Svjetski Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja kao podsjetnik na važnost očuvanja prirode. Sve više ljudi, organizacija i vlada prepoznaje važnost održivog razvoja i brige za naš planet, a ovaj dan pruža nam priliku da osvijestimo kako smo svi mi odgovorni za budućnost našeg planeta. Održivost i klimatske promjene postale su etički, ali i poslovni prioritet.
U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje razgovarali smo s Vinkom Filipićem, osnivačem platforme Green.hr i organizatorom Greencajt festivala. Od poduzetnika koji je prepoznao važnost zelene inicijative i kojem je priroda vječna inspiracija i motivacija, saznali smo koji su izazovi i ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena, kako održivo poslovanje pridonosi u tom segmentu života te što nas očekuje na ovogodišnjem Greencajt festivalu.
Koji su najveći izazovi, a koji glavni ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena?
Mnogo je komuniciranih izazova, a najvažniji je da što prije postanemo ugljično neutralno društvo. Dok se mnogi bave ugljičnim segmentom te sintagme, mene osobno više zanima onaj društveni. Naime, stava sam kako društveno još nismo spremni na sve promjene koje je potrebno napraviti kako bi odškrinuta vrata održivije budućnosti ipak širom otvorili. Naime, većina nas svjesna je kako ovako više ne može, ali ipak bismo htjeli da se to “nekako riješi”, a da ne moramo izlaziti iz zone osobnog komfora. Nažalost, na taj način ozbiljne promjene nisu moguće.
Kako bi održivo poslovanje trebalo pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena?
Održivo poslovanje mora služiti kao primjer. Zapravo svi moramo služiti kao primjer. Tri su glavna generatora korjenitih promjena: prva i najvažnija je država, tj. oni koji upravljaju i donose zakone. Oni su ti koji udaraju tempo i daju okvir unutar kojega kao društvo možemo i moramo djelovati. Drugi generator promjena su kompanije, i to u prvom redu one multinacionalne, jer one djeluju u cijelom svijetu i pozitivni efekti koje oni mogu proizvesti relativno brzo mogu utjecati na promjenu trendova. Treće je naravno društvo, tj. mi. Mnogi su skloni reći da je naš utjecaj najmanji, ali ja mislim upravo suprotno. Naša snaga je naš glas kad je država u pitanju, odnosno naš novčanik kada su korporacije u pitanju, dakle, mi biramo i mi odlučujemo. Kada naš izbor bude da zaista želimo klimatske izazove postaviti kao The Agendu, onda ćemo birati one politike i one kompanije koje zastupaju te interese.
Jeste li do sada naišli u Hrvatskoj na pozitivne primjere održivog poslovanja?
Mnogi se trude. Zato što neke od njih regulativa i ambiciozan europski plan tjeraju na to, ali mnoge i zato što su svjesne svoje uloge u tom procesu. Iako su predvodnici pozitivnih promjena multinacionalne kompanije, možemo primijetiti kako sve više domaćih kompanija, kako velikih, tako srednjih i malih, također daju kvalitetan obol i svojim primjerom pokazuju da se može.
Koje su glavne teme ovogodišnjeg Greencajt festivala i zašto su važne?
Što je to održivi turizam, kako će izgledati gradovi u budućnosti, postoji li poveznica između ekologije i ekonomije, koliko je korporacija zaista spremno na promjenu, a koje zaštitu okoliša vide tek kao “kvačicu” u ESG izvješću te u konačnici kakav svijet ostavljamo budućim generacijama, samo su neka od pitanja na koja će odgovoriti sudionici Greencajt festivala. Ovogodišnji program donosi brojne teme iz područja održivosti, a u različitim formatima predstavit će se stručnjaci iz turizma, kreativnih agencija, kompanija, europske i državne uprave, znanstvenici, aktivisti, klimatolozi te poznati umjetnici iz svijeta glazbe, filma i mode. Festival će kroz više od 30 panela i predavanja, te 80 govornika iz čak 10 zemalja upoznati javnost s trenutnim izazovima, ali i ponuditi neka konkretna održiva rješenja.
Koje govornike biste istaknuli i što su njihove teme?
Inozemne zvijezde ovogodišnjeg Greencajt programa su Mark Shayler, vodeći britanski stručnjak za okoliš i inovacije, Marco Silva, poznati BBC novinar i reporter, inače prvi na liniji obrane protiv dezinformacija, fake newsa i teorija zavjere. Rješavanje izazova koji se tiču energetske krize i klimatskih promjena ključne su teme na predavanju zastupnice u Europskom parlamentu Terry Reintke, koja je glasno ustala i protiv uznemiravanja žena i pridružila se #MeToo pokretu, a časopis TIME je proglasio ženom godine i Alessio Terzi, istaknuti stručnjak u području klimatskih promjena, ekonomist pri Europskoj komisiji te autor knjige “Growth for Good”. Ne treba propustiti ni radionicu poznate danske influencerice Gittemarie Johansen, stručnjakinje za zero waste način života, kao ni predavanje gradonačelnika finske općine Salla Erkki Parkkinena, koji je u općini čiji je temperaturni rekord -50 stupnjeva pokrenuo inovativnu kampanju za domaćinstvo ljetnih Olimpijskih igara 2032.godine. Ovo je samo manji dio programa ovogodišnjeg Greencajta.
Kakvu suradnju imate s lokalnom zajednicom i koliko je važna u organizaciji festivala?
Suradnja je odlična, kao i sa svim našim ostalim partnerima. Grad Zagreb i TZ grada Zagreba prepoznale su važnost ovog projekta za lokalnu zajednicu i u tom smislu dajemo sve od sebe da kroz Greencajt Zagreb pozicioniramo kao regionalnog lidera u širenju svijesti i borbi protiv klimatskih promjena.
Potiče li Greencajt festival posjetitelje da preuzmu aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i kako se festival planira održati u budućnosti?
Apsolutno! Rekao bih da je to jedan od glavnih motiva. Naime, naša prvenstvena želja je da posjetitelje inspiriramo, isprovociramo i potaknemo na razmišljanje. Kada si potaknut na razmišljanje, onda te samo jedan korak dijeli od toga da i djeluješ.
Promjene će biti značajne, prvenstveno u kontekstu dodatnog širenja i osnaživanja tima. Ambicije su velike. Cilj nam je u sljedećih nekoliko godina pozicionirati Greencajt kao jedan od neprepoznatljivijih projekata ovakvog profila u ovom dijelu Europe, a i šire.
Što biste poručili ljudima koji još nisu posjetili Greencajt festival, zašto sudjelovati?
Razloga je mnogo, ali ne bih htio uljepšavati kontekst koji glasi da je unatoč lijepom festivalu vremena za djelovanje sve manje. Zemlja kao planet je iscrpljena, upaljeni su svi alarmi, znanstvenici diljem svijeta upozoravaju da je ovo zadnji trenutak da nešto konkretno napravimo. Imamo obavezu kao vrsta prema drugim vrstama, ali imamo još veću obavezu prema budućim generacijama, koje opravdano traže jednaku mogućnost i pravo da uživaju u planeti i njenim resursima koji su sada ugroženi. To je naš generacijski test na koji sigurno utječe i svijest da moramo biti dio rješenja, a ne problema. Kao festival, pokušat ćemo temama koje donosimo pozitivno utjecati na svakog našeg posjetitelja.
