Imam umjetnu biljku na balkonu i zasad nije privukla nijednu pčelu. A vjerujem da i neće jer se pčele ne ponašaju kao ljudi. One imaju podešene senzore za stvarno i umjetno. A pčele k tomu jako paze kako troše svoju energiju i resurse. Piše: Renata Škarpa, autorica knjige Prodaja iz prve ruke
Cvijeće ovisi o pčelama i trudit će se svim sredstvima da ih privuče. Stvarat će sve jače i bolje mirise, sve ljepše i raskošnije latice, rast će sve više i staviti all-in da ih pčele primijete. Jer cvijeće nema plan B. Moja umjetna biljka na balkonu nema nikakvih šansi. Potrebno je daleko više od predivne umjetne biljke da biste prizvali jednu pčelu. A za početak, morate biti stvarni.
Današnji marketing je poput umjetne biljke koja čeka da pčele/kupci dolete. Sve estetske komponente su tu: šarolikost boja, veliki listovi, ogromne latice i skupa i pomno odabrana tegla. Na svaki detalj se posebno pazilo. Kupci će nam tolerirati sve vrste marketinga – sve do jednom. Do trenutka kada će pojedine tvrtke odlučiti postati – stvarne – i početi davati dodanu vrijednost kako bi privukle kupce, a ne samo nuditi estetsku komponentu za privlačenje pažnje.
Pažnju možete „prodati“ jedanput ili dvaput, ali vrijednost brenda živi od stvarne vrijednosti brenda. Marketing je neizostavan dio svake ozbiljne tvrtke, ali marketing sam po sebi nije ozbiljan dio poslovanja. Marketing je ozbiljan u onoj mjeri u kojoj ga sami takvim napravite
Sve marketinške aktivnosti moraju kupcu odavati informacije
Marketing se pretvorio u svijetleću kuglu koja više nalikuje asortimanu iz disko kluba; sve manje i manje osvjetljava, a sve više i više je dekoracija. Svima je jasno da za privlačenje pažnje treba sve karte staviti na estetiku. S druge strane, igrati na kartu povjerenja zahtijeva daleko veći trud, veći novac, a povrh svega ono što najmanje želimo dati – naše vrijeme. Nijedna tvrtka ne želi čekati godinama i godinama kako bi privukla kupce na kartu povjerenja, ako pri ruci ima atomski marketing koji bliješti, treperi i može se mijenjati u svim bojama.
Marketinški stručnjaci jako dobro znaju da njihova publika nisu pčele, nego ljudi. I samim time, mjesta za marketinške pogreške ima u izobilju. Jer ljudi brzo zaboravljaju prijašnje greške, rade hirovite kupnje i općenito se povode emocijama kod odlučivanja. Kako onda kriviti marketinške kampanje za nedovoljan broj informacija o proizvodu? Zašto bi sav teret estetskog marketinga išao na dušu samih tvrtki? Nešto se, valjda, pita i same kupce.
Srećom po tvrtke, kupci nemaju senzore za umjetno i stvarno, privlači ih sve što je nakićeno i dominira u izlogu, a da pritom ne spominjemo božićni šoping. Lijepo je poželjno i s time se ne može raspravljati. A to jako olakšava marketinškim agencijama. Danas imamo primjere oglašavanja gdje se proizvod doslovno „skriva” iza marketinga.
Marketing je postao bitniji od onoga što oglašava
I dok neke tvrtke u tome vide prednost, druge nemaju previše šansi da dođu u prvi plan. Jer ne možete od kiča napraviti još veći kič. Neke tvrtke jednostavno drže primat nad estetskim marketingom. I nemaju ga se namjeru tako lako odreći. Naročito zato što zadržavaju kupce koji i ne traže drugu alternativu. Čemu onda gurati proizvod u prvi plan ako imate marketing koji odrađuje sav posao kao „Katica za sve”?
