Ljetu je kraj, došla nam je jesen i početak nove poslovne godine. Zašto čekati novogodišnje rezolucije kad s pravim odlukama možemo krenuti cijeli jedan kvartal ranije?! I kad se pitamo što bi to liderski svatko od nas mogao učiniti za sebe, najbolji odgovor nam je razvijati otvoreni mindset.
Koristimo pojam koji djeluje poput kišobrana i natkriva koncepte pojma Open-mindedness, kao i model ‘Growth i Fixed’ mindseta. Ne želimo gubiti vrijeme i action fejkati oko točne definicije pojedinog autora i koliko se netko s njom slaže, već učiniti nešto smisleno i korisno za svoju tvrtku i sebe, svoj liderski razvoj i menadžersku učinkovitost. I ako vam to se čini prihvatljivo i OK, već razvijate svoj mindset. Otvoreni ste prema pretpostavci kako još uvijek niste savršeni i kako postoje područja u kojima biste mogli djelovati kvalitetnije i učinkovitije.
Osnovni okvir
Tri pretpostavke pomažu nam definirati što i kako u snaženju naše sposobnosti otvorenog mindseta. Prva, nitko od nas nije bez grijeha zatvorenog mindseta. Nitko ne može baciti kamen prvi. Svi mi imamo svoje mrtve kutove i slijepe točke. To je jednostavno tako. I baš zato što znamo da je tako, jasno nam je koliko može postojati situacija u kojima možemo otvarati svoj um. Druga, ovo nije natjecanje i uspoređivanje s drugima. Već isključivo samih sa sobom. To što su drugi ustrajno tvrdoglavi u svojim jednodimenzionalnim shvaćanjima i razmišljanjima, nikako ne utječe na to da vi budete isto. Sami podignite standarde svog otvorenog mindseta. Treća, smrtni neprijatelj otvorenog mindseta je ono za što mi znamo da znamo i sigurni smo da je tako. Naša postojeća znanja i uvjerenja koja nam priječe da razumijevamo svijet, ljude i situacije iz drugih perspektiva i kroz druge modele. Otvoreni mindset jednako je povezan i sa zaboravljanjem starog, kao i s usvajanjem novog.
Korelacija i kauzalitet
Korelacija nije kauzalitet. Izjava vam je poznata, a poznati su vam i šaljivi primjeri koje ste viđali po slajdovima raznih prezentacija. Kad su dva događaja apsurdno udaljeni i nepovezani, lako nam je prepoznati i shvatiti navedenu izjavu. No kad uronimo u svakodnevno upravljanje i sve nam se čini povezanim, što u biti i jest, lako nam je zamijeniti korelaciju i kauzalitet. Tvrtka odlično posluje; ima dobar leadership. Ne nužno! Tim ostvaruje rast u rezultatima; menadžer izvrsno upravlja. Ne nužno! Odjel se urušava, i atmosferom i outputom, nekvalitetan lider. Ne nužno! “Prošli mjesec pad prodaje. Malo vikanja, pritiska i presinga, i ovaj mjesec prodaja porasla. Spasio sam stvar.” Ne nužno! Nije problem kad mi tako razmišljamo. Automatizam, prečice i naš ljudski mozak takav je kakav jest. Problem je kad odbijamo prihvatiti pretpostavku da to nije točno. Da smo u krivu. Da ne vidimo cijelu sliku. I to je velik i opasan problem.
Zbog i usprkos
Ovo je mentorski misaoni eksperiment. Znate da ih ja volim i koristio sam ih razne s velikim brojem klijenata kako bih im otvorio mindset i omogućio multiperspektivnost. Ako su misaoni eksperimenti bili dobri za najveće umove u ljudskoj povijesti, poslužit će i nama. Razmišljate o nekim svojim vlastitim ili tvrtkinim rezultatima ili outputima i pitate se što je od toga postignuto zbog vas, a što usprkos vama. Zbog znači da ste i vi veslali u smjeru rezultata, a usprkos da ste veslali u suprotnom. Pretpostavljamo kako ne postoji treća neutralna pozicija. I onda postajete detaljniji. Koja vaša znanja, uvjerenja, stavovi, vještine i ponašanja potpadaju u kategoriju zbog, a koja u kategoriju usprkos? Isto možete učiniti i za svoje miljenike među menadžerima, kao i za one koji vam baš ne leže. Ako to činite, razvijate svoju samosvijest i kritičko razmišljanje te snažite sposobnost svog otvorenog mindseta.
Neću ni da hoću
Moji primjeri iz vaših praksi neotvorenih mindseta su mnogobrojni. Nekad komični, uvijek tužni, a često i zastrašujući. Zastrašujući su oni, kad su situacije važne, a ulozi veliki, i kad osoba jednostavno odbija uzeti u obzir ili dokaze ispred sebe ili samo pretpostavku kako nije potpuno u pravu. Mark Twain je rekao: “Neće vas ono što ne znate dovesti u nevolju. Već ono za što se sigurni, a što jednostavno nije tako.” Sposobnost čuti i razmotriti nove i drukčije ideje i koncepte i ne zatvoriti se, poput ježa, važna je liderska kvaliteta. Činiti aktivnosti na drukčiji način također. Bez obzira na to koliko se sve one čine suprotnima našim trenutnim uvjerenjima i načinima rada i razmišljanja. F. Scott Fitzgerald je rekao: “Test prvorazredne inteligencije je sposobnost da u umu držiš dvije suprotne ideje i zadržiš sposobnost funkcioniranja.”
Prvorazredna inteligencija
Prvorazredne inteligencije, rekli smo. Unaprijed potpisati kako to nas ne opisuje, zvuči malo defetistički. A to baš i nije Leadership. I nije skromnost. Čitate moju kolumnu, inteligencija je tu. A test je toliko jednostavan. I možemo ga provoditi svaki dan, više puta. I tako stvaramo svoj i tuđe otvorene mindsete. Kamen temeljac razvoja korporativne kulture. Misaoni eksperiment “zbog i usprkos” primjer vam je takva testa. Svako razmišljanje o nenamjeravanim posljedicama, pozitivnim i negativnim, vaših riječi i postupaka, isto tako. Vi imate neki svoj liderski način djelovanja. Neki menadžerski stil, kada bi vas morali staviti u predefiniranu ‘ladicu’. Jasno vam je kako ste više od samo jednog stila, kako u biti svakodnevno kombinirate više njih. Stilovi se sastoje od niza faktora i, ovisno o situaciji, svaki od njih ili potiče kretanje prema cilju, pa kažemo ‘zbog’. Ili usporava, pa je to ‘usprkos’. Ili oboje. Kada to prepoznate i promijenite i prilagodite sebe i svoje pristupe, onda govorimo o liderskoj prvorazrednoj inteligenciji. A ne o Action fakingu.
Action faking
Obožavam koncept Action fakinga. Misaoni eksperiment koji da biste riješili, morate otvoriti mindset i svjesnost o tome kako ste konstruirali svoju trenutnu realnost. Cijeli jedan Poduzetnikov članak bio mu je posvećen. Lako što ga prepoznajem kod sebe, važno je koliko ga ima kod vas, kod vaših ljudi i u vašim tvrtkama. “Radit ću ono što mi je poznato, ugodno i neriskantno, bez obzira na to što to me ne vodi cilju. Ako netko gleda sa strane i pita, lako ću racionalizirati zašto je to potrebno. Još ako i kada sam sebe uvjerim da je to jedina istina, prolazim i poligraf. I bolje tako nego da saznam kako sam bio u krivu u svojim mislima i uvjerenjima, kako bih morao uložiti veliki trud da nešto učim ispočetka. Naravno, još da se sramotim i da me ismijavaju i kritiziraju jer u promjeni ili nečem novom nisam dobar. Ne dolazi u obzir.”
Uvod u otvoreni mindset smo napravili. Vrijednost za sebe i poslovanje vidite. Nastavljamo u sljedećem broju s dubljim uronom i specifičnim situacijama.
