Portal Srednja.hr održao je svoju treću obrazovnu konferenciju. Ove se godine održala u sklopu 12. rođendana portala, pod nazivom Obrazovanje x AI, a kroz pet predavanja i četiri panela govorilo se o aktualnim temama i izazovima koje pred obrazovni sustav stavlja nagli rast i razvoj alata umjetne inteligencije.
AI s razlogom u fokusu treće obrazovne konferencije
Naime, umjetna inteligencija na nezaustavljivom je razvojnom putu i prodire u sve pore društva, a tako i u obrazovne sustave. Baš zbog toga bila je u fokusu ovogodišnje najveće obrazovne konferencije. Više o tome na otvaranju konferencije objasnio je glavni urednik i osnivač portala Marko Matijević.
“Ove godine slavimo 12. rođendan portala i tako ulazimo u tinejdžersku dob. Nekome je to puno, a nekome malo, no kada smo nastajali, izumljen je SIRI asistent, a umjetna inteligencija već danas je glavna tema naše treće obrazovne konferencije. To dovoljno govori o njezinoj važnosti općenito, a naročito u obrazovnom sustavu”, istaknuo je Matijević u uvodnom govoru.
Konferenciju je otvorilo predavanje Borisa Jokića, ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, o utjecaju tehnologije na mlade generacije te izazovima koje obrazovnom sustavu u Hrvatskoj donosi nadolazeća era umjetne inteligencije.
“Potrebna je radikalna promjena sadašnjeg modela obrazovnog sustava, koji je prepun učenja pukih činjenica i nema nikakve šanse za opstanak u eri umjetne inteligencije. Potpuna digitalizacija sustava nije rješenje, već tehnologiju treba kontrolirano uvesti u sustav obrazovanja. Stvarno mislim da naš sustav može uspješno napraviti takvu promjenu”, zaključio je Jokić.
Zanimljive rasprave o alatima umjetne inteligencije u obrazovanju
Na konferenciji je održano i nekoliko zanimljivih panela. Na prvom panelu bilo je riječi o tome kako na pravi način implementirati alate umjetne inteligencije na visoka učilišta te koji su izazovi s kojima će se na tom putu susresti dekani i profesori.
“U pojedinim strukama i studijskim programima utjecaj umjetne inteligencije bit će jako velik. Na tržištu rada ćemo morati pametnije birati karijere i ne natjecati se s onim područjima koja je stroj već preuzeo, već se s njima moramo zajedno komplementirati”, rekao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.
“Sigurno smo na početku nove revolucije. Nipošto ne smijemo zabraniti AI alate na visokim učilištima, njezin potencijal i relevantnost u stvarnom životu jednostavno su preveliki”, izjavio je Peter Schmidt, viši predavač na američkom koledžu RIT Croatia.
Gosti konferencije imali su priliku čuti i vrlo zanimljivo predavanje Renata Matejaša, ravnatelja Elektrotehničke škole Zagreb, koji je kontekstualizirao modularnu nastavu u strukovnom obrazovanju te odgovorio na pitanje hoće li uvođenje modularne dovesti do popularizacije strukovnih škola.
Teme o ‘supermladima’, zdravstvenom odgoju te vrednovanjima učenika i studenata
Važna tema konferencije bila je i nadolazeća ‘superizborna’ 2024. godina, u kojoj će se održati parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Na panelu pod pokroviteljstvom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj imali smo prilike čuti što mladi misle o superizbornoj godini i hoće li im se politika pokušati približiti, čime se bave u svojoj zajednici kada nisu u školi i što je potrebno da se u Hrvatskoj izbore za sebe.
Važna tema konferencije bio je i zdravstveni odgoj, a predavanje Eli Pijace Plavšić, voditeljice radne skupine za izradu kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u Rijeci, nastojalo je dati odgovore na pitanja kako će isti izgledati, zašto nam je uopće potreban te hoćemo li opet doživjeti podjelu u društvu po ovom pitanju.
Konferenciju je zatvorio panel pod nazivom “Kako mjerimo uspjeh učenika i studenata?”
Odgovore na to pitanje dali su Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Bojan Trkulja, prodekan za nastavu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Josip Šišmanović, ravnatelj Osnovne škole Sibinjskih žrtava. Govorilo se, između ostalog, o tome koliko ocjene sakrivaju i imaju li alternativu, kako mjerimo jesu li profesori dobri i kako im pomažemo da postanu bolji.
