Pred vama je važan zadatak i već nekoliko dana znate da biste ga trebali napraviti. Otvorite računalo, odlučni da ćete danas napokon krenuti, a onda se nađete kako odgovarate na poruke, provjeravate elektroničku poštu ili pospremate radni stol.
Odgađanje često povezujemo s manjkom discipline, motivacije ili sposobnosti upravljanja vremenom
Zbog toga se pokušavamo natjerati, napraviti bolji raspored ili pronaći još učinkovitiju aplikaciju za planiranje. Sve to može pomoći, ali ne rješava uvijek pravi problem.
Prokrastinacija često nema toliko veze s upravljanjem vremenom koliko s upravljanjem vlastitim emocijama. Ne odgađate nužno zadatak. Odgađate neugodu koju taj zadatak u vama izaziva. Stoga je nekad korisnije naučiti neke tehnike upravljanja stresom, nego pročitati još jednu knjigu o motivaciji i upravljanju vremenom.
Razmislite o onome što najčešće odgađate
Težak razgovor možda odgađate zato što se bojite reakcije druge osobe. Važan projekt zato što niste sigurni hoćete li ga napraviti dovoljno dobro. Telefonski poziv zato što biste mogli čuti „ne“. Ponekad se iza odgađanja skriva perfekcionizam: ako niste sigurni da nešto možete napraviti dovoljno dobro, sigurnije je zadatak odgoditi. Čak i dosada može biti dovoljna neugoda koja će vas spriječiti da izaberete nešto drugo umjesto zadatka.
Tu nastaje zanimljiv paradoks
Odgađate kako biste se osjećali bolje, a vrlo brzo počinjete se osjećati lošije. Olakšanje zbog izbjegavanja traje kratko, nakon čega dolaze krivnja, pritisak i još veća nelagoda. Što je nelagoda veća, još vam je teže započeti. Tako nastaje začarani krug u kojem problem više nije samo zadatak koji niste napravili, nego i ono što zbog toga počinjete govoriti sebi: „Lijena sam“, „Nediscipliniran sam“, „Opet nisam uspio.“
Jedna od najvećih zamki prokrastinacije
Pokušavate riješiti problem discipline, iako možda uopće nemate problem s disciplinom. Možete biti izrazito odgovorni, vrijedni i uspješni, a ipak uporno odgađati određene stvari. Puno korisnije pitanje zato nije: „Kako da se natjeram ovo napraviti?“, nego: „Što mi je u ovome neugodno?“
Možda ćete otkriti strah od pogreške, kritike ili odbijanja, nesigurnost, dosadu ili osjećaj preplavljenosti. Kada prepoznate što zapravo izbjegavate, smanjite zadatak toliko da prvi korak više ne djeluje kao prijetnja. Na primjer, umjesto cijele prezentacije, otvorite dokument i napišite prvih pet rečenica.
Prepoznati što vas zaustavlja važno je, ali nije dovoljno
Ponekad vam ne treba više motivacije, već spremnost da krenete unatoč nelagodi. Prava promjena započinje tek kad odlučite napraviti prvi korak, čak i onda kad vam je teško, kad niste sigurni u ishod ili kad se ne osjećate potpuno spremni.
Svaki put kad unatoč nelagodi odaberete djelovanje umjesto izbjegavanja, ne približavate se samo cilju koji je pred vama, već polako mijenjate i obrazac koji vas je držao na mjestu, gradite povjerenje u vlastite sposobnosti, podižete razinu svoje mentalne čvrstoće i radite na svom samopouzdanju i samopoštovanju.
