Oliver Roethig: Kolektivnim pregovaranjem radnici ostvaruju svoj pravedan udio u stvorenom bogatstvu

S Oliverom Roethigom, regionalnim tajnikom UNI Europe, razgovarali smo o tome kako Hrvatska može ojačati kolektivno pregovaranje, koje su njegove prednosti za radnike i poslodavce te kako javni novac može potaknuti njegovu širu primjenu

Oliver Roethig, regionalni tajnik UNI Europe

UNI Europa i Zaklada Friedrich Ebert okupile su u Zagrebu 16. studenog sindikate, poslodavce i donositelje odluka kako bi raspravili što Hrvatska može učiniti da ojača kolektivno pregovaranje. Uoči seminara razgovarali smo s Oliverom Roethigom, regionalnim tajnikom UNI Europe, europske sindikalne federacije koja zastupa interese sedam milijuna radnika u uslužnim djelatnostima.

Razgovarali smo o cilju Europske unije da kolektivnim ugovorima bude obuhvaćeno 80 posto radnika, prednostima i nedostacima sektorskog i pregovaranja na razini poduzeća te o tome zašto bi javni novac trebao biti namijenjen poslodavcima koji kolektivno pregovaraju sa svojim radnicima.

Zašto je kolektivno pregovaranje toliko važno?

Zato što daje rezultate. Kada sindikati i poslodavci zajednički pregovaraju o plaćama i uvjetima rada, to je najučinkovitiji način da radnici ostvare pravedan udio u bogatstvu koje stvaraju. Ondje gdje sindikati i poslodavci pregovaraju, plaće su veće, razlike u primanjima manje, a uvjeti rada bolji. Kolektivno pregovaranje ujedno je i oblik demokracije na radnome mjestu, jer radnicima omogućuje da stvarno sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njihove živote. Međutim, u cijeloj Europi obuhvat radnika kolektivnim pregovaranjem sve je više pod pritiskom. To moramo promijeniti.

Direktiva EU-a o primjerenim minimalnim plaćama obvezuje države članice da štite i promiču kolektivno pregovaranje, osobito u onim državama u kojima je kolektivnim ugovorima obuhvaćeno manje od 80 posto radnika. Hrvatska je jedna od tih država. Izradila je nacionalni akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja, a mi želimo vidjeti hoće li on donijeti konkretne rezultate.

Je li Direktiva EU-a o primjerenim minimalnim plaćama donijela promjene u Europi?

Da, i to velike. Europsko zakonodavstvo postavilo je jasan cilj: kolektivnim ugovorima treba biti obuhvaćeno 80 posto radnika. Svaka država članica koja je ispod tog praga mora, u suradnji sa socijalnim partnerima, izraditi nacionalni akcijski plan s jasno utvrđenim rokovima i konkretnim mjerama.

Prošle je godine Sud Europske unije potvrdio ključne odredbe Direktive. Pravni spor je završen, a sada je na vladama da ispune svoje obveze. Neki su akcijski planovi dobri, ali ono  što nam treba jesu stvarne mjere: zaštita prava radnika na sindikalno organiziranje i korištenje javnog novca kao poticaja poslodavcima za sklapanje kolektivnih ugovora.

Kako UNI Europa može podržati hrvatske sindikate?

Hrvatska ima dobre temelje: tradiciju tripartitnog socijalnog dijaloga, zakonski utvrđenu minimalnu plaću koja se približila referentnim vrijednostima iz Direktive te proširenu primjenu granskih kolektivnih ugovora na sve poslodavce u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Međutim, u mnogim uslužnim djelatnostima, poput ICT sektora, financija, zaštitarskih usluga i medija, radnici su obuhvaćeni samo kolektivnim ugovorima na razini pojedinih poduzeća ili uopće nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima. Upravo je tu najveći prostor za napredak.

Nacionalni akcijski plan prilika je da se taj jaz smanji, a u njegovu izradu moraju biti uključeni sindikati. Podržat ćemo naše hrvatske sindikate članice kroz istraživanja, edukacije i seminare te povezivanjem sa sindikatima iz drugih zemalja. Osim toga, mnogi veliki poslodavci u hrvatskom uslužnom sektoru multinacionalne su kompanije s kojima UNI surađuje i u drugim državama. Iskoristit ćemo i tu mogućnost utjecaja. U konačnici pregovaračka snaga proizlazi iz članstva. Sve počinje sindikalnim organiziranjem.

Sudionici seminara

Koje su prednosti i nedostaci sektorskog pregovaranja, pregovaranja s multinacionalnim kompanijama i pregovaranja na razini pojedinih poduzeća?

Potrebni su svi oblici pregovaranja, a najuspješniji sustavi ih kombiniraju. 

Sektorsko pregovaranje omogućuje najširu pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima. Njime se plaće izdvajaju iz tržišnog natjecanja i štite radnici u malim poduzećima, gdje je sindikalno organiziranje najteže. Međutim, preduvjet za to je postojanje reprezentativnih organizacija na obje strane, a u mnogim uslužnim djelatnostima poslodavci jednostavno nisu članovi svojih udruga. Od velikih multinacionalnih kompanija posebno očekujemo da postupaju drukčije i da se zauzimaju za kolektivno pregovaranje u svim zemljama u kojima posluju.

Za radnike je najbolje rješenje granski kolektivni ugovor koji postavlja osnovna prava i standarde, a na njega se nadograđuju kolektivni ugovori na razini pojedinih poduzeća. Granski kolektivni ugovor treba biti temelj, a ne ograničenje za daljnje unapređenje radničkih prava. Sektorski kolektivni ugovor trebao bi biti najniža razina zaštite, a ne gornja granica radničkih prava.

Mogu li pravila EU-a o javnoj nabavi postati instrument za jačanje kolektivnog pregovaranja?

Da, riječ je o jednom od najizravnijih instrumenata kojima EU raspolaže. Javna tijela u EU-u godišnje troše oko 2,5 bilijuna eura, a ipak se u više od polovice postupaka javne nabave cijena i dalje koristi kao jedini kriterij za odabir ponude. Tako se javnim novcem zapravo nagrađuju poslodavci koji isplaćuju najniže plaće, dok kvalitetni poslodavci koji poštuju kolektivne ugovore gube na natječajima. Milijuni čistača, zaštitara, njegovatelja i radnika u ugostiteljstvu rade na poslovima financiranima novcem poreznih obveznika, često u lošim radnim uvjetima.

Zato UNI Europa provodi kampanju pod sloganom „Nema javnog ugovora bez kolektivnog ugovora”. Europska komisija u rujnu je predložila novi Zakon o javnoj nabavi u kojem predlaže odmak od prakse odabira ponuda isključivo prema najnižoj cijeni. Upravo to godinama zagovaramo. Međutim, prijedlog još nije otišao dovoljno daleko. Pozivamo Europski parlament i države članice, uključujući Hrvatsku, da osiguraju prednost poduzećima čiji su radnici obuhvaćeni kolektivnim ugovorima.

Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim sindikatima?

Vrlo pozitivno. Hrvatski kolege vidljivo su zastupljeni na svim razinama UNI-ja. Darije Hanzalek (SGIM) član je Izvršnog odbora UNI Global Uniona te sudjeluje u našim strukturama za grafičku i medijsku industriju. Sandra Vukelić Pavlinović (HST) članica je Izvršnog odbora UNI Europe i Odbora za socijalni dijalog. Marijo Kožić (HST) nedavno je izabran za predsjednika sektora UNI Europa ICTS te je član našeg Upravnog odbora.

Ono što se pokaže uspješnim u Hrvatskoj može biti primjenjivo i u drugim zemljama jugoistočne Europe, pa i diljem kontinenta.

Što očekujete od hrvatske Vlade i poslodavaca?

Od Vlade očekujemo da nacionalni akcijski plan donese konkretne rezultate. To podrazumijeva zaštitu radnika koji se sindikalno organiziraju, uvjetovanje sklapanja kolektivnih ugovora dodjelom javnih poslova, osiguravanje stvarne primjene sklopljenih kolektivnih ugovora te poticanje sektorskog, a ne samo pregovaranja na razini pojedinih poduzeća.

Hrvatska bi također trebala iskoristiti svoj utjecaj u Vijeću EU-a kako bi osigurala da nova europska pravila o javnoj nabavi daju prednost poduzećima koja imaju sklopljene kolektivne ugovore.

Poslodavcima poručujemo da je kolektivno pregovaranje i u njihovu interesu. S obzirom na to da toliko mladih Hrvata odlazi raditi u inozemstvo, primjerene plaće i dobri uvjeti rada ključni su za to da mladi ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska ima potencijal pokazati Europi kako se može ostvariti cilj od 80 posto radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima.

Prijava na newsletter

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.

Privatnost

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjene su u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu.