izblijedjeti kada se uklone sistemske barijere – a to zahtijeva kontinuiranu dugoročnu predanost i posebno ulaganje u sljedeće generacije.
O čemu ste razgovarali sa svjetskim čelnicima na Ekonomskom forumu u Davosu? Koliko ste zadovoljni povratnim informacijama?
Moj fokus na Ekonomskom forumu u Davosu ove godine bio je na tome kako se tvrtke mogu prilagoditi i menadžirati rast u eri brzih promjena. Naravno, rasprave su se vrtjele oko globalnih pitanja poput umjetne inteligencije, geopolitike, ekonomskog nacionalizma, klimatskih promjena i još mnogo toga. Ali osim formalnih sesija, prava vrijednost proizašla je iz iskrenih razgovora koji su oblikovali način na koji se vođe kreću i transformiraju kroz naš svijet u stanju *permakrize.
*Permakriza (engl. permacrisis) – riječ godine 2022. Collins Dictionaryija koja precizno opisuje stanje svijeta; dugotrajna kriza, definira se kao produljeno razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti koje je nastalo kao rezultat serije katastrofičnih događaja.
Objavljivanje izvješća Oliver Wyman Foruma o stanju našeg svijeta u Davosu izazvalo je ogromne rasprave. Na našem doručku o strategijama izvršnih direktora za transformaciju istražili smo ubrzane promjene u tehnologiji, geopolitici, klimi, demografiji i očekivanjima radne snage – te kako se lideri prilagođavaju. Optimizam je velik, ali i potreba za jasnom strategijom, odlučnim vodstvom i ulaganjem u dugoročnu transformaciju.
Poslovna transformacija odnosi se na ljude, a ne samo na tehnologiju. Umjetna inteligencija nastavlja rasti kao velika poluga za promjene, ali kao što smo čuli od izvršnih direktora u svim industrijama, uspjeh ovisi i o tome da se ljudi više uključe u smislu angažiranja zaposlenika, usavršavanja talenata i vođenja s vizijom i svrhom. Kako se radna snaga nastavlja razvijati, transformacija se ne odnosi samo na tehnologiju ili ono što se mijenja – već na to zašto je to važno i kako lideri zapravo povezuju ljude.
Svi imamo isti broj sati u danu, ali vi ste već toliko toga učinili, bogato obrazovanje, govorite nekoliko jezika, puno putujete. Što vas to pokreće i motivira?
Motivacija je vrlo osobna stvar. Što se mene tiče, volim učiti – i stalno čitajući i upoznajući nove ljude. Moja obitelj se šali da ja ne mogu izaći iz bilo kojeg razgovora, a da nešto ne naučim – bilo da je osoba s kojom razgovaram biznismen ili vozač taksija ili netko tko mi pravi sendvič u trgovini. Možda je to zato što smo se puno selili kao obitelj kad sam bila mlađa i uvijek je postojala ta neka potreba za dokazivanjem i napretkom, što mislim da potiče moju osobnu potrebu za rastom i utjecajem.
Moja neka poruka svima, glasila bi: “Ostanite znatiželjni o svemu i svakome i nastavite se uvijek pitati zašto, zašto, zašto! Idite uvijek još dublje u srž stvari!”
*Citat “Oliver Wyman Forum” označava da smo prethodno objavili ili citirali ove brojke u našim nedavnim materijalima ili u medijima.
