Nekada se o ženskom zdravlju govorilo tiho, gotovo šapatom. Danas o njemu razgovaramo otvorenije nego ikad, a velik dio zasluga za tu promjenu pripada liječnicima koji su medicinu uspjeli približiti ljudima jednostavnim jezikom, bez stigme i bez straha. Među njima je i dr. Petra Kejla, specijalistica ginekologije i opstetricije, koja je svojim stručnim, ali toplim pristupom postala jedno od najprepoznatljivijih lica hrvatske medicine.
Kroz ordinaciju svakodnevno susreće žene različitih generacija – djevojke koje tek dolaze na prvi pregled, poduzetnice koje vlastito zdravlje godinama stavljaju na čekanje, majke koje pokušavaju uskladiti karijeru i obitelj te žene koje ulaze u novo životno razdoblje. Upravo zato njezini odgovori ne ostaju samo u okvirima medicine. Oni otvaraju pitanja o načinu života, stresu, odnosu prema vlastitom tijelu, tehnologiji, prevenciji i odgovornosti koju imamo prema sebi.
U razgovoru za Poduzetnik dr. Petra Kejla govori o tome zašto zdravlje smatra najboljom investicijom, kako kronični stres mijenja hormonalnu ravnotežu, zašto umjetna inteligencija nikada neće zamijeniti liječnika te zbog čega bi svaka žena bar jednom godišnje trebala u svoj kalendar upisati – sebe.
Jesi li oduvijek znala da ćeš biti ginekologinja i kako si uspjela popularizirati znanost do te mjere da ginekologija sada zanima cijelu naciju, i muškarce i žene podjednako?
Nisam oduvijek znala da ću biti ginekologinja, ali sam gotovo oduvijek znala da želim raditi posao koji ima smisla i u kojem mogu ljudima biti podrška u važnim životnim trenucima. Ginekologija je upravo to. Ona prati ženu od adolescencije (nekad i ranije), preko planiranja obitelji i trudnoće pa sve do menopauze i starije životne dobi. Malo koja grana medicine ima privilegij pratiti čovjeka kroz toliko različitih životnih faza.
S vremenom sam shvatila da se o ženskom zdravlju često govori pretiho ili prestručno. Mnoge žene godinama žive s pitanjima koja se ne usude nikom postaviti. Zato sam odlučila komunicirati drugačije – jednostavno, otvoreno i bez stvaranja osjećaja srama. Kad ljudima objasnite kako nešto funkcionira, oni više ne osjećaju strah, nego razumijevanje.
Svakako mislim da je izjava kako ginekologija sada zanima cijelu naciju u najmanju ruku pretjerana. 😊
Čini mi se da ljudi ne prate moje objave zato što govorim o ginekologiji, nego zato što govorim o zdravlju, odnosima, kvaliteti života i temama koje se tiču gotovo svake obitelji. A kada govorimo o zdravlju žena, govorimo i o partnerima, djeci i cijeloj zajednici.
Zato mi je posebno drago kada na predavanjima ili društvenim mrežama vidim i muškarce koji žele razumjeti svoju partnericu, kćer ili majku. To znači da se kultura razgovora o zdravlju mijenja nabolje.
Uspješne poslovne žene često ulažu puno vremena i novca u karijeru, ali ne i u svoje zdravlje. Kakvi su tvoji uvidi po tom pitanju?
To vidim gotovo svakodnevno. Žene ulažu u edukaciju, posao, djecu, obitelj i sve oko sebe, ali vlastito zdravlje često odgađaju za “kad bude vremena”. Problem je što zdravlje ne funkcionira na taj način.
Na pregled često dođu tek kada se pojave simptomi, iako su upravo preventivni pregledi ono što dugoročno čuva zdravlje. Paradoks je da žene koje savršeno planiraju poslovne strategije često nemaju u kalendaru rezerviran jedan sat godišnje za sebe.
Volim reći da je zdravlje najbolja investicija s najvećim povratom. Bez njega teško možemo biti uspješne poduzetnice, majke, partnerice ili liderice. Prevencija nije luksuz, nego odgovornost prema sebi.
Kakve su tvoje preporuke za prvi ginekološki pregled? Jesi li se na neki način specijalizirala za mlade djevojke kojima prvi pregled može izgledati dramatično?
Prvi ginekološki pregled ne bi trebao biti traumatično iskustvo, nego ponajprije razgovor. To je možda i najvažnija poruka koju želim poslati – da je ginekološka ordinacija sigurno mjesto za svaku djevojku i ženu.
Ne bih rekla da sam se posebno specijalizirala za mlade djevojke, ali volim raditi s mladima i rado im se prilagodim, kao i bilo kojoj drugoj dobnoj skupini.
Prvi pregled trebalo bi obaviti najkasnije s 21 godinom života, bez obzira na spolnu aktivnost. Ukoliko djevojka namjerava biti spolno aktivna, pregled bi trebalo obaviti prije prve spolne aktivnosti.
Naravno, pregled ćemo obaviti i mnogo ranije ukoliko postoje jaki bolovi, nepravilna krvarenja ili drugi problemi.
Vrlo često prvi pregled uopće ne uključuje klasičan ginekološki pregled. Nekad je dovoljno razgovarati, odgovoriti na pitanja, objasniti menstrualni ciklus, kontracepciju ili HPV. Cilj je izgraditi povjerenje. Takvu vrstu konzultacija preporučila bih svakoj djevojci kasne adolescentne dobi, bez obzira na tegobe ili spolnu aktivnost.
Posebno me veseli kada mi roditelji kažu da su njihove kćeri nakon pregleda izašle opuštenije nego što su ušle. Mislim da je to zato što djevojke osjećaju kad ih netko sluša bez osuđivanja. Ako uspijemo da prvi susret s ginekologom bude pozitivan, velika je vjerojatnost da će cijeli život odgovorno brinuti o svom zdravlju.
Plaćaju li žene visoku cijenu nerealnih očekivanja koje su si same nametnule, ali koje im često i društvo sugerira?
Danas se od žene očekuje da bude uspješna na poslu, prisutna kod kuće, emocionalno dostupna, fizički aktivna, njegovana, nasmijana i da pritom sve radi bez pogreške. Nažalost, ljudsko tijelo ne poznaje društvene ideale. Ono poznaje umor, stres, manjak sna i kronično opterećenje.
Sve više žena dolazi s osjećajem da nisu dovoljno dobre, iako objektivno rade više nego ikad. Zato mislim da bismo trebali redefinirati uspjeh. Uspješna žena nije ona koja sve stiže, nego ona koja zna prepoznati kada treba stati i pobrinuti se za sebe bez osjećaja krivnje.
Koliko stres mijenja hormonalnu ravnotežu i intimno zdravlje?
Puno više nego što većina ljudi misli. Kronični stres može utjecati na os hipotalamus–hipofiza–jajnici, što može dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa, izostanka ovulacije, smanjene plodnosti, pogoršanja simptoma PMS-a, pojačanih bolova i smanjenog libida.
Naravno, nije svaka hormonalna tegoba posljedica stresa i zato uvijek treba napraviti kvalitetnu medicinsku obradu. Međutim, bilo bi pogrešno zanemariti činjenicu da način života značajno utječe na zdravlje. Ne možemo liječiti hormone, a ignorirati osobu koja živi s njima.
Govori li se danas dovoljno o ženskom zdravlju?
Postigli smo napredak, ali još uvijek nismo stigli tamo gdje bismo trebali biti.
Više govorimo o menstruaciji, menopauzi, seksualnom zdravlju i neplodnosti nego prije deset godina, ali još uvijek postoje teme o kojima žene šapuću. Primjerice inkontinencija, bolni spolni odnosi ili prolaps zdjeličnih organa i dalje su nepotrebno stigmatizirani.
Voljela bih da žensko zdravlje postane tema o kojoj razgovaramo jednako prirodno kao što razgovaramo o krvnom tlaku ili kolesterolu.
Poznaju li žene današnjeg doba svoje tijelo bolje od naših prethodnica?
Informacija danas imamo više nego ikada, ali znanja ne nužno.
Danas žena u nekoliko sekundi može pronaći tisuće savjeta na internetu. Problem je što nisu svi točni. Ponekad žene znaju više medicinskih izraza nego prije dvadeset godina, ali su istodobno zbunjenije.
Moja je želja naučiti žene da razlikuju kvalitetne informacije od popularnih tvrdnji koje dobro zvuče, ali nisu utemeljene na dokazima.
Hoće li tehnologija jednog dana prepoznati dijagnozu prije liječnika?
Tehnologija će sigurno postati još bolja u ranom prepoznavanju rizika i pomoći će nam analizirati ogromne količine podataka. Međutim, medicina nije samo algoritam. Dijagnoza nije samo rezultat laboratorija ili umjetne inteligencije. Ona uključuje razgovor, pregled, iskustvo, razumijevanje konteksta i ljudski odnos.
Vjerujem da budućnost nije AI protiv liječnika, nego AI uz liječnika. Najbolje rezultate davat će upravo ta suradnja.
Koji te trendovi na društvenim mrežama najviše zabrinjavaju?
Zabrinjavaju me savjeti koji zvuče uvjerljivo, a nemaju nikakvu znanstvenu podlogu.
To uključuje različite “detokse hormona”, neregulirane dodatke prehrani, zastrašivanje hormonima, demoniziranje kontracepcije bez individualnog pristupa ili obećanja da će jedna dijeta izliječiti sve ginekološke probleme.
Na društvenim mrežama jednostavni odgovori često pobjeđuju točne odgovore. A medicina rijetko kada funkcionira crno-bijelo.
Biohacking i longevity – što podržavaš, a što te zabrinjava?
Podržavam sve što ima kvalitetne znanstvene dokaze: redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san, pravilnu prehranu, prestanak pušenja, održavanje mišićne mase i preventivne preglede.
Zabrinjava me kada se biohacking pretvara u utrku za savršenstvom ili kada ljudi eksperimentiraju s hormonima i lijekovima bez medicinske indikacije.
Ne postoji dodatak prehrani koji može nadoknaditi kronični manjak sna, dugotrajan stres i potpuno zanemarivanje vlastitog zdravlja.
Kako glasi najveći mit o hormonima?
Vjerojatno onaj da su hormoni krivi za sve.
Hormoni jesu važni, ali nisu jedino objašnjenje za umor, promjene raspoloženja, debljanje ili pad energije. Često se iza tih simptoma kriju poremećaji spavanja, stres, manjak kretanja, bolesti štitnjače, anemija ili brojni drugi uzroci. Zato uvijek treba gledati cijelu osobu, a ne samo laboratorijski nalaz.
Kako će izgledati ginekološka ordinacija budućnosti?
Mislim da će biti tehnološki naprednija, ali nadam se i ljudskija. Imat ćemo kvalitetnije ultrazvuke, umjetnu inteligenciju u analizi nalaza, personaliziranu procjenu rizika i precizniju prevenciju.
Ali ono što se neće promijeniti jest potreba da liječnik sjedne, pogleda pacijenticu u oči i sasluša je. Mislim da će upravo empatija postati još vrjednija u svijetu sve veće digitalizacije.
Što te rad s tisućama žena naučio o životu?
Naučio me da su ljudi puno hrabriji nego što misle.
Svaki dan upoznajem žene koje prolaze kroz dijagnoze malignih bolesti, neplodnost, trudnoće, gubitke, menopauzu ili velike životne promjene, a ipak pronalaze snagu nastaviti dalje.
Medicina me naučila poniznosti, ali i zahvalnosti. Naučila me da ne možemo kontrolirati baš sve, ali uvijek možemo biti uz čovjeka.
Ponekad liječenje počinje upravo osjećajem da vas netko vidi, čuje i razumije.
Kada bi mogla promijeniti jednu stvar u hrvatskom zdravstvenom sustavu za žene, što bi to bilo?
Više bih ulagala u prevenciju i zdravstvenu pismenost.
Voljela bih da djevojčice i dječaci još u vrtiću i školi uče o vlastitom tijelu od zdravstvenih stručnjaka, pa da kasnije razgovor i učenje o menstrualnom ciklusu, spolnom zdravlju, HPV-u, menopauzi, prekomjernoj težini i slično bude potpuno normalna stvar.
Najbolja medicina nije ona koja liječi bolest, nego ona koja sprječava da do nje uopće dođe.
Da večeras možeš svim ženama poslati poruku mobitelom, što bi napisala?
Ne čekajte da vas tijelo prisili da usporite kako biste se napokon pobrinule za sebe. Odvojite vrijeme za preventivni pregled. Naslonite se na ljude kojima vjerujete. Spavajte više. Krećite se. Ne uspoređujte se s tuđim životima. I zapamtite – briga o sebi nije sebičnost. Ona je preduvjet da možete biti sve ono što želite biti drugima.
Imate samo jedno tijelo – čuvajte ga!
Foto: PR Sinteza
