Komunikacija predstavlja dijeljenje informacija između izvora i primatelja putem izabranog kanala prijenosa. Komunikacijske vještine su istodobno i znanje i umijeće, a komunikacijske kompetencije su temeljni čimbenik međuljudskih odnosa, kako osobnih tako i poslovnih. Uspješna komunikacija je sinergija svih komunikacijskih oblika.
Sudionici komunikacije moraju poznavati jezik (njegove verbalne i neverbalne elemente), imati interakcijske vještine (prema različitim komunikacijskim situacijama odabrati prikladan oblik interakcije) te imati kulturno znanje.
Jedan od mogućih komunikacijskih kanala je prezentacija.
Prezentacija je usmena razmjena informacija radi postizanja ciljeva, kao što su potvrđivanje rješenja, otklanjanje teškoća, traženje ideja, motiviranje sudionika, priprema rada itd. Odvija se u ograničenom trajanju, prema određenim pravilima, uz ispunjenje odgovarajućih tehničkih uvjeta te uz korištenje vizualizacije i diskusijskih tehnika. [MASMEDIJIN POSLOVNI RJEČNIK]
Iako svakodnevno primjenjujemo svoje vještine prezentiranja razgovarajući, to ne znači da u poslovnom smislu znamo na ispravan način komunicirati. Svaki je govor prezentacija misli, emocija, stavova, podataka i informacija. Prilikom traženja posla, upoznavanja s nekim ili plasiranja nove poslovne ideje, odvija se neka prezentacija.
Može se reći da je danas svaki javni nastup prezentacija. Prezentirati nešto nije jednostavno. Prezentacijske vještine i tehnike prezentiranja znatno utječu na ostvarivanje zadanih ciljeva, posebno u poslovnom svijetu. Često netko ima odličnu ideju, ali ako je ne zna dobro predstaviti, male su mogućnosti za uspjeh. Važno je da je materijal koji se prezentira jasan i precizan te da se može lako pratiti.
Poslovni ljudi diljem svijeta ulažu znatne napore u svladavanje prezentacijskih vještina. Uočeno je da je javni govor, odnosno govor pred publikom veoma važan u postizanju poslovnih ciljeva.
Nije dovoljno samo imati ideju, potrebno je znati tu ideju prezentirati drugima te imati razvijene pregovaračke vještine kako biste mogli voditi svoje poslovanje. Prezentacijske vještine su u današnjem poslovnom svijetu postale ključne vještine za uspjeh.
Pomoć u prezentiranju neke ideje publici nekada je bio letak, pano ili grafoskopska prozirnica, danas se suvremene prezentacije uglavnom odvijaju putem računalnih programa, od kojih je najznačajniji PowerPoint.
Trema je jedna od glavnih negativnih pojava za dobru prezentaciju. Teško je biti opušten pred većim brojem ljudi i često i najbolji prezenteri imaju tremu, lijek za to je povezanost s publikom.
Svaku prezentaciju treba prilagoditi publici. Istražite publiku, tko su oni, što znaju o temi, što bi im bilo zanimljivo, što žele naučiti i čuti i što će im zadržati fokus. Publika je sudionik prezentacije i poželjno ju je uključiti u razgovor kroz neki oblik akcije, npr. pitanja o nekim iskustvima ili mišljenje o nekim problemima. Poželjno je postavljati pitanja koja zahtijevaju razmišljanje publike. Isto tako i tijekom prezentacije odgovarajte na pitanja publike, nije potrebno čekati dio za pitanja i odgovore. Pokažite svoju strast i povežite se s publikom. Budite iskreni s publikom o tome što vam je važno i zašto je važno.
Nasmiješite se i kontaktirajte publiku, ako se smiješite i uspostavite kontakt očima, gradite odnos, koji pomaže publici da se poveže s vama, a vama pomaže da se osjećate manje nervozno jer razgovarate s pojedincima, a ne velikom masom nepoznatih ljudi.
To zvuči vrlo jednostavno, ali iznenađujuće velik broj izlagača to ne uspijeva. Kako biste si olakšali, nastojte osigurati atmosferu da ste vi vidljivi publici i ona vama. Humor je poželjan, ali mora biti umjeren i prikladan te se nadovezivati na temu. Dobro je ispričati neku zanimljivu anegdotu ili poučnu pričicu koja će zabaviti i oraspoložiti publiku. Neumjesni i vulgarni vicevi nisu poželjni. Dobro pripremljen govor uvjerit će publiku. Govornik može pokazati strast prema temi jer se i oni koji slušaju poistovjećuju s govornikom, ako ni on sam nije zainteresiran za temu prezentacije, neće biti ni slušatelji. Govornik ponajprije treba znati i razumjeti o čemu govori, mora biti slobodan i samouvjeren.
Način na koji se govori nerijetko je važniji od onoga što se govori. Koristite svoj glas učinkovito. Različite brzinu kojom razgovarate i naglašavajući promjene u nagibu i tonu pomažu da vaš glas bude zanimljiviji i da zadrži pozornost publike Ton glasa ne smije biti jednoličan, potrebno je naglasiti važne dijelove koje želite da publika zapamti. Glasnoća bi trebala biti takva da Vas čuje najudaljenija osoba u prostoriji. Gestikuliranje i mimika ne trebaju biti napadne, ali u nekim trenucima treba se poslužiti pokretom kako bi se određeni dijelovi prezentacije naglasili ili pokazali.
Izgovorena riječ zapravo je prilično neučinkovito sredstvo komunikacije, jer koristi samo jedno od pet osjetila vaše publike. Procijenjeno je da više od tri četvrtine komunikacije nije verbalno. To znači da je, kao i vaš ton glasa, govor tijela ključan za prenošenje vaše poruke. Pobrinite se da dajete prave poruke: govor tijela koji se želi izbjeći uključuje prekrižene ruke, ruke koje se drže iza leđa ili u džepovima i šetnju po pozornici. Neka vaše geste budu otvorene i sigurne i prirodno se kreću po pozornici i među publikom, ako je moguće.
Treba obratiti pažnju na izgled govornika, koji bi morao biti prije svega čist i uredan, ali i prikladno odjeven. Boja odjeće i stil odijevanja govornika također privlače pažnju publike.
Prezentiranje čak i najzanimljivije ideje ne bi trebalo trajati predugo, preporuka je da prezentacija traje najduže do 20 minuta, kako bi publika zadržala koncentraciju.
Nadalje, prezentacija koja je upotpunjena smislenim grafičkim prikazima ili slikama zanimljivija je od one na kojoj je samo tekst. Zato je poželjno koristiti vizualna pomagala. Slike pojačavaju ili nadopunjuju poruku, a vizualizacija poruke pojačava razumijevanje.
Dobra prezentacija poštuje pravilo trojnosti, tj. tri puta reći isto.
Kratak uvod u kojem najavljujete o čemu ćete pričati, kroz nekoliko glavnih točaka dajete publici uvid o tome što će slušati. Zanimljiv glavni dio u kojem pričate o temi i zaključak u kojem ponavljate najvažnije stvari.
Započnite snažno. Početak prezentacije je presudan. Morate privući pažnju svoje publike i zadržati je. Publika će dati nekoliko minuta prilike da je zabavite i privučete, prije negoli se počne isključivati ako ste dosadni.
Nemojte to trošiti na objašnjavanje tko ste. Počnite ih zabavljati. Korisno je krenuti zanimljivom pričom. Priče nam pomažu da obratimo pažnju, kao i da se sjetimo stvari. Ako možete koristiti priče u svojoj prezentaciji, veća je vjerojatnost da će se vaša publika angažirati i kasnije zapamtiti važne točke. Da biste učinkovito ispričali priču, usredotočite se na bar jednu od dvije najosnovnije tehnike pripovijedanja u svojoj prezentaciji:
Fokusiranje na likove – prezentiranje proizvoda ili usluge može biti dosadno, ali pričanjem priče kako i na koji način neki proizvod ili usluga potrošaču može koristiti zanimljivije je. Npr. kozmetičke kuće ne prodaju kemijske spojeve sredstava za dekorativnu kozmetiku, nego ljepotu i samopuzdanje žena koje će te proizvode koristiti.
Promjenjiva dinamika – priča treba nešto usput promijeniti. Zato se zapitajte “Što nije kako bi trebalo biti?” I odgovorite onim što ćete učiniti u vezi s tim (ili onim što ste učinili). Npr. je li Vas briga za životinje potaknula da proizvodite kozmetička sredstva u kojima nema životinjskih supstancija, jesu li vas veličine ženskih torbica potaknule da razmislite o prikladnijoj ambalaži za kozmetička sredstva koja bi mogla stati u torbicu.
Za prezentaciju u PowerPointu važi pravilo 10-20-30. Ovo je pravilo osmislio Guy Kawasaki iz Applea On predlaže da dijaprojekcije ne sadržavaju više od 10 slajdova; ne traju duže od 20 minuta i da se koristi najmanje font 30. Ovo posljednje je posebno važno jer sprečava pokušaj stavljanja previše informacija na bilo koji slajd. Ovaj cijeli pristup izbjegava zastrašujuću “Smrt od PowerPointa”. Slajdovi trebaju sadržavati manji broj jednostavnih informacija koje govornik naknadno objašnjava.
Tako sprječavate publiku da čita sa slajdova i prisiljavate ju da Vas sluša. Ako trebate dati više informacija, napravite tiskane materijale i podijelite ih nakon prezentacije.
Prezentacijske vještine su sveobuhvatna znanost, ali ako u prezentiranju možete uživati svaki put Vaše prezentiranje će biti bolje i Vaša publika će bolje reagirati.
Učenici Druge srednje škole Beli Manastir ove godine plasirali su se među 25 najboljih timova iz cijele Hrvatske na sedmo Državno natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom Poslovni izazov. Natjecanje je održano 29. ožujka u organizaciji Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski te udruge Poduzetni i Junior Achievment Serbia, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Zagreba. Učenici su na temu „Vrijeme je za nove poduzetnike u gradu“ trebali osmisliti svoju poduzetničku ideju te je kroz videouradak i prezentaciju u PowerPointu predstaviti žiriju i ostalim natjecateljima. Kako ističu učenici, nije bilo lako ni jednostavno, ali je bilo zanimljivo i korisno iskustvo.
Ana Hodak, učenica 4. e kaže: Planiram upisati Ekonomski fakultet, tako da mi je ovo iskustvo dragocjeno kao uvid u moje buduće zanimanje. Naučila sam kako predstaviti svoju ideju publici i shvatila da to nije ni malo jednostavno. Iako smo prezentacije radili i u školi, drukčije je pred kolegama u razredu, a drukčije pred nekim nepoznatim. Imala sam veliku tremu, ali, nasreću, uspjela sam je nekako svladati tehnikom disanja koju mi je profesorica pokazala tijekom priprema. Puno mi je pomoglo i vježbanje, mislim da je ključno dobro se pripremiti za javni nastup.
