Izvoz stimulira unapređenja smještajnih i drugih kapaciteta u turizmu, kao i provedbe ulaganja u infrastrukturu, razvoj, tehnološki napredak, energetsku održivost i efikasnost proizvodnje u sektoru industrije. Piše: prof. dr. sc. Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica udruge Hrvatski izvoznici
U Poljskoj živi oko 40 milijuna stanovnika. Deset puta više nego u Hrvatskoj. Poljskoj je izvoz važan, a za Hrvatsku je još važniji, jer Hrvatska kao mala ekonomija s izraženim problemom nepovoljnih demografskih kretanja nema veliko nacionalno tržište poput Poljske.
Hrvatski izvoz nekad i sad
Dok je Hrvatska početkom 2000-ih bilježila veći izvoz roba i usluga u postotku BDP-a u usporedbi s Poljskom, od 2007. trendovi su se promijenili u korist Poljske. U međuvremenu, i jedni i drugi znatno smo ojačali izvoz koji je 2021. bio 51% BDP-a za Hrvatsku i 58% za Poljsku, a u 2022. oko 60% BDP-a za obje ekonomije.
Spomenuti omjer pritom se može promatrati s dvije strane. Jedna je da smo u posljednjih desetak godina ojačali izvoz roba (uključujući i onaj dio koji istodobno bilježimo na strani izvoza i uvoza) i izvoz usluga (prvenstveno u turizmu, ali i drugim sektorima poput IT sektora). Promatrano s druge strane, rast omjera ukazuje na to da ostali segmenti hrvatskoga gospodarstva kaskaju u stopama rasta i doprinosu BDP-u, odnosno da o izvozu i uključenosti u globalne lance stvaranja vrijednosti itekako ovisi razvoj hrvatskoga gospodarstva.
Najveći izvozni prihodi na tržištima EU-a
U plasmanu roba najveće izvozne prihode ostvarujemo na tržištima Europske unije, uključujući Njemačku, Italiju i Sloveniju. No nikako se ne smije zanemariti važnost robnog izvoza u BiH i Srbiju. Kad se pogleda veličina svake od navedenih ekonomija u terminima veličine nacionalnog BDP-a i stanovništva, (npr. velike njemačke ekonomije u usporedbi s malom slovenskom ekonomijom), neupitno je da smo se u relativnom smislu najviše penetrirali na izvozna tržišta zemalja bivše Jugoslavije, odnosno zemalja s kojima smo prije više od 30 godina činili zajedničku ekonomiju.
Ono što zasigurno nismo, nismo se dovoljno penetrirali na tržišta razvijenih europskih ekonomija – pa čak ni njemačko, a posebno ne na tržišta Francuske, Španjolske, Švedske, UK-a, kao ni na tržišta SAD-a i drugih američkih zemalja. Na azijskim i afričkim tržištima minimalno smo prisutni. To sve skupa govori i o strukturi našeg robnog izvoza, koji je uglavnom orijentiran na geografski bliže regije, manje količine isporuka, koji je intenzivan sirovinom i intenzivan radom te s niskim stupnjem složenosti i niskom dodanom vrijednošću, dok je relativno malo zastupljen izvoz temeljen na znanju i kapitalu uz koji se veže veća novostvorena vrijednost.
Izvoz stimulira sve druge grane gospodarstva
Izvoz stimulira unapređenja smještajnih i drugih kapaciteta u turizmu, kao i provedbe ulaganja u infrastrukturu, razvoj, tehnološki napredak, energetsku održivost i efikasnost proizvodnje u sektoru industrije. Digitalizacija i zelena tranzicija dio su tih pozitivnih promjena, a izvozni sektori specifični su po relativno većim ukupnim ulaganjima od prosjeka poduzetnika u Hrvatskoj. Ovo potonje je posebno važno, jer prisutnost na svjetskom tržištu tjera svakog proizvođača i pružatelja usluge da ulaže u povećanje vlastite produktivnosti i konkurentnosti, da bude inovativan, prati suvremene trendove, zadovoljava okolišne standarde, više standarde kvalitete te da neprestano ulaže u vlastiti razvoj.
Zajedno s njima ukupno gospodarstvo postaje konkurentnije i razvijenije, uz bolje prilike za zapošljavanje, razvoj kadrova te rast plaća i životnog standarda.
