Od 146.000 aktivnih poduzeća u Hrvatskoj u 2021. godini, koja su podnijela svoja godišnja financijska izvješća, čak je 43.600 (30 posto) bez ijednog zaposlenog! Iako se radi o velikom broju poduzeća koja su lani ostvarila 26,5 milijardi kuna prihoda, taj se postotak nije mijenjao već godinama. Lani je zabilježen trend rasta u odnosu na zadnjih nekoliko godina.
Naime, udio prihoda takvih poduzeća u prihodima svih poduzeća koja djeluju u Hrvatskoj lani je iznosio 3 posto. No riječ je o povećanju postotka budući da taj postotak od 2017. naovamo nikada nije prelazio 2,7 posto. Tako je u razdoblju 2017. – 2019. udio iznosio 2,5 posto, a 2020. je porastao na 2,7 posto. Zbirni neto rezultat poduzeća bez zaposlenih za 2021. prvi je put u posljednjih pet godina negativni predznak zamijenio pozitivnim te je iznosio 902 milijuna kuna. Neto marža profita zbirno za poduzeća bez zaposlenih za 2021. iznosila je 3,4 posto, što je 1,7-postotni poen manje u odnosu na poduzeća s minimalno jednim zaposlenim (5,1 posto).
Od 43,6 tisuća poduzeća, u međuvremenu je 4,2 tisuće (9,7 posto) brisano, što je također uobičajena dinamika iz godine u godinu. U stečajnom se postupku nalazi 1,4 tisuća (3,1 posto), u postupku likvidacije ih je 600 (1,4 posto), 17 ih je u predstečaju, 19 u najavi brisanja, a dva su u mirovanju.
Od ukupnog broja poduzeća bez zaposlenih, 34,9 tisuća (80 posto) je ili u domaćem ili pretežito domaćem vlasništvu, a 8,7 tisuća u inozemnom ili pretežito inozemnom vlasništvu. Napomena: 203 poduzeća s 50 posto, izjednačenih, vlasničkih udjela domaćih i stranih vlasnika, pridodano je grupi poduzeća s inozemnim vlasništvom.
Izuzetno je mali udio državnog ili pretežito državnog vlasništva u poduzećima bez zaposlenih. Svega 95 ili 0,2 posto državnih poduzeća je bez zaposlenih.
Najveći doprinos toj velikoj pozitivnoj promjeni u neto rezultatu za 2021. došao je od dvaju poduzeća iz djelatnosti 41.20 gradnja zgrada (sektor F Građevinarstvo). Centar Bundek u stečaju, koji je na temelju 313 milijuna kuna prihoda od otpisa obveza prema vjerovnicima neto gubitak od 56 tisuća za 2020. zamijenio neto dobiti od 302 milijuna za 2021. Značajna pozitivna promjena registrirana je i kod drugog građevinara, Amplitude iz Osijeka, koji je 13,6 milijuna neto gubitka za 2020. zamijenio s 189 milijuna neto dobiti za 2021. na temelju ostalih financijskih prihoda u iznosu od 166,4 milijuna kuna svođenjem na fer vrijednost ulaganja u nekretnine. Također, hotelsko poduzeće Belvedere iz Dubrovnika je, iskazavši 141 milijuna kuna ostalih financijskih prihoda, ostvarilo za 2021. neto dobit u iznosu od 123 milijuna, dok je za 2020. rezultat poslovanja bio neto gubitak u iznosu od 1,8 milijuna kuna.
U zbirnom rezultatu poduzeća bez zaposlenih, značajan kontinuiran pozitivan doprinos proizlazi iz rezultata dvaju poduzeća specifičnih djelatnosti. Emma Gamma Adriatic, (djelatnost 70.22 savjetovanje) u vlasništvu EMMA Capital i vlasnika 33-postotnog udjela u Super Sportu 2020., ostvarila je neto dobit u iznosu od 216.3 milijuna kuna (neto marža 89,5 posto), a 2021. 243,1 milijun kuna (neto marža 89,5 posto). Cervesia Zagreb (64,20 djelatnost holding društava), čije je krajnje matično društvo Molson Coors Brewing Company iz Denvera, a koje sudjeluje u vlasništvu tvrtki Zagrebačka pivovara, Tia partner, K Pivovari i Molson Borrs BH, u 2020. godini ostvarila je neto dobit od 233,8, a 2021. 243,2 milijuna kuna (obje godine matematički gotovo maksimalna neto marža profita 99,9 posto).
Poduzeće Energetski park Korlat (djelatnost 35.11 proizvodnja električne energije), u državnom vlasništvu, u 2021. iskazalo je u punoj mjeri potencijal financijske koristi rada u toj „energetskoj“ djelatnosti. Ostvarivši u 2021., prvi put od osnivanja 2018., „ozbiljnije“ prihode (131,8 milijuna kuna, 2020. 3,0 milijuna kuna, a 2019. 7000), ostvarilo je i izuzetan neto rezultat, dobit u iznosu od 74,1 milijuna kuna (neto marža profita 56,2 posto).
Supernova Buzin (djelatnost 68.10 kupnja i prodaja vlastitih nekretnina) u vlasništvu SN Assetsa iz Austrije je u 2021. naplatom otpisanih potraživanja u iznosu od 63,5 milijuna kuna, neto gubitak od -10.2 milijuna kuna za 2020., u 2021. “zamijenilo” sa 60,8 milijuna kuna neto dobiti (neto marža profita 58,1 posto).
I INA industrijski servisi, kao i njezina mama INA, u 2021. su se vratili na pozitivan rezultat poslovanja. Nakon što su u 2020. na temelju 166,3 milijuna kuna troškova vrijednosnih usklađenja ostvarili neto gubitak u iznosu od 151,4 milijuna kuna, u 2021. godini su na temelju 43,5 milijuna kuna prihoda od ulaganja u dionice društava unutra grupe ostvarili 43,9 milijuna neto dobiti.
Riječ je dakle o različitim djelatnostima, različitih profila i svrhe poslovanja te poslovnim modelima poduzeća bez zaposlenih.
Neto dobit vs gubitak
Od ukupnog broja poduzeća bez zaposlenih za 2021. njih gotovo 20.000 (točnije 19.800) ostvarilo je neto dobit (46,1 posto), a 23,1 tisuća ili 53,9 posto neto gubitak. To je omjer koji je ostvarivan i u ranijem razdoblju 2017. – 2019., dok je u kriznoj, pandemijskoj godini pao na 41,9 naprama 58,1 posto. U cijelom razdoblju značajno lošije od omjera za poduzeća sa zaposlenima. Za usporedbu, kod poduzeća sa zaposlenima taj je omjer u razdoblju 2017. – 2019. bio 76,0 naprama 24 posto, u 2020. je pao na 67: 33, a u 2021. je poboljšan na 72,5 naprama 26,5 posto.
Poduzeća bez zaposlenih ostvaruju i 4,3 milijarde kuna prihoda od prodaje u inozemstvu (izvoz) u 2021., čime sudjeluju s 2,3-postotnim udjelom u ukupnim prihodima od izvoza (189 milijardi kuna). Prihodi od izvoza u njihovim ukupnim prihodima čine udio od 16,1 posto, što je za 5,4 postotnih poena manje u odnosu na udio prihoda od izvoza poduzeća s minimalno jednim zaposlenim (21,5 posto).
Također, logično, kada su u pitanju ulaganja u dugotrajnu imovinu, vrijednosti i udjeli su značajno niži nego kod poduzeća sa zaposlenima. Poduzeća bez zaposlenih u 2021. ostvarila su 6,2 milijarde kuna bruto investicija u dugotrajnu imovinu, što je udio od 8,1 posto u odnosu na zbirnu vrijednost ulaganja RH, koja je iznosila 76,1 milijardu kuna. Razlika u iznosu 69,9 milijardi kuna, ili 91,9 posto, odnosi se na poduzeća sa zaposlenima. Interesantan podatak jest da je vrijednost ulaganja poduzeća bez zaposlenih za 2021. veća za milijardu kuna u odnosu na vrijednost ulaganja koja su ostvarena u „dobrim“ godinama (2018. 5,1 milijardu, 2019. 5,2 milijarde kuna), dok vrijednost ulaganja poduzeća s zaposlenima za 2021. nije ni dosegla vrijednosti za 2018. (70,9) i 2019. (75,1 milijarde kuna).
Vrijednost uvoza (koja uključuje i stjecanje dobara) za poduzeća bez zaposlenih u 2021. više je nego udvostručena u odnosu na 2020. i 2019. (2021. 2,9 milijardi kuna, 2020. i 2019. 1,3 milijarde kuna). Za poduzeća sa zaposlenima vrijednost uvoza za 2021. ostvarena je u iznosu od 156,8 milijardi kuna, što je 25,3 više nego za 2020. (125,2) i 14,8 posto više u odnosu na 136,5 za „naj“ 2019. Mala digresija u odnosu na temu ove analize, uvoz na razini zbirnih podataka za RH poduzeća za 2021. je porastao značajno više nego ukupni prihodi, koji su u odnosu na 2020. porasli za 19,1 posto, a u odnosu na 2019. 11,3 posto.
Za bolje razumijevanje poslovanja poduzeća bez zaposlenih, kao i potencijalnih rizika koji mogu proizaći iz poslovanja s njima, slijedi prikaz vrijednosti odabranih financijskih pokazatelja rentabilnosti, likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti za 2021. godinu, za poduzeća bez zaposlenih i s njima, kao i zbirno za RH.
U inače visokom broju poduzeća s negativnom kapitalom u RH (28,7 posto), udio s negativnim kapitalom poduzeća bez zaposlenih u svojem ukupnom broju (40,2 posto) značajno je veći u odnosu na 23,8 posto koliko taj udio iznosi kod poduzeća sa zaposlenima.
Analiza je pokazala i da operativna marža profita od 5,8 posto nije značajno lošija u odnosu na 6,2 posto neto marže profita za poduzeća sa zaposlenima. No pod teretom financijskih rashoda, čija vrijednost u odnosu na vrijednost ukupnih prihoda za 2021. kod poduzeća bez zaposlenih iznosi 9,7 posto, a svega 1,8 posto kod poduzeća s zaposlenima, razlika vrijednosti neto marži profita značajno je veća (3,4 u odnosu na 5,1). U 2021. poduzeća bez zaposlenih obračunala su obvezu poreza na dobit u prebijenom (dobit – gubitak) zbirnom iznosu 1,3 milijarde kuna (4,8 posto vrijednosti ukupnih prihoda), a poduzeća sa zaposlenima 52,3 milijarde kuna (6,1 posto vrijednosti ukupnih prihoda).
Koeficijenti likvidnosti i novčani jaz, kao i pokazatelji zaduženosti i aktivnosti za poduzeća bez zaposlenih za 2021. na razini zbirnih podataka imaju izuzetno loše vrijednosti. Svi su, neki više, a neki manje, ispod referentnih vrijednosti.
Kroz vrijednosti pokazatelja izvedenih iz zbirnih vrijednosti izvodi se i generalizira ocjena za cijeli segment. Naravno, kada se zbog potreba posla promatraju i analiziraju pojedinačni slučajevi (poduzeća, djelatnosti, grupe djelatnosti, sektori), imamo značajna odstupanja, ponegdje pozitivna i/ili negativna. O tome itekako treba voditi računa, a ove podatke i pokazatelje razumjeti i razumno uvažiti kao informacije – indikatore.
I za kraj, evo pregleda top 10 poduzeća bez zaposlenih po zbirno ostvarenim poslovnim prihodima, neto rezultatu i obračunatom porezu na dobit za razdoblje 2019. – 2021.
