Građevinska industrija ima ogroman utjecaj na prirodni okoliš i klimatske promjene. Procjenjuje se da na građevinsku industriju otpada oko 40% emisije CO2, od čega je čak 25% u proizvodnji materijala, a nije zanemariv ni podatak da dovršena radnja u Europskoj uniji troši oko 40% ukupne energije.
Zašto gradnja mora postati održivija i kako to postići?
S obzirom na to da smo suočeni s porastom broja stanovnika i sve većom potrebom za izgrađenim prostorom, a s druge strane s klimatskim promjenama te globalnim krizama koje direktno utječu na dostupnost energije i materijala, održivost gradnje je više nego potrebna.
Održiva gradnja podrazumijeva:
- racionalno korištenje prostora kao resursa
- korištenje građevinskih materijala i tehnologija s neutralnim utjecajem na okoliš, uz naglasak na lokalno dostupnim materijalima
- racionalno korištenje energenata (struje, vode, plina) u svim fazama trajanja zgrade, od gradnje do korištenja.
Pred građevinskom industrijom su brojni izazovi. Međutim, potraga za inovativnim rješenjima zasigurno će nam donijeti i niz kvalitetnih, održivijih materijala, tehnologija i prostornih rješenja.
Što je do sada zakonski regulirano?
Od 2018. jedan od strateških ciljeva Europske unije, a time i Hrvatske, je smanjene potrošnje energije te smanjenje emisije CO2. U okviru toga donesen je zakonski kriterij za zgrade gotovo nulte energije – nZEB (nearly zero-energy building). Zgrade moraju koristiti vrlo nisku količinu energije koja se u značajnoj mjeri dobiva energijom iz obnovljivih izvora uključujući onu koja se proizvodi na samoj zgradi.
Posla ima, ali nema tko raditi!
Kriterij nZEB samo je dio priče. Izazove i probleme u kojima se građevinska industrija nalazi možemo sagledati s tri aspekta:
- nedostatak radne snage
- nestašica i porast cijena materijala
- posljedično porast cijena gradnje.
Nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od gorućih problema u graditeljstvu. Pad interesa za građevinska zanimanja već je godinama trend u školama, a sve više domaćih radnika traži bolje uvjete u inozemstvu. Nedostatak radnika dijelom se „krpa“ uvozom radne snage, no dugoročno će biti potreban održiviji model koji će uključivati bolje uvjete rada za radnike te primjenu tehnologije kako bi se značajniji dio gradnje preselio u tvornicu.
Današnja tehnologija i uvjeti gradnje na gradilištu slični su onima od prije sto godina. Naime, gradnja se odvija na otvorenome i ovisna je o vremenskim prilikama te u velikoj mjeri o radnoj snazi. Zahvaljujući inovativnim tehnologijama i primjeni umjetne inteligencije moguća je proizvodnja dijelova zgrada (zidova, stupova, stropova…) ili čak cijelih zgrada u tvornici.
Isto tako, zahvaljujući istraživanjima sve je više inovativnih materijala proizvedenih iz obnovljivih ili otpadnih resursa, kojima se nastoji naći ekološki prihvatljivije zamjene za klasične građevinske materijala, ali isto tako i nadoknaditi manjak klasičnih materijala i sirovina na tržištu.
