Burnout sindrom, poznat kao sindrom sagorijevanja na poslu, stanje je kroničnog stresa koje dovodi do fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Pojam “burn-out” prvi je uveo u stručnu literaturu američki psiholog Herbert Freudenberger 70-ih godina 20. stoljeća. Tim izrazom opisao je stanje teške emocionalne iscrpljenosti kod osoba koje rade u pomagačkim profesijama. Danas je postalo jasno da ovim fenomenom može biti zahvaćen bilo tko, osobito poduzetnici.
U poduzetnika, burnout sindrom najčešće je rezultat prevelikog radnog opterećenja, stalne neizvjesnosti, pritiska odgovornosti te previsokih, odnosno nerealnih profesionalnih očekivanja. Strast prema poslu, koja je u početku bila pokretač, s vremenom se može pretvoriti u iscrpljujući teret.
Burnout sindrom kod poduzetnika – kada strast prema poslu preraste u iscrpljenost
Burnout sindrom je profesionalni fenomen, koji karakteriziraju tri dimenzije:
- osjećaj iscrpljenosti ili iscrpljenosti energije
- povećana mentalna udaljenost od posla ili osjećaj negativizma ili cinizma vezanog za
- posao (depersonalizacija)
- smanjena profesionalna učinkovitost.
Tijelo nam šalje znakove upozorenja, obratimo pozornost!
Burnout se ne pojavljuje preko noći. Uz prethodno navedeno, burnout sindrom kod poduzetnika obilježavaju i teškoće koncentracije, razdražljivost ili emocionalna nestabilnost, nesanica, bolovi u mišićima, vrtoglavice i palpitacije (svjesnost otkucaja srca).
Poduzetnici često ignoriraju umor, razdražljivost ili nesanicu, smatrajući ih “normalnim” posljedicama napornog rada i odgovornosti. No, kad simptomi postanu kronični, oni više nisu samo neugodni – oni mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i kvalitetu života.
Simptomi trebaju biti prisutni bar dva tjedna, moraju uzrokovati značajnu patnju sa smanjenom radnom sposobnošću te se ne smiju odnositi na drugu dijagnozu ili zlouporabu psihoaktivnih supstanci.
Može li se burnout spriječiti – i liječiti?
Burnout sindrom rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučinkovitih strategija suočavanja sa stresom.
Dobra vijest je da se burnout može spriječiti, no, zahtijeva promjene – ne samo u rasporedu, nego i u načinu razmišljanja:
- Postavljanje granica – naučite reći NE bez osjećaja krivnje
- Delegiranje zadataka – podijelite odgovornosti
- Održavanje mentalne higijene – redovito prakticirajte tehnike opuštanja
- Pronalaženje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Sve su ovo ključni su koraci u prevenciji i liječenju burnouta.
Redovito prepoznavanje znakova upozorenja koje tijelo šalje može značajno smanjiti rizik od kronične iscrpljenosti.
Sprječavanje burnouta nije samo pitanje zdravlja pojedinca, već i dugoročne održivosti poslovanja. Poduzetnici koji prepoznaju znakove iscrpljenosti i aktivno rade na prevenciji imaju veće šanse za dugoročni uspjeh i osobno zadovoljstvo.
Zapamtite – ulaganje u mentalno zdravlje nije prepreka poslovnom rastu – ono je njegov temelj!
Na kraju, burnout nije nešto s čim se trebamo suočiti sami. Prepoznavanje simptoma, implementacija zdravih navika i traženje podrške – to su konkretni koraci koji omogućuju da strast prema poslu ostane pokretač, a ne izvor iscrpljenosti.
