Kada zamišljate gradove 19. stoljeća, zamišljate ih okupane dimom ugljena, umorne rudare kako dolaze s posla dok iz okolnih dimnjaka suklja dim. Zamišljate djecu koja se igraju na ulici, lica crnog od čađe. Danas naši gradovi izgledaju čisto, zrak je prozračan, a lica naših sugrađana su čista. Međutim, to je sve samo prividno.
Kad padne snijeg, sve je to lako vidljivo. Nakon samo dan ili dva snijeg posivi, a zatim i pocrni ukazujući na to kakav zrak udišemo. Za sto godina će se i nas sjećati kao dijela povijesti u kojem je zrak bio čađav i zagađen, a ljudi živjeli i do 18 mjeseci kraće zbog toga.
Srećom, živimo u Europskoj uniji, jedinoj strukturi u svijetu koja je ekologiju i zdravlje svojih građana stavila na prvo mjesto, ispred naftnih lobija i lobija proizvođača vozila. Naime, prije samo koji tjedan izglasano je nekoliko zakona koji će zauvijek izbaciti naftnu industriju iz EU-a, i to prilično energično i brzo. Nama koji imamo životni vijek od 80-ak godina to se ne čini tako brzo, ali u poslovnom svijetu radi se o bljesku u vremenu.
Očekuje nas vrlo, vrlo čist zrak i produžen život
Hrvoje Prpić, predsjednik Udruge vozača električnih vozila Strujni krug, malo će nam pojasniti koje su to promjene koje nas čekaju. Prva je odluka da se količina ispuštenog CO2 već 2030. godine smanji za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine. Do toga dana je još samo 8-9 godina, a posljedice za neke industrije bit će katastrofalne. Osobno nemam emocija prema industrijama koje godinama onečišćuju okoliš i nemam nikakvog žala prema radnicima koji će izgubiti poslove u tim industrijama. Jedino što žalim jest što se to nije dogodilo daleko prije.
Druga velika odluka je da se u potpunosti prekine ispuštanje CO2 već 2050. godine, 20 godina nakon prve faze. CO2 neutralnost bit će izuzetno teško, ali ne i nemoguće postići. Tehnologija za postizanje tog cilja već postoji, radi se samo o popularizaciji. Godine 2050. na ulicama neće više biti vozila koja idu na plin, benzin ili dizel, na ulicama će biti samo vozila na struju. Struja se neće proizvoditi iz ugljena ili nafte, već samo iz obnovljivih izvora energije, a grijanje će biti ili na struju ili geotermalno. Meso će se proizvoditi u laboratorijima uz neusporedivo manje plinova kao nusproizvoda.
Unatoč svemu, morat ćemo iz zraka vaditi CO2 i spremati ga u obliku neke ugljične forme te ga zakopavati u zemlju. Kako god bilo, 2050. nas očekuje vrlo, vrlo čist zrak i produžen život za 12 do 18 mjeseci, ovisno o današnjoj zagađenosti grada. Građani Zagreba, Slavonskog Broda te susjednih Sarajeva i Beograda najviše će osjetiti napredak jer su to gradovi koji su danas među najzagađenijima u svijetu.
I treća velika odluka je nova Euro 7 norma za proizvođače automobila koja kreće od 1. 1. 2026. godine, a koja je toliko stroga da je tehnički nemoguće napraviti vozilo na klasični pogon koje može zadovoljiti te zahtjeve. To znači da su velike šanse da od 1. 1. 2026. više nećete moći kupiti vozilo koje nije na struju. Naravno, proći će dosta vremena da se stara vozila uklone s ulica, ali to će biti trenutak kada više neće biti povratka na staro.
Jednoga će dana i snijeg u Zagrebu ostati bijel i nakon tjedan dana padanja. Radujmo se zelenoj budućnosti!
