Gotovo na dnevnoj bazi svjedočim tome kako stres i anksioznost postaju saboteri uspjeha. To se događa u tišini, neprimjetno, uvlači se šutke poput kakve maligne bolesti koje u tom trenutku niste svjesni. Nažalost, lideri i vlasnici biznisa posebno su podložni. Vjerujem da vas ta činjenica ne iznenađuje, s obzirom na to da je njihova svakodnevica ispunjena brzim odlukama, visokim ulozima i stalnim pritiskom. Upravo vi, koji ste na vrhu, često ste najizloženiji utjecaju kroničnog stresa. Zašto naglašavam očito? Zato što dugoročna izloženost kroničnom stresu može ozbiljno narušiti sposobnost racionalnog razmišljanja i dovesti do odluka s dugoročno negativnim posljedicama. A nema gore noćne more za jednog poduzetnika, zar ne?
Kronični stres je više od osjećaja nelagode
Kada govorimo o stresu, ne mislimo samo na osjećaj nelagode u trbuhu ili napetost u ramenima. Takav stres događa se povremeno svima. U ovom kontekstu, govorim o stresu koji u nama “okida” obrambene reakcije iako ne postoji stvarna fizička opasnost.
Hajdemo pogledati što se tada događa na biološkoj razini. U trenucima stresa, naše tijelo oslobađa snažan kemijski koktel, prvenstveno kortizol i adrenalin, koji preplavljuje mozak. Taj koktel aktivira amigdalu, dio mozga zadužen za reakciju “bori se ili bježi”. Ta reakcija je evolucijski ključna za preživljavanje, omogućujući nam da instinktivno reagiramo na neposrednu opasnost. Na primjer, ako zamalo izbjegnete udarac autom, tu brzu reakciju možete zahvaliti aktivaciji amigdale. Pa kada nastaje problem?
Problem nastaje kada taj mehanizam zaštite postane stalno aktivan. U kontekstu vođenja biznisa, to su rokovi, teški pregovori, financijska nestabilnost ili konflikt s kolegama. U tim situacijama naš mozak ne razlikuje stvarnu fizičku opasnost od psihološkog stresa, pa reagira jednako – aktivacijom amigdale. No kako se aktivira amigdala, tako se istovremeno smanjuje aktivnost u prefrontalnom korteksu, regiji odgovornoj za logičko razmišljanje, planiranje i donošenje odluka. U tim trenucima, naša sposobnost za racionalno rješavanje problema je ograničena. Ako se takve situacije ponavljaju često, kronični stres narušava naše kognitivne funkcije i sposobnost jasne prosudbe. Nije kriv vaš IQ, već preopterećenost amigdale.
Opsežna istraživanja pokazala su da kronični stres doslovno mijenja način na koji vaš mozak radi. Studije iz neuroznanosti, uključujući one objavljene u uglednim časopisima poput Nature Neuroscience, potvrđuju da dugotrajne visoke razine kortizola – glavnog hormona stresa – oštećuju neurone u hipokampusu. To je ključno područje mozga zaduženo za učenje i pamćenje.
Što to znači u praksi? Pod stalnim stresom teže pamtite nove informacije, slabije analizirate situacije i brže zaboravljate važne detalje. Možda vam se dogodilo da previdite ključne podatke u analizi tržišta ili zaboravite dogovorene rokove. To direktno utječe na kvalitetu vaših odluka.
Drugi važan učinak stresa je takozvana “tunelska vizija”. U trenucima pritiska, vaš se fokus sužava na neposrednu prijetnju, dok zanemarujete širu sliku. Istraživanja s uglednih poslovnih škola poput Yale School of Management pokazuju da menadžeri pod pritiskom češće donose brze i reaktivne odluke, ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama. Umjesto da promišljaju, reagiraju impulzivno, što može dovesti do propuštanja prilika i nepotrebnog preuzimanja rizika.
Primjeri iz poslovnog svijeta svuda su oko nas
Reaktivno donošenje odluka pod pritiskom nije rijetka pojava. Svi znamo za priče o “velikim promašajima”, ali rijetko se analizira korijen problema. Jedan od klasičnih primjera je strategija kompanije Blockbuster iz ranih 2000-ih. Iako su imali priliku kupiti Netflix za samo 50 milijuna dolara 2000. godine, njihovi su čelnici tu ponudu odbili. Prema mnogim analitičarima, ova odluka bila je rezultat kratkoročnog razmišljanja i usredotočenosti na maksimiziranje profita “ovdje i sada”.
U to vrijeme, Blockbuster je dominirao tržištem iznajmljivanja filmova i vjerojatno su se osjećali previše sigurno u svoju poziciju. Imali su na stotine trgovina i vjerovali su da se model streaminga ne može mjeriti s njihovom fizičkom prisutnošću. Umjesto da sagledaju širu sliku i dugoročne promjene na tržištu, donijeli su odluku temeljenu na trenutnom stanju, zanemarujući inovacije. To nije bio slučaj akutnog, već kroničnog pritiska da se održi status quo. “Tunelska vizija” koštala ih je opstanka.
Kako se onda “primiriti” i donositi bolje odluke?
Upamtite ovo dobro, vaša sposobnost da upravljate stresom direktno utječe na kvalitetu vaših odluka. Vjerujem da shvaćate kako je sve to usko povezano i s uspjehom vašeg poslovanja. No imam i dobru vijest za vas – ako ste osvijestili svoje stanje, možete si pomoći sami, a danas dijelim s vama tri konkretna alata.
- Prakticirajte svjesnost (mindfulness)
Jedna od najučinkovitijih tehnika za smanjenje stresa je mindfulness. To je jednostavna praksa usmjeravanja pažnje na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja. Studije su pokazale da redovita praksa mindfulnessa (samo nekoliko minuta dnevno) povećava aktivnost u prefrontalnom korteksu, što poboljšava sposobnost logičkog razmišljanja. Ako se nađete pred teškom odlukom, uzmite 5-10 minuta, duboko dišite i osvijestite svoje tijelo (u tu svrhu guglajte, na primjer, box breathing). Tek tada pristupite problemu.
- Uspostavite rutine i granice
Koristite tehnike koje koristite doma sa svojim klincima. Stvorite strukturu i rutinu u danu, jer to smanjuje osjećaj kaosa i neizvjesnosti – glavnih pokretača stresa. Odredite jasno vrijeme za mailove, sastanke i odmor. Uspostavite granice između posla i privatnog života. Ako ne možete “isključiti” mozak na kraju radnog dana, prakticirajte digitalni detoks. Pri dolasku kući ili nakon npr. 18 sati, stavite mobitel i laptop u ladicu.
- Potražite drugu perspektivu
Pod utjecajem stresa, često se vrtimo u krug s istim mislima. Razgovor s mentorom, coachom ili čak povjerljivim kolegom može vam dati novu perspektivu. Ponekad je potrebna samo jedna vanjska misao da se razbije “tunelska vizija” i da se sagleda problem iz drugog kuta.
Kao lideru, vaša uloga nije samo upravljati brojkama i timovima, već i upravljati sobom. A upravo prepoznavanje utjecaja stresa danas je ključna poslovna vještina. Upamtite, vaš najjači poslovni alat nije vaša strategija, budžet ili tehnologija – to je vaš miran um. Iskoristite ga!
