Kad su financije u pitanju, ove rečenice često čujemo među srednjoškolcima, ali ne zato što su oni neodgovorni, već zato što ih nitko sustavno ne uči kako razmišljati o novcu:
- Zarađujem, a nemam pojma kamo mi odlazi novac.
- Otvorio sam račun, ali ne znam razliku između kamate i poreza.
- Znam što želim kupiti, ali ne znam mogu li si to stvarno priuštiti?
Ove jeseni, u srednjim školama kreće modularna nastava. U svijetu gdje su potrošačke odluke sve složenije, a financijska neovisnost sve potrebnija, moduli postaju ne samo inovacija, već nužnost u obrazovanju mladih.
“Uvod u osobne financije” nije samo modul
U strukovnim školama komercijalnog i ekonomskog usmjerenja, modul Uvod u osobne financije postavljen je kao interdisciplinarni blok koji se izvodi kroz modularnu nastavu već u prvom razredu. Cilj nije “ispredavati gradivo”, nego povezati učenika s vlastitim stvarnim životom.
Umjesto apstraktnih definicija, učenici rješavaju zadatke tipa: Kako rasporediti 800 € prihoda mjesečno i pritom izdvojiti nešto za štednju? ili Kako planirati kupnju laptopa od 600 € kroz 5 mjeseci bez ulaska u dug?
U jednoj grupi učenici dobivaju slučaj Ane, sedamnaestogodišnje učenice koja mjesečno raspolaže sa 100 € džeparca i dodatno zarađuje kao promotorica u trgovačkom centru. Ukupno mjesečno upravlja s otprilike 180 €. Međutim, već sredinom mjeseca ostane bez novca. Zvuči poznato?
Učenici su dobili zadatak:
– izdvojiti i klasificirati Anine troškove kao potrebe ili želje;
– analizirati omjer fiksnih i promjenjivih troškova;
– isplanirati održiv osobni budžet koji uključuje i štednju;
– predložiti konkretne promjene u navikama potrošnje.
Kroz praktične aktivnosti učenici:
– klasificiraju troškove kao fiksne i varijabilne;
– prikazuju financijske pojmove putem digitalnih infografika;
– izračunavaju mogućnosti štednje na temelju vlastitih simulacija;
– formuliraju SMART financijske ciljeve;
– konstruiraju osobni mjesečni budžet u Excelu;
– procjenjuju posljedice neplanirane potrošnje;
– predviđaju kako manji prihod (npr. gubitak posla) utječe na budžet;
– dizajniraju strategiju štednje i ulaganja s realnim ograničenjima.
Druga faza – prijelaz na višu razinu
U drugoj fazi modula učenici prelaze u novu ulogu. Postaju mladi financijski savjetnici koji dobivaju “klijenta” – sebe na razdoblje od pet godina. Raspolažu mjesečnim prihodom od 800 € i zadatkom da:
- proračunaju sve osnovne životne troškove (najam, hrana, režije, prijevoz)
- predlože konkretan financijski cilj (npr. kupnja laptopa)
- rasporede mjesečne troškove s uključenom štednjom
- pripreme Plan A (životna se situacija odvija normalno, bez iznenađenja) i Plan B (kriza: npr. gubitak prihoda)
U naprednijoj varijanti, učenici dobivaju 1.000 € fiktivnog novca i zadatak da kreiraju portfelj ulaganja. Razlikuju štednju, fondove, dionice i kriptovalute. Analiziraju tržište, procjenjuju rizike i prinose, vode simulaciju tri mjeseca i prezentiraju strategije pred razredom.
Primjer
Nastavnik pripremi tri vremenske serije mjesečnih prinosa za svaku vrstu ulaganja (izmišljene vrijednosti, temeljene na prosjecima tržišta).
| Vrsta ulaganja | Prinos- mjesec 1 | Prinos-mjesec 2 | Prinos-mjesec 3 |
| Štednja (banka) | +0.1% | +0.1% | +0.1% |
| Obveznice | +0.4% | +0.5% | +0.3% |
| Investicijski fond | +0.8% | -0.2% | +0.9% |
| Dionice | -1.5% | +2.3% | +0.7% |
| Kriptovalute | +5.5% | -7.0% | +3.0% |
Učenici na početku rasporede svojih 1.000 € po postocima (npr. 400 € u obveznice, 300 € u fondove, itd.). Zatim računaju vrijednost svojih ulaganja kroz 3 simulirana mjeseca, koristeći jednostavne formule u MS Excelu:
- bilježe sve promjene mjesečno (prinos, gubitak)
- vode evidencijsku tablicu ulaganja tj. portfelj
- donose odluke o preraspodjeli (ako žele premjestiti kapital u drugi oblik nakon lošeg mjeseca).
Na taj način aktivno upravljaju portfeljem kao pravi investitori te na kraju simulacije:
- izrađuju izvještaj: početna vrijednost umanjena za završnu vrijednost donosi dobit ili gubitak
- komentiraju vlastitu strategiju: što bi ponovili, što bi promijenili
- uspoređuju rezultate s drugim timovima
- prezentiraju zaključke: tko je ostvario najbolji prinos, tko je riskirao i zašto je to uspjelo (ili nije).
Rezultat?
Neki rizično investiraju u kriptovalute i završavaju s gubitkom, dok su drugi mudro rasporedili ulaganja i postigli uravnotežen prinos. U svakom slučaju, naučili su donijeti odluku i živjeti s njezinim posljedicama.
Učenici koji prolaze ovaj modul:
– sastavljaju realan osobni budžet
– procjenjuju rizike različitih financijskih odluka
– organiziraju vlastiti financijski plan za jedan mjesec
– prezentiraju svoj plan pred publikom
– predlažu strategiju ulaganja s obrazloženim rizicima
– kritički uspoređuju financijske proizvode
– izrađuju digitalne prikaze (grafikoni, infografike, planove)
Ovaj modul nije dodatak, on je suština obrazovanja za život. Financijska pismenost ne bi smjela biti privilegij roditeljskog doma, već temelj svakog školskog kurikuluma.
Autorica teksta Ivana Prezzi, dipl. oec., profesorica je u Komercijalno-trgovačkoj školi Split.
