Zašto je tako teško učiti iz vlastitih grešaka?

Jedina osoba koja nikada ne griješi je ona koja nikad ne pokušava nešto novo.

gresaka

Jedan od temeljnih zahtjeva svakog priručnika za samorazvoj je učenje iz vlastitih grešaka. Ako to načelo uspjevamo primjenjivati u svakodnevnom poslovnom i osobnom životu, zahvaljujući dragocjenim lekcijama, nastavljamo s našim osobnim rastom. Ipak, mnogim ljudima to je vrlo teško. Isti vrijedi i za organizacije. Ako tvrtka želi biti inovativna, treba isprobati mnogo novih stvari, na vrijeme stopirati neuspješne eksperimente, naučiti važne lekcije i brzo nastaviti dalje. Taj izravan put zvuči jednostavno, ali u praksi je iznenađujuće teško slijediti sve te logične korake.

U svojoj knjizi Adapt: Why Success always starts with Failure Tim Harford identificira tri glavna razloga zbog kojih zaposlenici, lideri i organizacije ne uspijevaju učiti iz vlastitih grešaka.

Poricanje

Ljudi često odbijaju preuzeti odgovornost za nešto što je krenulo po zlu. Više vole pronaći nekog krivca i dobro opravdanje za sebe. Zbog toga se autokratski direktori okružuju s ‘da’ ljudima. Osoba koja bi takvom direktoru trebala reći lošu vijest, u opasnosti je da nastrada (‘shoot the messenger’), stoga nitko to ni ne pokušava. Uspješnim ljudima s velikim egom posebno je teško priznati da su negdje pogriješili. 

Averzija prema gubitku

Budući da ljudi ne vole gubiti, često, u želji da vrate izgubljeno, rade nove greške. Pokazalo se da je trenutak najveće opasnosti za pokeraša neposredno nakon što je izgubio veliki pot. Tada postoji velika vjerojatnost da će izgubiti hladnokrvnost i ući u nepotrebne rizike pokušavajući što prije vratiti izgubljeno. Slično tome, prosječni investitor će često zadržati dionice čija je vrijednost pala, u nadi da će nadoknaditi gubitak dok bi vjerojatnije bolje bilo  prodati ih i tako smanjiti gubitak.

Preformulacija

Ponekad možemo uvjeriti sami sebe da to zapravo i nije bila velika greška ili, još gore, možemo grešku protumačiti kao neku vrstu uspjeha. Odnosno, vjerujući: “Tako je zapravo bilo najbolje”. Istraživanja pokazuju da ljudi često reinterpretiraju svoje prošle odluke kao bolje nego što su to zapravo bile.

Kako možemo prevladati te prirodne tendencije? Tim Harford preporučuje da osnujete ‘tim za validaciju’ koji se sastoji od ljudi koji vas podržavaju, ali su istovremeno spremni zastupati i suprotno mišljenje kada je to potrebno. To su ljudi koji će vam u svakom trenutku iskreno iznijeti svoje mišljenje. Zbog toga vrhunski sportaši imaju trenere koji analiziraju njihovu igru, prepoznaju njihove slabosti i pomažu im da se poboljšaju.

Jedina osoba koja nikada ne griješi je ona koja nikad ne pokušava nešto novo. Greška najčešće nije sama po sebi velik problem, ali je problem ako iz nje ne izvučemo lekciju. 

Izvorni tekst možete pročitati ovdje.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.