Ulazimo u samu završnicu ove poslovne i porezne godine, kada često dobivam pitanja o načinu utjecanja na poslovni rezultat. S obzirom da je svakom poduzetniku jasno da će imati veće prihode ako proda više svojih proizvoda ili usluga, meni kao knjigovođi se ne obraćaju s pitanjima kako utjecati na taj element poslovanja, već me pitaju kako da povećaju ili smanje dobit ili kako da povećaju ili smanje porez na dobit.
Svatko ima svoju viziju poslovanja i svoje ciljeve
Neki bi željeli imati veliku dobit da je ulažu u investicije ili u privatna ulaganja, a drugi bi željeli platiti što manje poreza. Naravno, teško ide jedno bez drugoga. Ako je veća dobit, veći je i porez. Ako je manji porez, u najvećem broju slučajeva znači da je slabiji rezultat poslovanja.
Oni koji pružaju osobne usluge, po prirodi stvari nemaju velike troškove i ostvaruju veću dobit ako imaju veće isporuke. U njihovom poslovanju obično najveći udio imaju troškovi rada. Ako imaju zaposlenike koji nisu dio vlasničke strukture, plaće su iznadprosječnih iznosa, jer se radi o stručnim osobama. Ako je sam vlasnik zaposlenik, obično se odlučuje za minimalnu propisanu plaću te čeka utvrđivanje dobitka, jer su na njega davanja državi manja.
U djelatnostima proizvodnje, servisiranja, graditeljstva i sl. marže su manje, velik je udio troškova materijala i obično ostaje manje dobiti za raspodjelu. Voditelji takvih biznisa moraju dobro znati upravljati ukupnim troškovima te osim stručnosti u radu, moraju imati i vještine i znanja kojima to mogu ostvariti.
Neoporezive isplate zaposlenicima
Ono što se često radi pred kraj godine su neoporezive isplate zaposlenicima, iako mogućnost za to postoji tijekom cijele godine.
Najčešće se radi o:
• neoporezivim stimulacijama do 1200 € godišnje
• naknadama troškova prehrane do 1200 € godišnje, ali ne više od 100 € mjesečno, što znači da ovisi o mjesecima zaposlenosti kod poslodavca
• ukoliko se prehrana nadoknađuje po stvarnim troškovima, onda može biti do 150 € mjesečno, što je ukupno godišnje 1800 €
• prigodnim nagradama do 700 godišnje
• darovi djeci do 15 godina starosti godišnje mogu iznositi 140 € po djetetu zaposlenika
• darovi u naravi do 133 € godišnje po zaposleniku
• dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje zaposlenika koje je ugovorio i platio poslodavac godišnje mogu iznositi 500 €
• za dobrovoljno mirovinsko osiguranje zaposlenika poslodavac može godišnje izdvojiti 804 €
• plaćanje troškova smještaja (podstanarstva) zaposlenika je moguće do stvarno nastalog troška, ukoliko poslodavac izravno plaća najmodavcu, pa se teško može ostvarivati unatrag, na kraju godine
• naknada troškova prijevoza na posao također se obično isplaćuje zajedno s mjesečnim plaćama, ali je poslodavcima dopušteno da to učine unatrag, ako do tada nisu.
Nabrojila sam najčešće neoporezive isplate, iako ih na popisu ima još. Preostale obično ovise o nekim konkretnim okolnostima koje moraju postojati u trenutku isplate. Primjerice, dugotrajno bolovanje, invalidnost, godine radnog staža za jubilarnu nagradu i sl. Svima je zajedničko da se radniku mogu isplatiti bez istovremenog plaćanja ikakvih poreza ili doprinosa.
Isplaćuje li poslodavac za neku od navedenih namjena iznos veći od navedenog, to može učiniti samo uz plaćanje doprinosa i poreza kao da se radi o plaći za rad.
Obrtnicima su dopušteni za njih same gotovo sve navedene isplate.
Podsjetit ću na čestu zabludu…
Nabava dugotrajne imovine ne utječe na troškove i neće smanjiti dobitak poduzeća niti dohodak obrta. Prema tome, nemojte susjedove televizore ili namještaj kupovati na ime svoga poduzetništva!
