Pandemija s kojom se svijet trenutno bori, osim zdravstvene krize, donijela je i velike turbulencije u području ekonomije, kao i sveopću nesigurnost.
Iako će akutna prijetnja zaraze Covidom-19 proći, stvari se neće potpuno vratiti u normalu. Virus i gospodarski nemir koji ga prati, transformacijski su događaji koji će promijeniti način života i financijske odluke svih generacija.
Ako se želimo pripremiti za vrijeme kada se stvari ‘slegnu’, bilo da će za to biti potrebni tjedni, mjeseci ili možda čak cijela godina, vrijedno je razmotriti kakve bi se promjene mogle dogoditi u životu svake generacije.
Baby boom generacija aktivirat će se online
Baby boom generacija, kojoj pripadaju ljudi rođeni od 1946. do 1964., posljednjih se godina “sprijateljila” s tehnologijom. Istraživanje Pew research centra iz 2019. godine pokazalo je da 68% pripadnika baby boom generacije posjeduje pametni telefon i 52% tablet. Čini se da će upotreba tehnologije kod ove generacije i dalje rasti.
Pandemija uzrokovana Covidom-19 prisiljava nebrojeno mnogo ljudi da ostanu kod kuće, što uključuje ograničenje čak i onih esencijalnih aktivnosti poput kupnje namirnica. To se posebno odnosi na ovu generaciju jer se čini da njima prijeti veća opasnost od ove bolesti nego mlađim generacijama.
Mnogi pripadnici baby boom generacije vjerojatno će prvi put isprobati mnoge usluge koje omogućava tehnologija, uključujući online kupnju, dostavu namirnica i zabavne sadržaje uz pretplatu. Mnogi će nastaviti koristiti ove usluge nakon što prođe pandemija jer će ih osvojiti praktičnost, kvaliteta, kao i potreba za ovakvim oblikom poslovanja.
Osim toga, kako je Covid-19 praktički dokinuo putovanja i osobne posjete, sve više boomera koristi komunikacijske alate poput Skypea, FaceTimea i Zooma da bi ostali povezani s obitelji i prijateljima – čak i oni koji su prije ove krize bili protiv toga. Kako se baby boom generacija sve više navikava na ovaj, za njih novi način održavanja kontakta i druženja, vrlo je vjerojatno da će tê platforme nastaviti i dalje redovito koristiti.
Poslovni lideri generacije X potražit će svoj ‘labuđi pjev’
Generacija X, odnosno oni rođeni između 1965. i 1980., poznati su po tome što su često ostajali nezamijećeni. Pripadnici generacije X su, mnogo češće od prethodnih generacija, odrastali kao djeca rastavljenih roditelja ili s oba zaposlena roditelja. Stekli su nadimak “klinci s ključem oko vrata” jer su često boravili sami kod kuće, što nam danas pomaže objasniti njihovu snažnu neovisnost.
Poslovni lideri ove generacije u svojoj su karijeri već prošli dvije ekonomske krize – Dot-Com Bubble 1999. godine i veliku recesiju 2008. godine – a sada prolaze treću. Mnogi će pripadnici generacije X vjerojatno duboko preispitivati što stvarno žele raditi ostatak svog života, pa se može očekivati puno promjena u njihovim karijerama.
Međutim, malo je vjerojatno da će ta njihova vizija budućnosti uključivati plažu na Floridi ili putovanje kamperom. Umjesto toga, oni će razmišljati o tome kako osigurati kontinuitet poslovanja i kako “predati palicu” kada za to jednom dođe vrijeme. Ako su vlasnici tvrtki, možda će početi razmišljati o planu sukcesije i o svom poslovanju nakon što se jednog dana povuku. Zajedno s drugim iskusnim stručnjacima, preusmjerit će se na pomaganje putem poučavanja, pisanja, coachinga i držanja govora. Budući da to može dovesti do odljeva mozgova u tvrtkama, pripadnici generacije X potražit će i nove, alternativne načine da ponude svoju stručnost i talent.
Milenijalci će gravitirati stabilnosti
Milenijalci se često smatraju najmlađima u odrasloj populaciji. U stvarnosti, pojam obuhvaća one rođene u razdoblju od 1981. do 1996. godine, a najstariji milenijalci uskoro će navršiti 40 godina. Milenijalce su obilježila tri potresna događaja: 9/11 kada su svi još bili mlađi od 18 godina; velika recesija 2008. godine kada su mnogi počinjali svoju karijeru ili bili pred diplomom; a sada Covid-19 kada dosežu vrhunac karijere.
Milenijalci su često etiketirani kao oni koji se ne zadržavaju dugo na jednom poslu. Gallupovo istraživanje to objašnjava činjenicom da se milenijalci, za razliku od drugih generacija, osjećaju manje vezanima za određeni posao. Mnoge milenijalce motivira prvenstveno svrha nekoga posla i ne vide razlog da budu lojalni poslodavcima koji više ne nude ono što im je obećano. Upravo je taj dinamički obrazac zapošljavanja pridonio rastu gig-ekonomije.
Utrka za novim prilikama prikladna je strategija u vrijeme ekonomskog prosperiteta koji je pratio milenijalce u razdoblju njihove rane karijere. Međutim, ekonomska kriza koja slijedi, mogla bi pokazati nedostatke takva pristupa jer bi rizik mogao biti prevelik. Ovo je doba depresije za generaciju koja nije cijenila štednju i odgodu zadovoljstva u tolikoj mjeri kao prethodne generacije.
Čini se neizbježnim da će milenijalci preusmjeriti svoje prioritete na štednju i stabilnost, zaustavljajući trend kulture temeljene na potrošnji. Osim toga, biti će spremniji mijenjati maksimalno zadovoljstvo svojim poslom za veću stabilnost. Milenijalci koji su preferirali promjenu posla zbog izgradnje poslovne mreže, možda će otkriti da će njihov uspon u karijeri teći sporije.
Generacija Z preispitivat će svoj stav o studiranju
Generacija Z obuhvaća one rođene između 1997. i 2012. godine. Poput milenijalaca, generacija Z stari brže nego što mislimo – najstariji su diplomirali na fakultetu prošle godine, a velika većina priprema se za upise. Za mnoge pripadnike generacije Z sadašnji će ekonomski izazovi, koje donosi ova kriza, u potpunosti promijeniti njihovu odluku o studiranju. Neki će vidjeti kako se njihova ušteđevina za fakultet smanjuje zbog ekonomske situacije, drugi će se zbog straha od recesije uplašiti prevelikog studentskog kredita.
Osim toga, mnogi pripadnici generacije Z vidjeli su kako njihovi prethodnici, milenijalci, odgađaju kupovinu kuće i druge važne životne događaje zbog opterećenosti studentskim dugom, što umanjuje njihovu želju da slijede isti put.
U 2018. godini samo je 14% roditelja bilo spremno za svoju djecu uzeti studentski kredit veći od 75.000 USD. Taj će postotak biti još niži nakon završetka ove krize. Dok će najprestižnije škole uvijek privlačiti nove kandidate bez obzira na cijenu, privatna sveučilišta koja nisu toliko popularna, imat će poteškoća u ovoj novoj stvarnosti. Ne samo da će javni fakulteti postati poželjniji, već će, zato što su studenti već prihvatili učenje na daljinu tijekom ove krize, nastojati smanjiti troškove obrazovanja šireći ponudu online obrazovanja i nudeći više besplatnog online sadržaja.
Te će promjene, uza sve veći interes za smanjenje studentskih kredita, vjerojatno smanjiti ‘balon’ visokog obrazovanja koji je godinama rastao te će dio privatnih škola biti zatvoreno. Bez ikakve najave Covid-19 promijenio je mnogo toga u našim životima. Te promjene zahvatile su sve generacije i, iako će se one različito odraziti na svaku od njih, sve su prisiljene na prilagodbu tom “novom normalnom”. Možda će nas ovo naučiti da odbacimo generacijske podjele i krenemo u zajedničkom smjeru nove realnosti.
Izvor: Forbes.com
