Neki ulagači smatraju da je due diligence (dubinsko snimanje) samo trošenje novaca i vremena.
Za one koji odgovorno posluju, due diligence je sastavni dio ulaganja koji smanjuje ili pomaže da se izbjegne poslovni rizik. Stoga je opravdano reći da je glavna svrha due diligencea zapravo upravljanje rizikom u cilju njegova smanjenja ili potpune eliminacije. Ako koristimo pojam akvizicija (engl. acquisition, njem. Erwerb, Übernahme, fr. acquisition) u najširem smislu, kao stjecanje svih ili značajnijeg dijela dionica ili udjela trgovačkog društva od strane drugog društva ili osobe, neovisno da li je to stjecanje ostvareno kupnjom dionica/udjela ili udruživanjem, onda možemo reći da između 50% i 75% akvizicija doživljava neuspjeh.
Prema poslovnom istraživanju
Ulagači koji detaljno provedu due diligence imaju 28% više šanse za uspješno zaključenje posla. Oni koji poduzimaju akviziciju smatraju da cilj due diligencea nije samo revizija odnosno verificiranje poslovanja u prošlosti sa ciljem otkrivanja sadašnjeg stvarnog stanja, već da obuhvaća i procjenu poslovnih izgleda u budućnosti i prikaz kako ih ostvariti.
U konačnici, stvarni razlog za ulaganje u neko društvo temelji se na dobroj budućnosti društva s onim koji ga kupuje. Ne na činjenici je li društvo dobro poslovalo u prošlosti ili jer je cijena povoljna.
Zato razlikujemo tradicionalni due diligence od due dilegencea koji tradicionalnom dubinskom snimanju utemeljenom na utvrđenju sadašnjeg stanja, dodaje i procjenu i planiranje poslovanja poslije akvizicije tako da moderan due diligence sadrži slijedeće elemente:
- Verifikaciju imovine i obveza društva
- Utvrđivanje i kvantifikaciju rizika
- Utvrđenje zaštite od rizika
- Utvrđivanje koristi od akvizicije (nakon akvizicije)
- Postakvizicijsko planiranje.
Zašto provesti due diligence?
Kada ulagatelj dobro poznaje stanje i položaj društva na tržištu, može smatrati da nije potrebno provoditi due diligence, a sve kako bi smanjio ukupni trošak akvizicije. Takav stav se može razumjeti, ali sadrži bitne poslovne nedostatke.
Prvo, prodavatelji žele vjerovati ili stvarno vjeruju da njihova društva nemaju problema, ili barem da su njihovi problem mali. O tome ulagač može imati sasvim drugačije mišljenje, ali ne zna pravo stanje niti ima podatke za njegovo utvrđenje. Posljedica takvog stava je da bez utvrđenja problema i njihove veličine, ulagač ne vidi pravo stanje pa stoga nema niti realnu ocjenu predmeta akvizicije. Ovaj problem ulagač može riješiti upravo provođenjem due diligencea.
Drugo, ulagač želi ostati u svojoj comfort zoni, želi vjerovati da je njegova procjena opravdanosti akvizicije dobra i vjeruje u svoj dobar poduzetnički instinkt. Pri tome je oslobođen postupka izbora izvršitelja due diligencea, lišen je zabrinutosti u rezultat nalaza stvarnog stanja, a i troškova njegovog provođenja.
Međutim, rješenje s ciljem da bi se ulagač doista osjećao dobro u cijelom postupku akvizicije je upravo provođenje due diligencea. On će na taj način sve potencijalne probleme upoznati prije, a ne nakon posla, neće morati pokretati postupke naplate jamstava ili odšteta niti sudske sporove radi uklanjanja posljedica lošeg posla.
Treće, usluga odvjetnika i revizora odnosno profesionalaca koji provode postupak due diligencea, općenito se smatra skupom, ali odluku o provođenju due diligencea treba donijeti temeljem činjenice da je zapravo ta usluga puno jeftinija od vođenja svakog sudskog postupka koji je posljedica izostanka due diligencea.
Zaključak je većine ulagača, a što je vidljivo iz njegove redovite uporabe u razvijenim tržišnim gospodarstvima, da due diligence nije trošak.
Koji je sadržaj due diligencea?
Tri su glavna područja ispitivanja kojima se bavi due diligence:
Financijsko područje
Područje ispitivanja: provjera podataka, pregled upravljanja i sustava
Cilj: utvrditi postojeći profit i financijske pokazatelje
Financijski aspekti uključuju analizu rizika u bilanci i izvanbilančnih stavki, nezabilježenih obveza i analizu kvalitete ostvarenog prihoda i njegove održivosti. Financijski due diligence uključuje detaljnu analizu poslovanja, temeljem podataka iz različitih izvora. U većini slučajeva financijski due diligence provode računovodstvena društva s posebno formiranim timovima za obavljanje poslova due diligencea.
Pravno područje
Područje ispitivanja: sadašnji i budući učinci već postojećih ugovora, pravne obveze koje proizlaze iz organizacijske strukture u društvu, radnih odnosa, statutarnih i zakonskih odredbi, utvrđivanje vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama i drugoj imovini društva, opterećenost imovine pravima trećih osoba, utvrđivanje svih stvarnih i potencijalnih pravnih problema, procjena sudskih sporova u tijeku i mogućih sudskih sporova.
Cilj: utvrditi potencijalne obveze, jamstva i odštete, utvrditi stanje svih postojećih ugovora te moguće pravne ili ugovorne zapreke, postaviti osnove ulagačkog ugovora
Pravni due diligence pokriva niz specijalističkih područja, a najčešće ga obavljaju odvjetnici odnosno odvjetnička društva koji pri tome često surađuju sa stručnjacima drugih specijalnosti.
Komercijalno područje
Područje ispitivanja: utvrđivanje tržišta, položaja društva koje se stječe odnosno kupuje na tržištu, komercijalna budućnost društva koje se kupuje
Cilj: utvrditi budući profit odnosno dobit i financijske pokazatelje, razvoj strategije zajedničkog (spojenog) poslovanja.
Komercijalni due diligence je proces istraživanja trgovačkog društva i njegovog tržišta, i može dati najbolju informaciju o poslovanju u budućnosti. Oslanja se većinom na primarne izvore informacija o tržištu (kupce, konkurenciju).
Ostala područja ispitivanja kojima se bavi due diligence:
Ljudski potencijali i korporativna kultura – dio pravnog due diligencea
Due diligence ljudskih potencijala trebao bi utvrditi koje su skrivene obveze prema radnicima, utvrditi odnose sa sindikatima, uočiti potencijalne kadrovske zapreke poslovanju nakon akvizicije
Management društva – dio komercijalnog due diligencea
Procjenom menadžmenta nastoji se dati objektivna slika sposobnosti višeg menadžmenta, individualno i kolektivno, sposobnost menadžmenta u suočavanju s izazovima u poslu
- Mirovinski planovi – dio financijskog due diligencea
- Porezi, obveze i aranžmani – dio financijskog due diligencea
- Okoliš i zaštita okoliša – više dijelova due diligencea
- Informatika – dio financijskog due diligencea
- Tehnika – dio komercijalnog due diligencea
- Proizvodnja – dio financijskog due diligencea
- Intelektualno vlasništvo – dio pravnog due diligencea
- Vlasništvo – dio pravnog due diligencea
- Antimonopol – dio pravnog i financijskog due diligencea
- Osiguranje i rizici – dio financijskog due diligencea.
Koje su vrste due diligencea?
Pored due dilegencea koje pokreće ulagač u društvo odnosno stjecatelj, postoji i due diligence prodavatelja, due diligence kod javnih ponuda – javnih nadmetanja, due diligence kod javnih ponuda vrijednosnih papira, due diligence kod kupnje od stečajnih upravitelja.
Postupak due diligencea se kao i kod akvizicija primjenjuje i na druge poslove kao što su investicije privatnih investitora, davanje zajmova i kredita, zajednička ulaganja, strateška povezivanja, pretvorbe javnog u privatno.
Due diligence u hrvatskom gospodarstvu
Dosadašnja praksa u Hrvatskoj uglavnom pokazuje nepostojanje svijesti o važnosti due diligencea. Kada se provodi, uglavnom ga provodi strani ulagači prilikom ulaganja u hrvatska društva. Kod većih hrvatskih trgovačkih društava postoji veće razumijevanje za važnost due diligencea nego kod malih i srednjih.
Razvoj svijesti o važnosti due diligencea, jednako kao i veća razina stručne osposobljenosti za njegovu provedbu, omogućile bi njegovu veću prisutnost na hrvatskom tržištu. U zemljama s bitno razvijenijim tržišnim gospodarstvima od hrvatskog, due diligence je postao nezaobilazan u većini poslovnih transakcija zbog čega se može očekivati da će se i u Hrvatskoj doći do njegovog razvoja i bitnog povećanja.
Due diligence kao ulaganje u poslovanje
Due diligence je odlično ulaganje u poslovanje. Bez obzira što ulagač odnosno kupac ima dobru strategiju, postavljen cilj i dobro provedene pregovore o sadržaju ugovora o stjecanju odnosno preuzimanju, vrlo je bitno da postoji planiranje poslovne budućnosti. Zato je cilj modernog due diligencea omogućiti kupcu uvid u procjenu rizika i koristi od cijelog sklapanja posla uvidom u stanje u vrijeme poduzimanja posla, pružiti pomoć kod pregovora oko sadržaja ugovora, ali istodobno i pružiti podršku radi postizanja veće vrijednosti poslovanja nakon zaključenja posla.
Iako se due diligence često shvaća kao samo jedan korak u postupku akvizicije, on ima puno važniju ulogu u poslovnom poduhvatu. Dobro obavljenim due diligencom mogu se otkriti zapreke za koje nitko nije znao da postoje, koje bi mogle u fazi razvoja ulaganja bitno naštetiti poslu, a time i smanjiti isplativost ulaganja. Moderni due diligence je zato ulaganje u poslovnu budućnost.