Ljudi koji su sramežljivi ili socijalno anksiozni mogu se samoidentificirati kao introverti, vjerujući da njihove socijalne sklonosti utječu na njihov tip osobnosti. Ali prema stručnjacima, mnogi ljudi koji se identificiraju kao introverti zapravo nisu pravi introverti. Evo zašto one pogrešno shvaćene i pogrešno usvojene etikete mogu biti štetne.
Što znači biti pravi introvert?
Introvertirane i ekstrovertirane tipove ličnosti razvio je psihijatar Carl Jung početkom 1900-ih. Jung klasificira introverte kao ljude koji preferiraju okruženja s malo stimulacije i zatvaraju se u sebe kako bi se ponovo napunili, za razliku od ekstroverta koji se pune energijom upravo provođenjem vremena s drugima u stimulacijskim okruženjima.
S vremenom, društveni ljudi su naizgled postali sinonimi za ekstrovertirane, dok sramežljivi postaju sinonim za introvertirane osobe. Naime, pojmovi koje je smislio Carl Jug opisuju apsolutne suprotnosti spektra, a većina ljudi je negdje na sredini.
Ambiverziju je Kimball Young definirao 1920-ih kao tip osobnosti ljudi koji pokazuju osobine introverta, ali i ekstroverta. Prema psihoterapeutu Kenu Pageu, skoro smo svi u određenoj mjeri ambiverti. Osobe koje spadaju u ovu kategoriju mogu se dobro snaći u društvenim okruženjima, ali i uživati sami sa sobom. Takve su osobe fleksibilnije i lakše se prilagođavaju različitim okruženjima.
Zašto može biti loše identificirati se kao introvert?
Kad se netko pogrešno identificira kao introvert, on možda opravdava svoj izbor za izbjegavanjem ljudske povezanosti, kažu stručnjaci. Iako se slažu da je to neki oblik brige o sebi, odabir takvog puta može imati posljedice.
Ljudi koji sebe smatraju introvertima mogu izbjegavati socijalne interakcije, što na kraju može pogoršati njihove socijalne vještine pa sljedeći put kada budu imali neku društvenu interakciju, to možda neće ići onako kako je planirano. A to loše iskustvo ih može spriječiti da sljedeći put izađu među ljude. Na taj se način formira začarani krug koji sa sobom donosi niz negativnih iskustava.
Budući da su prilike za druženjem u većim skupinama i dalje ograničene, a ponajviše nesigurne, napori za videopozive s prijateljima ili provođenje društveno distanciranog odnosa s bliskim prijateljima mogu biti korisni. U većini slučajeva socijalna interakcija donosi pozitivne aspekte i pozitivnu energiju – s pravim ljudima, dakako.
Je li uvijek loše samoidentificirati se kao introvert?
Ne nužno. Klasificiranjem samih sebe introvertima jednostavno znači da dobro poznajete sebe kao osobu i točno znate koliko vam je povezanosti s drugima ljudima potrebno. To ne znači da potpuno izbjegavate druge ljude. Ustvari, introverti se ne pune energijom samo dok su sami već i odabranim interakcijama. Da, postoje načini da društveni život introvertima ne bude iscrpljujući.
No postoje mnogi koji to koriste kao izgovor za socijalnu anksioznost ili nešto treće. Prema stručnjacima, empatija i osjetljivost se također mogu koristiti za izbjegavanje socijalnih interakcija. No kad koristite svoju introvertiranost kao pogon koji će vas osnažiti znači da od sebe ne radite žrtvu već da tu poteškoću pretvarate u supersilu koja vam omogućuje da živite život kakav želite, s ljudima kojima to želite.
Više o lifestyle temama čitajte na portalu Naturala.hr.
