Treba nastaviti još više poticati poduzetništvo te tako dodatno poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U ekonomskom smislu, od iseljavanja mladih može nas spasiti samo veća produktivnost naše ekonomije – piše HR konzultant iz područja sustava plaća i nagrađivanja Goran Šuša (letZ talk C&B).
Koliko smo samo puta čuli ili sami izgovorili onu poznatu: “Na mladima svijet ostaje”?!
Za početak, hajmo razmisliti što im to ostavljamo
U Hrvatskoj, nažalost, već dugi niz godina imamo trend snažnog iseljavanja, i to ponajviše mladih na kojima bi to nešto, što svi zajedno gradimo i stvaramo, trebalo i ostati.
Veseli me što nakon dugogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, povratkom svoje obitelji u Lijepu Našu, bar malo popravljamo lošu statistiku želeći upravo svojim radom, iskustvom i znanjem p(re)okrenuti ove negativne trendove i pokazati da se i kod nas u poduzetništvu može napraviti nešto dobro, pa u konačnici i uspjeti.
Nakon povratka iz inozemstva, gdje sam stekao iskustvo i znanje, vlastitu zemlju danas gledam drugim očima. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti i probleme, pa tako i Hrvatska. No treba istaknuti da je u našoj zemlji puno mogućnosti za napredak i razvoj, a neiskorištenog potencijala napretek. Nažalost, te mogućnosti često ne zažive zbog strukturalnih problema koje opstaju, odnosno rješavaju se presporo, a što je, među ostalim, jedan od glavnih razloga daljnjeg trenda iseljavanja iz zemlje.
Da bismo imali dobre temeljne postavke, hitno moramo početi raditi na reformi školstva koja je, nažalost, nakon kratkotrajnog uzleta, ipak stala
Mišljenja sam da trebamo fokus staviti na praktičan rad, odnosno omogućiti kvalitetne i ozbiljne učeničke i studentske prakse koje mogu privući mlade talente u naše okružje i napraviti ranu selekciju za buduće potencijale. Ovdje pozdravljam inicijative koje HR zajednica radi sa Zakonodavcem.
Ne mogu, a da se ne prisjetim svojih srednjoškolskih dana, gdje mi je nekoliko profesora, posebice profesorica iz Poduzetništva, već tad usadila ljubav prema ekonomiji, brojkama i poduzetništvu. Siguran sam da su time pomogli da na vlastitu životnu kartu ucrtam poduzetnički put, koji se konačno ostvario nakon nešto više od 20 godina od izlaska iz učeničkih klupa. Tada, a imam osjećaj da je i danas tako, sve se zasnivalo na volji i entuzijazmu pojedinih profesora da nam prenesu dio svoga znanja, elana i zanosa.
Ne smijemo zaboraviti ni Zakonodavca, koji ima zadatak nastaviti s poreznom reformom radi povećanja atraktivnosti Hrvatske mladima. Uza sve lijepe i korisne inicijative, bez ovoga koraka nećemo smanjiti trend iseljavanja kadrova u koji je ta ista zemlja uložila mnogo.
Osobno mi se sviđa inspirativan obrazovni model u kojem studenti pola vremena provode na poslu, a drugu polovicu u studentskim klupama te na koncu, u završnom radu povezuju ono što su naučili iz teorije s primjenom u praksi. Takav vid obrazovanja i rada odličan je spoj, zahvaljujući kojemu se razvijaju mnogi mladi talenti koji naposljetku ostaju raditi u kompanijama koje su im pružile prvu priliku.
Čestitke časopisu Poduzetnik za 17. rođendan!
Smatram da moja generacija poduzetnika ima odgovornost i zadaću prenijeti svoju priču i savjete bilo roditeljskim odgojem, formalnim obrazovanjem ili inicijativama i projektima kakve provode udruga “Biti Bolji” i časopis Poduzetnik, koji će sigurno utjecati na priču nekog budućeg poduzetnika. Imao sam priliku govoriti slavonskim učenicima o svom poduzetničkom putu. Da je nakon svakog predavanja samo jedan učenik odlučio ostati u Hrvatskoj i krenuti putem poduzetništva, već smo puno napravili!
Od srca čestitam 17. rođendan časopisu Poduzetnik i 10. rođendan projektu “Biti Bolji”! Veseli me što baš na ovome mjestu mogu čitati priče mladih poduzetnika, čiji je poduzetnički duh probudio upravo program “Biti bolji”.
