Library of Croatia – besplatna knjižnica budućnosti dostupna svima

Hrvatska platforma koja će zauvijek promijeniti naš odnos prema pisanoj riječi.

U eri digitalne transformacije općenito, jedan hrvatski startup dolazi s vrlo intrigantnom pričom o digitalnoj transformaciji čitanja i izdavaštva. Besplatna knjižnica – platforma koja pruža ljudima slobodu čitanja i stvaranja, izdavačima i piscima uvid u analitiku čitanja na temelju kojeg ćemo napokon prvi put spoznati istinu o čitanju, a kompanijama priliku za puno inteligentniji i suvisliji marketing – tzv. edutising, baziran na edukaciji, čitanju i znanju.

O tome hoće li hrvatska platforma i pripadajuća aplikacija LoC – Library of Croatia napokon ponuditi potpuno rješenje digitalne transformacije čitanja i izdavaštva, razgovarali smo s kreatoricom projekta, inače novinarkom, urednicom, književnom kritičarkom i inovatoricom Mirelom Rončević.

Mirela Rončević

Vaša je misija putem aplikacije Library of Croatia osigurati svima besplatne knjige, i to samo jednim dodirom miša, zar ne?

Zapravo, misija je puno kompleksnija i veća od toga. Misija i vizija našega projekta, tj. platforme, jesu pretvoriti države u otvorene virtualne knjižnice koje ljudima pružaju sve mogućnosti tradicionalne knjižnice i puno više od toga. LoC je ono što knjižnica, zahvaljujući tehnologiji 21. stoljeća, može i mora biti: otvorena, progresivna, edukativna, zabavna, s tendencijom rasta, koja ne pita tko si (ne moraš se čak niti ulogirati), koja ne traži ni od koga iskaznicu ili članarinu.

Kakve ćete knjige plasirati – možete li navesti neke naslove koji bi široj publici mogli biti zanimljivi?

Trenutačno smo u pregovorima s raznim svjetskim i hrvatskim izdavačima. Zaista ima svega. To i jest poanta! Zato ovo i nazivamo knjižnicom. Sve vrste beletristike i publicistike, kratkih priča (kao zasebne kategorije), poezije, lektire, turističkih vodiča od top-svjetskih brendova (kao što je  Lonely Planet), svjetskih klasika, hrvatskih klasika, hrvatskih novih knjiga…

Planiramo u skoroj budućnosti, potkraj ove godine, otvoriti i ‘kanale’ za audioknjige, udžbenike, časopise i kolumne. Čak i znanstveni radovi imat će svoj kanal! Otpočetka sam sve zamislila kao otvorenu državnu čitaonicu i zato razmišljam veoma široko kad je u pitanju pisana riječ. Uvijek pisanu riječ vežemo uz knjigu, ali knjiga je samo jedan od medija kojim se prenosi znanje.

Ovo vidim kao priliku da se sve znanje neke države slije na jedno mjesto, da mu se doda i svjetsko znanje putem svjetske literature te da bude jednako dostupno stanovnicima Hrvatske, kao i milijunima turista koji je svake godine posjećuju.

Što ova platforma znači za hrvatske izdavače i pisce?

Ova je platforma golema prilika za moje kolege da prošire horizonte i prokopaju neke nove kanale. Naš biznis model vrlo je jednostavan i maksimalno im izlazi u susret. Plaćali bismo iznos prema potpisu (koji ovisi o broju knjiga i publikacija koje dobijemo od njih, kao i našoj procjeni koliko svaki paket vrijedi), a vežemo ih samo godinu dana. Dakle, plaćali bismo ih unaprijed.

Tijekom čitanja, sofisticirani algoritmi prate čitanje svih publikacija i dodjeljuju knjigama i izdavačima nekakav ‘score’. Na temelju visokog ‘scorea’ izdavač može više profitirati. Ovo je velika novina u svijetu knjiga. Prvi put u povijesti, u mogućnosti smo izmjeriti što se čita i kako, što automatski ukazuje na vrijednost knjige i što joj automatski diže ‘LoC score’, stavljajući izdavače u bolju poziciju za pregovore s nama. To je samo jedna od mnogobrojnih prilika za njih. Ulažemo puno vremena i truda u edukaciju izdavača u Hrvatskoj i pomažemo im digitalizirati njihove naslove jer vrlo mali broj njih ima materijale spremne za našu platformu.

Osmislila sam model koji izdavače plaća odmah. Ja razumijem njihovu poziciju i izazove. Osim toga, oni ovdje dobivaju golemu vrijednost – analitiku. Uvid u realne preferencije čitanja. Svijet je spreman sada doznati što se zaista čita, a ne samo što se prodaje. A kad smo kod toga, mi u svijetu izdavaštva vrlo dobro znamo da se ‘best selling’ izrazi koriste često u PR svrhe i da često nisu realno mjerilo onoga što ljudi zaista žele čitati.

Virtualna knjižnica dostupna svima i u svako vrijeme

Što bi korporacijama i kompanijama moglo biti marketinški najzanimljivije u vezi s ovom platformom? Kako bi mogli unaprijediti svoje poslovanje korištenjem aplikacije?

Na taj dio priče sam iznimno ponosna jer smo na njemu radili dugo. Otpočetka se pitam: kako partnerima dati ‘prostor’ u knjižnici da se obrate čitatelju, a da ne ugrožavaju njegovo čitanje i da se previše ne nameću. Nema reklama, pop-upova ni drugih ometajućih faktora – nipošto! Postoji samo opcija pojave reklamne poruke na početnoj stranici aplikacije.

Postoji nekoliko paketa (odnosno vrsta partnerstava): ‘public partner’ (cijela država), ‘location partner’ (određene lokacije) i ‘event partner’ (određeni događaji). Partneri/oglašivači imaju svoje javne profile unutar platforme gdje imaju mogućnost direktno sudjelovati u procesu promoviranja literature i čitanja. Dakle, mi njih ne pozivamo da se klasično oglašavaju u platformi s pop-upom. Oni mogu graditi mini-kolekcije na svojim profilima o knjigama vezanima uz svoje poslovne vizije i misije.

To je nešto što zovemo edutisingom (educational advertising), izrazom koji smo osmislili i za koji želimo da postane novo pravilo u marketingu. Edutising osobno doživljavam kao izrazito sofisticiran oblik oglašavanja s integritetom. A s pomoću analitike koju nudimo u paketu, korisnici dobivaju uvid u čitanje preko kojeg zapravo dobivaju uvid u potrebe i interese korisnika. Naravno, identitet pritom nikada nije kompromitiran. Privatnost čitatelja zaštićena je otpočetka do kraja.

Kažu da prodaja e-knjiga kontinuirano opada, a printanih knjiga raste. Istodobno imamo velik porast interesa za audio-knjige. Kako Vaš tim tumači te statistike? Mislite li da besplatnost može vratiti rast interesa za e-knjige?

O ovome bih mogla napisati dvije knjige. Naime, ja na sve ovo gledam i kao znanstvenica. Zadnjih godina radim na doktoratu koji je upravo fokusiran na ova pitanja. Moja i ostala istraživanja pokazuju da zapravo ne postoji konkurencija između printane i e-knjige, odnosno, između printanog i digitalnog sadržaja. Štoviše, ona pokazuju da što se više digitalni sadržaj otvara, to se više može njime u fizičkome svijetu. To je prvo što želim razjasniti.

Drugo, kada kažemo ‘prodaja digitalne knjige pada’, moramo to staviti u kontekst: ljudi ne žele platiti za e-knjigu istu cijenu kao za printanu. Jednostavno ne žele! A izdavači dugi niz godina inzistiraju da ona vrijedi isto. I oni su sami postavili pravila koja nisu išla u prilog korisnicima. Zato je Amazon uspio s e-knjigom, učinio ju je dostupnom.

Ono što mene zanima sve ovo vrijeme jest: pada li njihova prodaja zato što ih ljudi ne žele čitati u tom obliku ili zato što ne žele platiti za nešto digitalno. Duboko vjerujem da je odgovor ovo drugo. Po meni, e-knjiga nam već 20 godina želi reći dvije stvari, ali mi je ne slušamo. Želi reći: „Ja nisam tu da se natječem s printanom, ne brinite se! Ja sam tu da budem dostupna svima (demokratizirajte znanje mnome, može me čitati bilo tko, bilo gdje) i ja sam živi organizam, mjerite me! Ja vam napokon mogu reći tko čita, kako i gdje.“ To su vrijedne informacije za sve. Za autore, izdavače, partnere.

Ovaj projekt želi dokazati da kad napravimo idealne uvjete za korisnike, kad uklonimo sve barijere, s izdavaštvom će se dogoditi isto što i s glazbom (onaj moment kad smo mislili da ju je uništio napster). Transformirat će se! Stvorit će se novi kanali zarade i nove mogućnosti!

Moderne aplikacije samo su dijelom dragocjene zbog onoga što nude – nerijetko su dragocjenije zbog analitike koja u pozadini strpljivo i marljivo prikuplja podatke o ponašanju korisnika – koji nam onda daju uvide na temelju kojih kreatori sadržaja mogu razrađivati sadržaj utemeljen na čvrstim podacima. Kako je osmišljena vaša analitika? Što će prikupljati? Hoćete li redovito iznositi big data i spoznaje do kojih ste došli? Imate li već neke podatke iz prijašnjih lansiranja aplikacije?

Jako smo ponosni na analitički dio priče. Dugo ga stvaramo. Imamo stručnjake u timu koji zaista razumiju što se sve može mjeriti i kako. A što konkretno? Pa sve! Što se čita, gdje, kako, kada, koliko. Što se ponovno iščitava, što se citira na FB-u, što se notira, bilježi i sl.

Koliko ja znam, mi smo prva platforma na svijetu koja uvodi ‘score’ za svaku knjigu. To je velika stvar! To je game-changing. Jednako tako, analitika je važna za naše partnere. Oni također žele znati tko su njihovi korisnici, koje su njihove potrebe, interesi i ostalo.

Što mislite, može li ta big data čitateljskog iskustva promijeniti izdavaštvo?

Ne da ga može promijeniti, nego i hoće! Sve su lekcije naučene. Vrijeme je da se otvori novo poglavlje ove industrije. Ne da je se uništi. Nipošto! Ja jako vjerujem u ono što izdavači rade. Vjerujem u taj proces! Ali ogroman postotak njihovih knjiga izumire ili skuplja prašinu u podrumima. Ne prodaju se. Ne čitaju se. Mi želimo da LoC bude mjesto gdje je svaka publikacija dobrodošla, bez obzira na godinu izdanja. U LoC-u ne postoji pojam ‘stara knjiga’. Sve je novo onomu tko to prvi put otkriva.

Hoće li postojanje ovakvih alata mijenjati način kako pisci pišu? Hoće li pisac npr. postati netko tko kroji svoj roman na temelju velike tablice i grafova koji sažimaju analitiku čitateljeva ponašanja tijekom čitanja?

Apsolutno da! Pisci sami mogu odlučiti što im analitika pokazuje i u kojem smjeru ih vodi. Isto tako, knjižnica je i self-publishing platforma, pa će novi autori, ili oni koji nisu imali sreće s tradicionalnim izdavaštvom, biti prvi put u mogućnosti objavljivati svoje radove (naravno, uz filtar i uredničko oko).

Podaci kažu da je globalna vrijednost tržišta knjiga, filmova i videoigara gotovo jednaka. Globalna filmska industrija teška je 136 milijardi dolara, globalna izdavačka industrija čak i više – 143 milijarde dolara, a industrija videoigara nešto malo manje od 135 milijardi dolara. Može li platforma koja ovako drastično mijenja poslovni model generirati prihode kojima će izdavači biti zadovoljni, odnosno željeti na ovaj način plasirati knjige?

Kao što sam već spomenula, ne možemo gledati na ovo kao na klasičnu prodaju. Digitalni sadržaj nije ‘container’ kao printana knjiga. Nije ovdje riječ o ‘unitu’. To vam je isto kao da pitate koliko se pjesma puta prodala na youtubeu. Ona se na youtubeu ne prodaju po ‘unitu’ (kao nekoć). Ondje su druga pravila. Mjeri se ‘exposure’. ‘Views’. Tako i ovdje!

Mi smo tu da platimo izdavače na početku jer nam je sadržaj potreban i onoliko koliko smo u mogućnosti, ali ono što oni dobivaju jest eksponiranje sadržaja nezamislivom broju ljudi i analitika koja im pokazuje transparentnost s kakvom se dosad još nisu susreli. Svaki autor će u svakom trenutku znati kako rotira njegova knjiga u LoC-u. I koliki joj je ‘score’. Ako je na primjer njezin ‘impact’ 10 posto, to znači da je u top 10% najčitanijih publikacija, a to opet znači da ljudi tu publikaciju zaista čitaju i koriste.

Logo Library of Croatia

Koliko je analitika postojećih e-reading platformi već promijenila svijet izdavaštva i postoje li neke posebno zanimljive statistike ili uvidi u to?

Nitko se ovime nije do sada bavio kao mi. U tome i jest naš ‘cutting-edge’! Mi smo spremni da se ta vrata zauvijek otvore i da svi kroz njih prođemo. S druge strane, čeka nas istina o čitanju kakvu moramo čuti. Osobno ne mislim da se moramo bojati. Već godinama pratim čitalačke navike ljudi. Ono što ćemo najvjerojatnije otkriti jest da ljudi čitaju sve i svašta, da rijetko dovršavaju publikacije i da imaju raznolike interese.

Kako biste artikulirali viziju i misiju svoga projekta? Što je željeni ishod, kakva bi promjena u čitačima, piscima i urednicima ostvarila vaše vizije i snove?

Ovo je budućnost čitanja i izdavanja – danas. U njoj nema buke s Facebooka. Namjerno smo eliminirali komentare jer ne želimo da netko nekoga napada ili hejta. Najlakše je biti kritičar. Svi smo profesionali kritičari danas, zar ne? Za svaku sitnicu javno dijelimo mišljenja. Vrijeme je da se malo utišamo. LoC je bijeg od te buke. Mjesto gdje je čitatelj na sigurnome. Pozvan je da u miru čita. Kako hoće! Gdje hoće! On može ući i anonimno. Ako ima disleksiju, može koristiti font za to. Ako želi dijeliti svoje bilješke s drugima, može ih postaviti da budu javne. Ako želi čitati u potpunoj privatnosti, može i to.

U LoC sam unijela svu svoju ljubav i poštovanje prema pisanoj riječi te više od 20 godina iskustva u svjetskom izdavaštvu. Godinama pokušavam naći model koji bi nas doveo do ove renesanse. Mislim da je to-to! Vrijeme će pokazati. U svakom slučaju, za mene osobno ovo je vrhunac karijere i projekt života kojim se jako ponosim.

Na kraju moram dodati da bez napora, rada, znanja, strpljenja i odanosti tima LoC-a, ja danas ne bih bila gdje jesam i dobila ovaj intervju s Vama. Puno smo toga zajedno prošli zadnjih nekoliko godina otkad ovo gradimo. Puno smo naučili jedni od drugih.

Čast i zadovoljstvo mi je što sam uspjela upravo u Hrvatskoj otkriti tako genijalne umove. Često im na sastancima znam reći da osjećam veliku odgovornost da ovo uspije, ne samo zbog ljudi koji se vesele projektu, već i zbog ljudi u timu koji su mu nesebično poklonili nekoliko svojih dragocjenih godina života.

Prijavite se na naš Newsletter

Saznajte novosti iz svijeta poduzetništva.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.