To se dogodilo svakome od nas: hodali ste ulicom i posrnuli. Pod pretpostavkom da niste ozbiljno ozlijeđeni, vjerojatno ste se osvrnuli oko sebe da vidite je li netko svjedočio vašoj nespretnosti. U tim trenucima obuzima vas jedan od ova dva osjećaja: a) jako vam je neugodno i ljuti ste na samog sebe jer vam se to dogodilo na javnome mjestu, ili b) nasmijat ćete se samome sebi, otresti prašinu s odjeće i nastaviti dalje svojim putem.
Čini se da ljude možemo podijeliti na one koji se lako nasmiju na vlastiti račun i one koji sebe shvaćaju preozbiljno. Kao što vjerojatno i pretpostavljate, znanost kaže da je za naše zdravlje mnogo korisnije odabrati drugu reakciju.
Ne uzimati sebe previše ozbiljno pozitivno utječe na naše mentalno zdravlje
Studija Can people really “laugh at themselves?” – Experimental and correlational evidence (Beermann, U., & Ruch, W., 2011.) o kojoj je pisao i časopis Time u svom članku Why Laughing at Yourself May Be Good for You: First-Ever Study, ispitavala je reakcije ljudi koji su gledali sebe u zakrivljenim ogledalima namijenjenim zabavi, a rezultati su pokazali kako su oni koji su se najčešće smijali svom odrazu pokazivali “manje negativnih emocija i neautentičnih osmijeha”. Autorica studije, dr. Ursula Beermann, viša predavačica na Institutu za psihologiju Sveučilišta Innsbruck, kaže kako sposobnost da sebe ne uzimamo previše ozbiljno najčešće znači da smo spremni priznati kako nismo ‘središte svemira’.
Uz to, osobe koje sebe ne uzimaju previše ozbiljno, mogu se odmaknuti korak unatrag i sebe i vlastite greške sagledati iz druge perspektive. No, dr. Beermann naglašava da postoji jasna razlika između šale na vlastiti račun i nezdravih reakcija kao što su omalovažavanje samoga sebe i ismijavanje drugih. Adaptivni humor, kao što su uveseljavanje ljudi ili traženje smiješne strane u nekim situacijama, jest taj koji je na bezbroj načina povezan s našom dobrobiti i psihološkim zdravljem.
Ostale psihofizičke dobrobiti
Dr. Ursula Beermann kaže kako je njezina studija pokazala da se osobe, koje se znaju našaliti na vlastiti račun, u većini slučajeva “osjećaju bolje i manje su zabrinute”. A to znači i da je rizik od kroničnog stresa kod njih mnogo manji. Evo što nam još ‘donosi’ sposobnost da se našalimo na vlastiti račun.
1. Dobro je za naše srce – u doslovnom smislu
Studija iz 2009. godine koju su proveli kardiolozi Medicinskog centra Sveučilišta Maryland u Baltimoreu, otkrila je kako smijeh i aktivni smisao za humor pridonosi prevenciji srčanih bolesti. Prema toj studiji, ispitanici sa srčanim bolestima, u usporedbi sa zdravim osobama iste dobi, bili su za 40 posto manje skloni smijati se u raznim situacijama. Ovo je još jedan poticaj da sebe počnemo doživljavati manje ozbiljno – to nam doslovno može produljiti životni vijek.
2. Olakšava nam suočavanje sa životnim izazovima
Dr. Ursula Beermann kaže kako su ljudi vedrijeg duha mentalno otporniji što znači da se bolje nose sa životnim izazovima. Ona kaže: “Dr. Willibald Ruch – švicarski stručnjak sa Sveučilišta u Zürichu koji je mnoga svoja istraživanja posvetio humoru – kaže da su vedrije osobe mentalno otpornije i bolje se snalaze u teškim situacijama jer se s mnogim nevoljama uspjevaju suočiti s osmijehom.”
Studija Centra za razvoj djece Harvardskog sveučilišta Supportive Relationships and Active Skill-Building Strengthen the Foundations of Resilience kaže da su za našu otpornost ‘zadužena’ dva glavna faktora: naše urođene osobine i odgoj. Što je naša otpornost na stres manja, organizam će u tijelu proizvoditi više kemikalija koje uzrokuju upalu. Kronična upala, pak, pridonosi razvoju različitih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, artritis, rak, demencija i depresija. Iako se studija bavila pitanjem razvoja otpornosti u dječjoj dobi, njezini rezultati jednako su važni i za odraslu populaciju.
3. Bolje se nosimo s boli
Kao što je već rečeno, sposobnost da se nasmijemo na vlastiti račun ukazuje na razvijenu mentalnu otpornost. A studija Beyond Negative Pain-Related Psychological Factors: Resilience Is Related to Lower Pain Affect in Healthy Adults (2017.) objavljena u časopisu Journal of Pain, pokazala je kako osobe, koje imaju višu razinu mentalne otpornosti, imaju u pravilu i viši prag boli. O tome govori i članak Why Laughter May Be the Best Pain Medicine objavljen u časopisu Scientific American koji opisuje način na koji organizam tijekom smijeha otpušta endorfrine i tako smanjuje razinu boli.
4. Jača našu kratkoročnu memoriju
Znanost kaže da smijeh pozitivno utječe i na našu memoriju. Znanstvenici sa Sveučilišta Loma Linda proveli su studiju The effect of humor on short-term memory in older adults: a new component for whole-person wellness (2014.) koja je ispitivala razinu stresa i kratkoročnu memoriju kod osoba u 60-im i 70-im godinama života. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine – jedna skupina ispitanika sjedila je u tišini, bez sredstava komunikacije dok je druga gledala smiješne videozapise. Začudo, istraživači su kod „humor skupine“ uočili poboljšanje memorije za čak 43,6 posto dok je druga skupina poboljšala memoriju za 20,3 posto. Osim toga, ispitanici iz “humor skupine” imali su nižu razinu kortizola, hormona stresa, nego osobe iz druge skupine.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
