Svi ćemo se složiti da je 2020. godina testirala našu otpornost do krajnjih granica. “Pandemija Covida-19 potpuno je promijenila naše živote. No danas se zapravo u isto vrijeme ‘borimo’ s nekoliko pandemija”, kaže Debra Kawahara, prodekanica za profesionalnu psihologiju Sveučilišta Alliant International. “Tragična smrt Georgea Floyda stvorila je pandemiju tuge. Suočavamo se i sa sve većim socioekonomskim razlikama, nedostatkom zdravstvene zaštite dijela stanovništva, ali i s nejasnim granicama između posla i osobnog života. Novi stresori pojavljuju se i prije nego što smo naučili nositi se s onim prethodnim.” Ali što je zapravo otpornost? I zašto su neki ljudi bolji od drugih u suočavanju sa stresnim situacijama? Otporna osoba može se brže prilagoditi situaciji i prepoznati što treba učiniti, za razliku od one koja to nije, kaže Kawahara. No da bismo postali otporniji, trebamo razumjeti i zablude koje se vežu uz ovu osobinu.
Ljudi su rođeni otporni
Ako promatramo svakodnevni život otporne osobe, vjerojatno ćemo uočiti kako joj njezine svakodnevne navike pomažu da učvršćuje svoju otpornost. Iako se neki ljudi prirodno bolje nose sa stresom, ta se vještina može podučavati i razvijati, kaže Kawahara. “Postoji niz strategija za razvoj otpornosti u svakodnevnom životu. Optimizam i pozitivan samogovor dobra su početna točka. Odmah iza toga slijedi zahvalnost. Svaki dan identificirajte dvije, tri stvari na kojima ste zahvalni. To su navike koje razvijaju otpornost”, kaže Kawahara.
Otpornost je glagol, a ne imenica, dodaje dr. Josh Altman, zamjenik ravnatelja Savjetovališta za studente sveučilišta Adelphi. “Otpornost se sastoji od skupa praktičnih vještina koje se mogu razviti praksom i strpljenjem. Otpornost nije fiksno stanje; to je sposobnost, vještina koja se može razvijati. Izazovi postaju prilike za rast i učenje. Razvojni mindset doživljava neuspjeh kao nešto privremeno, kritiku kao smjernicu za rast, a probleme kao prilike”, kaže on.
Otporni ljudi ne dozvoljavaju da ih nešto uznemiri
“U svakoj osobi postoji sjeme otpornosti”, kaže Altman. “Trebamo učiti kako se suočiti s teškim situacijama, a ne ih izbjegavati jer nas to suočavanje čini jačima.” Proces razvoja otpornosti zapravo redovito uključuje neku nevolju, dodaje dr. Vanessa Kennedy, direktorica Centra za liječenje ovisnosti Driftwood Recovery. “Kada se suočimo s traumatičnim iskustvom, kao ljudska bića, proživljavamo teške emocije – tugu, bijes, razočaranje”, kaže ona. U tim trenucima važno je dopustiti sebi da osjetimo te emocije i potražiti podršku. To su važni alati za razvoj otpornosti.
Otporni ljudi ne trebaju pomoć
Kada razmišljamo o otpornoj osobi, ponekad zaboravimo na one osobe koje su ju jačale i podržavale na tom putu, kaže Sarah Greenberg, vodeća trenerica platforme BetterUp. “Imati druge koji vas bezuvjetno poštuju, koji navijaju za vas i koji će biti uz vas i u najtežim životnim trenucima, neiscrpno je gorivo za otpornost”, kaže ona. “S druge strane, mnogo lakše prolazimo teška vremena kada imamo ‘zašto’ koje nadilazi naš ego i kada smo spremni biti na raspolaganju drugima kada nas trebaju. Utjecaj međuljudskih odnosa na otpornost često ne prepoznajemo dovoljno.” Jedan od najvažnijih elemenata otpornosti je osjetiti se dijelom zajednice, osjetiti da imate podršku i da niste sami u svojoj patnji. “Traženje pomoći nije znak slabosti – to je znak snage. Ljudi, koji nauče kako u određenom trenutku potražiti pomoć, vjerojatnije će biti otporniji”, kaže Altman. “Zanimljivo je kako istraživanja pokazuju da se ljude koji traže pomoć doživljava pouzdanijima i kompetentnijima.”
Otpornost je uvijek dobra
I vrlina u nekom trenutku može postati slabost ako se na nju previše oslanjamo, kaže Richard Citrin, autor knjige The Resilience Advantage – otpornost nije izuzetak. “Pretjerani naglasak na otpornosti može dovesti do toga da osoba ne prepozna kada stvari ne idu dobro i ostaje, unatoč svemu, u toj situaciji”, kaže on. Često se događa da zaposlenik ima šefa tiranina koji mu boravak na radnome mjestu čini nepodnošljivim, ali vjeruje da mora ostati u toj ulozi, pokazati otpornost i da, pod svaku cijenu, treba naći način da bude učinkovit. U toj situaciji, bilo bi bolje priznati da je situacija na poslu neodrživa i pronaći novi posao. U određenim trenucima nema ništa loše u tome da krenemo dalje.
Srž otpornosti je ustati nakon pada
Neki događaji mogu toliko promijeniti situaciju da se stvari više ne mogu vratiti u normalu, kaže Kennedy. “Prilagodba uključuje stvaranje ‘novog normalog’ u kojem se možemo razvijati pa čak i napredovati”, kaže ona. Moramo se usredotočiti na ono što možemo naučiti iz pogrešaka da ih više ne bismo ponavljali, kaže Citrin. “Gledam na otpornost kao na cjelovitiji pristup rješavanju stresa jer nas unaprijed priprema na potencijalni stres“, kaže on. “Na taj način opremamo se oklopom i ‘cijepimo’ protiv izazova što nam omogućava da se uspješnije nosimo s njima.”
Izvor: Fast Company
