Umjetna inteligencija polako ulazi u škole, a STEM postaje neophodan za poslove budućnosti. Zbog toga mladi trebaju razvijati vještine iz STEM područja, ali i vještine u kojima ljude ne može zamijeniti robot. Složili su se oko toga fakultetski profesori i stručnjaci na panelu Gdje se skriva STEM?, uvodnom događanju Sajma visokog obrazovanja i stipendija.
„Umjetna će se inteligencija implementirati u svako poslovanje. Ono što je posljednjih 30 godina bio internet, to će idućih 30 godina biti umjetna inteligencija. Djecu je nužno upoznavati s umjetnom inteligencijom, no kako da djeca u školi uče o najnovijim tehnologijama i poduzetništvu kada njihove učitelje i profesore o tome nitko nije učio“, istaknula je Martina Silov, voditeljica projekata Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI), te dodala da ta udruga priprema susrete učenika s najuspješnijim hrvatskim IT-ovcima kako bi im se približila tehnologija koja uključuje i umjetnu inteligenciju.
Prvi hrvatski jednorozi, brzorastuće tvrtke vrijedne više od milijardu dolara, mladima mogu biti nadahnuće, no fokusiranje na STEM ne treba im biti jedina opcija.
„Voljela bih da STEM ne prepoznajemo u zajednici kao jedini ispravan karijerni put, tj. da pritom ne zanemarujemo društvena i humanistička zanimanja, s obzirom na njihovu važnost u poslovnom svijetu. Na kraju krajeva, upravo te najuspješnije poduzetničke priče ne bi funkcionirale bez da su kvalitetno zaokružene, dakle, da uz STEM vještine nisu primijenjena sva znanja koja se stječu kroz društveno-humanistička područja. IT industrija zahtjeva jako mnogo poduzetničkog razmišljanja, kreativnosti i eksperimentiranja”, rekla je Kaja Pavlinić, inženjerka računarstva i osnivačica obrta Kajuška.
Sudionici panela složili su se da je za mlade koji tek razmišljaju o svojim karijernim putovima, ključan kvalitetan odabir studija.
„Razvojem tehnologije i širenjem spoznaja o svijetu mnoga zanimanja ubrzano postaju suvišna ili posve nepotrebna. Ovo je osobito točno za specifična zanimanja koja se mogu automatizirati, zanimanja kojima nedostaje kreativna komponenta, onaj ljudski faktor kritičkog razmišljanja i rješavanja problema koje moderna umjetna inteligencija neće moći zamijeniti. Za kreativna zanimanja je potrebna multidisciplinarnost. Primjera je mnogo. Ortoped izrađuje novu protezu koristeći 3D printer, web dizajner programira novu funkcionalnost na web stranici itd. Dinamika razvoja svih grana znanosti, tehnologije i umjetnosti je izuzetna i toliko isprepletena da je ponekad teško razaznati gdje jedna grana završava, a druga počinje. Stoga specijalizacija u jednom području ograničava mogućnosti daljnjeg razvoja dok multidisciplinarnost ovaj razvoj omogućava i potiče“, rekao je izv. prof. dr. sc Ante Poljičak, voditelj studijskog programa Dizajn novih medija (New Media Design BFA) na američkom koledžu RIT Croatia.
Psihologija, koja se u STEM svrstava zbog svojeg znanstvenog dijela, zahvaljujući razvoju tehnologije dodatno dobiva na važnosti.
„Psiholozi se ne bave samo davanjem psihološke pomoći. Psihologija i STEM imaju mnogo više poveznica nego što je općenito poznato. Psiholozi se u IT tvrtkama zapošljavaju u odjelima upravljanja ljudskim potencijalima, a sve su traženiji u područjima obrade podataka i upravljanja korisničkim iskustvom. Nova nam tehnologija omogućuje prikupljanje velike količine podataka, a psiholozi dobro poznaju statistiku i znaju iz podataka izvući zaključke. Psiholozi pomažu i pri unaprjeđenju korisničkog iskustva. Što se primjene STEM-a u psihologiji tiče, suvremena psihologija koristi i umjetnu inteligenciju i gejmifikaciju. U psihološkim istraživanjima i primjeni koriste se elementi videoigara. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji danas je moguće preciznije i manje pristrano mjeriti psihološke karakteristike ljudi iz nestrukturiranih podataka poput ponašanja na društvenim mrežama ili ponašanja u selekcijskom intervjuu”, pojasnio je dr. sc. Mitja Ružojčić, poslijedoktorand na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i psiholog u Business Psychology Labu.
Sudionici panela Gdje se skriva STEM? smatraju kako studentima treba omogućiti da znanje i iskustva što lakše stječu na raznim fakultetima.
„Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu upravo oblikujemo nove studijske programe. Nadamo se da će se novim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju studentima omogućiti dodatna fleksibilnost, tj. da pojedine semestre što jednostavnije provedu na stranim sveučilištima. Studentima je izuzetno vrijedna i nadogradnja nastave kvalitetnom praksom. U rudarstvu i naftnom rudarstvu koristi se sofisticirana tehnologija koja se kreće prema umjetnoj inteligenciji. Neke automatizirane procese nadzire čovjek, no teži se tome da u što više toga bude uključena umjetna inteligencija. Na naše struke u posljednjih se pola godine snažno odražavaju događaji u Europi, posebice sigurnosni problemi i oni vezani uz snabdijevanje tržišta naftom i plinom. To bi se moglo odraziti i na potražnju za našim studentima“, kazao je izv. prof. dr. sc. Borivoje Pašić, prodekan za nastavu i studente na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Panel Gdje se skriva STEM? koji su pratili srednjoškolci, studenti i profesori, održan je u auditoriumu američkog koledža RIT Croatia u Zagrebu koji je sudomaćin ovoga događanja.
Dodatne savjete o izboru i upisu željenog studija u Hrvatskoj i inozemstvu te mogućnostima primanja stipendije i drugih oblika financijske pomoći, mladi će moći dobiti sutra (u srijedu) na Sajmu visokog obrazovanja i stipendija. Sajam će trajati od 12 do 18 sati, a one koji će pozorno pratiti program, očekuju vrijedne nagrade. S predstavnicima izlagača moći će se razgovarati na njihovim virtualnim štandovima između 16 i 18 sati.
Posjet Sajmu za sve je zainteresirane besplatan, no za pristup digitalnoj platformi na kojoj se Sajam održava, potrebna je prijava putem poveznice: SAS2022. Više o Sajmu pročitajte ovdje.
