Globalni barometar klimatskih rizika, koji je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka EY, ukazuje na duboku nepovezanost između klimatskih i korporativnih strategija tvrtki diljem svijeta.
Unatoč pristanku na klimatske obveze, 47 posto ispitanih tvrtki ne otkriva plan tranzicije koji bi podržao obećanja. Čak 74 posto tvrtki ne uključuje kvantitativne učinke klimatskog rizika u svoje objave. To implicira da se klimatske promjene ne razmatraju na isti način kao drugi materijalni utjecaji te odražava širi trend odvojenosti klimatskih i korporativnih strategija.
EY Barometar mjeri pokrivenost i kvalitetu objava povezanih s klimom
“Unatoč poboljšanju pokrivenosti i kvalitete objavljenih informacija od više od 6 posto, osobito u gospodarstvima u razvoju, tempo korporativnih promjena i dalje je prespor s obzirom na brzinu klimatskih promjena. Vrijeme je da tvrtke ozbiljnije shvate svoju ulogu. Ne samo kvantitativno, već i kvalitativno”, rekla je Ivana Krajinović, partnerica i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.
Prema EY Barometru, koji se objavljuje posljednjih pet godina te mjeri napredak u pokrivenosti i kvaliteti objava povezanih s klimom, prema standardima Radne skupine za financijske objave povezane s klimom (TCFD), objave o pokrivenosti nastavljaju kvantitativno rasti – s 84 posto u 2022. na 90 posto u 2023. godini. Ipak, kvaliteta u objavama ostaje niska – svega 50 posto, uz postupno poboljšanje u zemljama s rigoroznom regulativom o objavljivanju te angažiranom zajednicom ulagača ili kreatora politike.
“U kontekstu lanca vrijednosti tvrtke i šire tržišne dinamike, 42 posto anketiranih tvrtki ne uspijeva provesti analizu scenarija, odnosno, klimatske promjene se još uvijek ne promatraju u kontekstu poslovnog rasta. Tvrtke i dalje nisu sklone otkrivanju svojih strategija o prilikama povezanima s klimom, puno češće (77 posto) radije izvještavaju o rizicima. Stoga je potrebno poraditi na planiranju tranzicije, posebice u sektorima koji su najviše izloženi klimatskom riziku, kao što su energetika, rudarstvo, promet, telekomunikacije, tehnologija i poljoprivreda“, pojašnjava Ivana Krajinović.
Strategija dekarbonizacije
EY Globalni barometar klimatskih rizika navodi i tri ključne radnje koje bi tvrtke trebale razmotriti, ukoliko doista podržavaju klimatsku agendu.
Na klimatsku strategiju trebalo bi se gledati kao na priliku za stvaranje kompetitivne prednosti, a pozitivnim primjerom i jasnim izvješćem o konkretnim aktivnostima, lideri bi potaknuli i ostale na usvajanje pozitivnih praksi. Podaci povezani s ugljičnom agendom ne bi se trebali skrivati, već integrirati u upravljanje rizikom i poticanje smanjenja emisija. Konačno, klimatski podaci trebaju postati dio korporativne strategije, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
“Ovogodišnji EY Globalni barometar klimatskih rizika pokazuje da postoji zabrinjavajuća nepovezanost između navedenih klimatskih ambicija i korporativnih aktivnosti za njihovo postizanje. Ovo bi mogao biti ključan trenutak za lidere koji bi trebali usvojiti i donijeti stvarnu promjenu. Posao bi se trebao prebaciti s načina razmišljanja o predanosti na razmišljanje o stvarnom djelovanju, gdje strategija dekarbonizacije nije samo ugrađena, već se doista provodi u svim aktivnostima tvrtki”, zaključuje Krajinović.
