Iz dana u dan sve više poduzeća uvažava aspekte održivosti prilikom kreiranja poslovnog modela i strategije poslovanja. Međutim, za postizanje održivog razvoja potrebno je dodatno potaknuti potražnju za održivim proizvodima ili uslugama koja bi potaknula još veću proizvodnju tih proizvoda i usluga.
Korijeni potrošačkog načina života vode do industrijske revolucije koja je postavila temelje za današnje funkcioniranje linearne ekonomije. Model potrošnje koji je prethodno opstajao tisućljećima obuhvaćao je jednostavno zadovoljenje osnovnih potreba za hranom, smještajem i odjećom. I dok je linearni sustav, potaknut industrijalizacijom, doveo do impresivnih stopa rasta i omogućio visoki životni standard mnogima, on je postignut uz golemu cijenu za ljude i planet.
Vodeći ekonomisti i mislioci ranog 20. stoljeća bili su zagovornici potrošačkog načina života za poticanje gospodarskog rasta, višeg životnog standarda i prosperiteta. Rast se smatrao prirodnim rješenjem za gotovo sve ekonomske i društvene probleme, nezaposlenost, dugove, siromaštvo… U međuvremenu, upozorenja znanstvenika da živimo na ograničenom planetu koji ne može izdržati beskonačnu ekonomsku ekspanziju ignorirana su ili čak prezrena.
Promjene u suvremenom načinu života i smanjenje razine potrošnje, posebno u društvima visoke potrošnje industrijaliziranih zemalja, ključni su za postizanje ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals, SDG) u okviru Programa Ujedinjenih naroda 2030 i obveza iz Pariškog sporazuma.
Potpuna realizacija ciljeva održivog razvoja moguća je samo ako prijeđemo na održivije stilove života
Ciljevi održivog razvoja 4 i 12 izravno spominju koncept održivih stilova života. Cilj 4 odnosi se na obrazovanje i promovira mogućnosti cjeloživotnog učenja svih ljudi, svih životnih dobi. Jedan od podciljeva je osigurati da svi učenici/-ice steknu znanja i vještine potrebne da se unaprijedi održivi razvoj, između ostalog i putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promicanje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici i poštovanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju. Cilj 12 obuhvaća održivu potrošnju i proizvodnju, odnosno efikasno upravljanje zajedničkim prirodnim resursima i načine na koje odlažemo (opasan) otpad.
Količina sirovina koja se izravno koristi za proizvodne procese utrostručila se od 1970-ih do danas. Globalno, svake godine koristimo više od 100 milijardi tona sirovina. Manje od 10% toga ponovno se koristi. Ostatak se baci ili spremi. Stoga je realizacija ovog cilja održivosti izuzetno važna, a obuhvaća prelazak s linearnih na kružne modele potrošnje i proizvodnje. Međutim, ako bolje pogledamo, shvatit ćemo da su svi ciljevi održivog razvoja povezani sa slijeđenjem održivijih stilova života. Nema održivog razvoja bez održivog življenja!
Naše sadašnje životne stilove određuju obrasci ponašanja koji ponekad nisu održivi i negativno utječu na klimu i okoliš te pridonose produbljivanju društvenih nejednakosti. Stoga je nužno mijenjati svakodnevne navike kako bismo pridonijeli održivom razvoju, u okviru mogućnosti planeta na kojem živimo. A povećanje potražnje za održivijim proizvodima i uslugama dodatni je poticaj tvrtkama za održivo poslovanje. Inicijatori održivijih načina života međunarodne su institucije, prvenstveno UN te OECD, kao i nacionalne vlade i regulatori. Zatim, financijske institucije koje potiču održivost, poduzeća koja proizvode održive proizvode te akademska zajednica, koja u okviru cilja održivosti broj 4 može dati veliki doprinos cjeloživotnom obrazovanju o održivosti.
Čovječanstvo je pred velikim izazovom uspostave održivog razvoja
Transformacija od potrošačkog načina života prema održivim načinima života s vremenom je postala nužna. Održivi stilovi života odražavaju skup navika i obrazaca ponašanja pojedinca ili cjelokupnog društva kojima se smanjuje upotreba prirodnih resursa i stvaranje otpada, dok se podržava jednakost i prosperitet za sve. Obuhvaća zapravo balansiranje individualnih izbora i regenerativne sposobnosti Zemlje, odnosno uvažavanje planetarnih granica.
Ukratko, čovječanstvo se suočava s najvećim izazovom kako pronaći način da osigura društveni i ekonomski razvoj za sve bez prekoračenja planetarnih granica, drugim riječima, kako uspostaviti održivi razvoj. Trostruka planetarna kriza klimatskih promjena, gubitka prirode i onečišćenja potaknuta je krizom neodržive potrošnje i proizvodnje. Stoga moramo transformirati naše modele proizvodnje i potrošnje s linearnih na kružne. Trebamo jednostavno oponašati prirodu i njezin model kružnosti. Kružnost je bila način života naših predaka. Moramo povratiti to znanje i ponovno ga učiniti našim zadanim načinom postojanja.