“Ponekad je radost izvor našeg osmijeha, a ponekad osmijeh može biti izvor naše radosti.” – Thich Nhat Hanh
Ima dana kada su naša jutra jednostavno užurbana, a stresne situacije nižu se jedna za drugom. I sama sam nedavno imala jedno baš takvo. Za početak, alarm koji me trebao rano probuditi, nije se oglasio. Nakon toga, kasnim sa sinom u školu jer je jedan vozač nepažnjom okrznuo stražnji dio moga auta. Nije bilo štete, ali je to potpuno uništilo moje raspoloženje. Zatim sam stigla na liječnički pregled samo da bih shvatila kako sam uranila sat vremena. Baš odlično. To je vjerojatno zbog ponedjeljka.
Odlučila sam navratiti u mali kafić uređen u francuskom stilu da bih, dok čekam, popila šalicu čaja. I dok sam tako sjedila pod svojim malim, sivim oblakom, prišla mi je mlada, simpatična konobarica Colette kojoj blistav osmijeh nije silazio s lica tijekom cijele naše interakcije. Nisam sebi mogla pomoći, a da se i sama ne nasmiješim. Odjednom, moj dan nije više izgledao tako loše. Završavam svoj čaj i krećem na svoj dogovoreni sastanak opremljena svojim novootkrivenim smješkom. Činilo mi se kao da sam stavila ružičaste naočale. Današnja lekcija? Ispada da, kada se ja nasmješim i svijet se meni nasmiješi.
Znanstvenici i duhovni učitelji ističu kako jednostavan smiješak može transformirati nas i našu okolinu. Dosadašnja istraživanja (i zdrav razum) pokazuju nam da je osmijeh zarazan (Primitive emotional contagion, Hatfield, E., Cacioppo, J. T., & Rapson, R. L.,1992.), čini nas privlačnijim, podiže naše raspoloženje kao i raspoloženje naše okoline (Merci, Colette!), a može utjecati i na duljinu našeg života (Smile Intensity in Photographs Predicts Longevity, Ernest L. Abel, Michael L. Kruger, 2010.) Dakle, prije nego što nastavite dalje čitati, ‘nabacite’ iskreni smiješak na lice – uskoro ćete osjetiti njegove dobrobiti.
Kako osmijeh utječe na naš mozak
Svaki put kada se nasmiješite, svomu mozgu dodajete malo ugodne zabave. Taj čin aktivira neuronske poruke koje pozitivno utječu na vaše zdravlje i sreću.
Za početak, smiješenje potiče oslobađanje neuropeptida koji su zaduženi boriti se protiv stresa. Neuropeptidi su sićušne molekule koje omogućavaju neuronima da komuniciraju. Oni olakšavaju prenošenje poruka cijelom tijelu kada smo sretni, tužni, ljuti, depresivni ili uzbuđeni. A kada se osmijeh pojavi na vašem licu, otpuštaju se dobri neurotransmiteri – dopamin, endorfin i serotonin. Oni ne samo da opuštaju naše tijelo, nego mogu i smanjiti brzinu otkucaja srca i krvni tlak.
Osim toga, otpuštanjem endorfina naša se bol prirodno smanjuje dok serotonin podiže naše raspoloženje – a sve to bez ikakvih nuspojava.
Kako osmjehivanje utječe na naše tijelo
Kada se nasmiješimo, izgledamo bolje – i to nije laskanje. Ljudi se prema nama odnose drugačije. Činimo im se privlačnijim, pouzdanijim, opuštenijim i iskrenijim. Studija objavljena u znanstvenom časopisu Neuropychologia govori kako promatranje atraktivnog, nasmiješenog lica aktivira naš orbitofrontalni korteks, regiju u našemu mozgu koja procesuira senzorne nagrade. U praksi, to znači da se, kada vidite nasmiješenu osobu, na neki način osjećate nagrađenim.
To objašnjava i rezultate do kojih su 2011. godine došli istraživači Laboratorija za istraživanje lica Sveučilišta Aberdeen, Škotska. Ispitanici su zamoljeni da na temelju niza različitih fotografija lica procijene osmijeh i privlačnost tih osoba. Znanstvenici su otkrili kako su i muškarce i žene više privukle fotografije ljudi koji su uspostavili kontakt očima s kamerom i nasmiješili se, nego onih koji to nisu učinili (Facial attractiveness: evolutionary based research; Phil Trans, R Soc B, 2011.)
Kako osmijeh utječe na ljude oko vas
Jeste li znali da je osmijeh zapravo zarazan? Dio našeg mozga koji je odgovoran za nasmiješeni izraz lica, nalazi se u cingularnom korteksu, području zaduženom za nesvjesne odgovore. U švedskoj studiji (Automatic mimicry reactions as related to differences in emotional empathy; Sonnby–Borgström, M. 2002.), ispitanicima su bile prikazane fotografije lica koja su izražavala nekoliko emocija: radost, ljutnju, strah i iznenađenje. Ispitanici su imali zadatak namrštiti se kada ugledaju nasmiješeno lice. Umjesto toga, prva reakcija ispitanika bila je imitacija smiješka. Trebali su uložiti svjesan napor da se namršte. Dakle, ako se smiješite nekomu, velika je vjerojatnost da će vam uzvratiti osmjeh. Osim ako svjesno odluči pokazati neku drugu reakciju.
Dakle, jednostavno rečeno, svaki put kada se nasmiješite nekoj osobi, njezin mozak ju ‘nagovora’ da vam ‘uzvrati uslugu’. To kreira odnos koji omogućava da obje strane oslobode ‘sretne’ kemikalije u mozgu i aktiviraju centar za nagrađivanje.
Moje jutro s početka priče počelo je potpuno kaotično. Svatko na mom mjestu bi do ulaska u kafić imao smrknuto lice. Ne možemo uvijek kontrolirati ono što nam se događa, ali sam potpuno uvjerena kako naš izraz lica može uvelike promijeniti naše unutarnje i vanjsko iskustvo. Osmijeh je nešto što bismo trebali ‘nositi’ često, stoga bi nam trebao biti prioritet da se kadgod možemo okružimo ljudima, mjestima i stvarima koje nam uljepšavaju dan. Najvažnije je da svjesno odlučimo ići u tom smjeru. Svijet je jednostavno bolje mjesto kada se nasmiješimo.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
