U Londonu i Dubrovniku odvija se istraga u kriminalističkom romanu “Savršeni ustroj”, koji počinje napadom na mladu znanstvenicu koja se bavi istraživanjem povijesti civilizacije i razvoja ljudskog društva.
Roman, koji je po svom pristupu i kompoziciji vrlo sličan kriminalističkim romanima američkih pisaca, a koji se kod nas najčešće prevode, napisao je Zoran Lisjak, poduzetnik iz Turčišća kod Čakovca, koji uspješno vodi proizvodnju drvene ambalaže “Zoki”, a u slobodno vrijeme čita i piše. Dok danju radi u svojoj radionici, Zoran Lisjak, naime, smišlja teorije zavjere i proučava objašnjenja ustroja ljudskog društva, koje navečer razrađuje i zapisuje.
Zbog romana “Savršeni ustroj” Zoran Lisjak uspoređivan je s Danom Brownom, jer se na kriminalističkoj osnovi romana razvija razvedena teorija koja ima znanstveno uporište u istraživanjima Ruđera Boškovića. Zoran Lisjak svoj je roman predstavio u Čakovcu, u Dvorani Scheier te u Dubrovniku, u Saloči od zrcala.
Kako kaže sam Lisjak, pisanje je njegova strast od mladih dana, a “Savršeni ustroj” njegov je prvi objavljeni kriminalistički roman. Publika očekuje i njegov nastavak.
Sa Zoranom Lisjakom razgovaramo o njegovu obrtu, o pisanju kao životnom izboru te o koncepciji njegova kriminalističkog romana “Savršeni ustroj”.
U Turčišću kod Čakovca vodite obrt za izradu drvne ambalaže. Kad je obrt osnovan i koliko danas imate zaposlenika?
Obrt za proizvodnju drvne ambalaže osnovan je 1992. godine. Započeli smo s maloprodajom i distribucijom pića, od 2009. godine počinjemo se baviti izradom i prodajom transportne ambalaže, koju nam naručuju razna poduzeća. Trenutačno zapošljavamo jedanaest djelatnika. Svi naši poslovni pokazatelji ukazuju na rast proizvodnje i prodaje te se uskoro nadamo povećati broj zaposlenih.
Objavili ste nekoliko knjiga, a najnovija među njima je “Savršeni ustroj”, kriminalistički roman sa znanstvenom osnovom, u stilu Dana Browna. Što Vas je potaknulo da napišete kriminalistički roman? Kako pronalazite vremena za pisanje?
Materija i koncept “Savršenog ustroja” bili su mi velik izazov. Nakon prve dvije knjige, želio sam napisati malo drugačiji roman, dao sam si truda i za četiri godine sastavio drugačije štivo. Trebalo mi je dosta vremena da pogodim temu i posložim radnju romana koja će privući čitalačku publiku. Za pisanje “Savršenog ustroja” trebalo je pročitati i proučiti desetine knjiga vezanih uz temu romana. Na mene je ostavio snažan dojam roman “Procedura” Harryja Mulischa. Romani Dana Browna mi se jako sviđaju zbog brze i napete radnje, koja se provlači kroz cijelo štivo.
Nije lako uskladiti pisanje s poduzetničkim i obiteljskim obvezama, jednostavno ste prisiljeni isplanirati dan do zadnje minute. Naravno, kao i u svakom poslu, važno je razumijevanje cijele obitelji. Svoje slobodno vrijeme možete provesti ispred televizije, ispijati kavu u nekom lokalu, baviti se nekim hobijem koji vas privlači. Sve je stvar ukusa. Ja sam svoje slobodno vrijeme namijenio pisanju. Pisanje mi je postalo navikom. Ne samo pisanje, nego i čitanje.
Radnja romana smještena je u London i u Dubrovnik, čije su prepoznatljive vedute na naslovnici. Zašto ste izabrali baš ta dva grada za mjesto radnje svog romana?
Dubrovnik i London kao odredišta u koja je smještena radnja romana, određeni su slučajno. Stvari su se nekako poklopile. Pisanje cijelog romana bio je splet pomalo čudnih okolnosti, u početku je sve izgledalo nepovezano i nelogično.
U romanu povezujete istraživanja Ruđera Boškovića s dostignućima suvremene kvantne fizike. Kako je nastalo tumačenje “savršenog ustroja”? Zašto ste svoju teoriju duhovnog razvoja civilizacije upakirali baš u kriminalistički roman?
Već kad je roman bio pri kraju, odabrao sam Ruđera Boškovića. Proučivši njegovu biografiju i pročitavši njegovu “Teoriju prirodne filozofije”, došao sam do zaključka da se moja “teorija savršenog ustroja” poklapa s Boškovićevim zaključcima. Bošković nehotice postaje utemeljiteljem kvantne teorije i atomistike. Na pragu 20. stoljeća Niels Bohr postaje začetnikom kvantne fizike. On postavlja model atoma i elektrona te za to prima Nobelovu nagradu. Bohr javno izjavljuje da je inspiraciju pronašao u Boškovićevoj knjizi Teorija prirodne filozofije. Ne samo Niesl Bohr, nego i sam Albert Einstein.
Ne bih se složio da je duhovnost “upakirana” u roman. Seminarski rad teško ozlijeđene studentice Mile Horvatić, u kojem daje viđenje svijeta oko sebe u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te na kraju daje svoje objašnjenje svega što nas okružuje ključ je priče. “U početku bijaše riječ”, to je početak Biblije. Mila sugerira kako u početku bijahu slova, tek nakon njih je mogla nastati smislena riječ. Jasna je ovdje simbolika kako iza malog uvijek postoji nešto još manje, koje daje odrednicu i pravi smisao stvari kojima smo okruženi. Vjerovanje u Boga, duhovnost, nešto je što se pojavilo početkom agrarne revolucije prije 12.000 godina.
Duhovnost je povezana s društvenim sustavom i razvija se početkom nastanka ljudske civilizacije, koja usprkos svim izazovima i ratovima još uvijek traje. Duhovnost je najfinija nijansa individualno-društvenih normi. Ona zahtijeva čistoću pojedinca, obitelji, zajednice i cijelog društva. U tome ne nudi kompromis. Ljudska civilizacija napreduje. Društveni poredak i duhovnost će se vjerojatno sjediniti. Religije u ovakvom obliku u kakvom su zastupljene danas vjerojatno će se s vremenom ugasiti.
U 21. stoljeću imamo najmanje ratova, a u prometu gine više ljudi nego od terorizma i rata. Čovječanstvo je sve naprednije i povezanije. U budućnosti će internet i mobilna komunikacija učiniti ljudsku civilizaciju jedinstvenim bićem. Zakoračili smo u područje umjetne inteligencije. Čovječanstvo će se naći na velikim kušnjama. Hoće li opstati ili će ga zamijeniti neki drugi oblik umjetne inteligencije, stvorene ljudskom rukom?
U nekoliko intervjua najavili ste nastavak “Savršenog ustroja”, što znači da je Sten Parksen, kojeg na kraju romana ostavljamo u krvi na parkiralištu, ipak preživio. Kamo ga vodite u nastavku “Savršenog ustroja”?
Na nastavku “Savršenog ustroja” radim koliko mi dopuštaju prilike. “Viši poredak”, tako će se vjerojatno zvati nastavak “Savršenog ustroja”. Završio sam trećinu nastavka. Inspektora Stena Parksena i njegovu novu partnericu agenticu Scotland Yarda, Danielu Wets, čekaju nove avanture. Slučaj Mile Horvatić vodi ih u knjižnicu u Breri kraj Milana i u Vatikanski arhiv u Rimu. Prateći profesora Valdena Owena, dolaze do novih zanimljivih detalja. Iza Valdena stoji tajanstvena organizacija koja stoljećima prati i usmjerava napredak čovječanstva. Počinje potraga za misterioznim spisima Ruđera Boškovića. Spisi ne smiju doći do šire javnosti. U njima Bošković daje novi smisao ljudskog postojanja i proriče budućnost čovječanstva.
Vašim bližim suradnicima poznato je da zbog poslovnih obveza ne idete na godišnji odmor, već tijekom godine putujete na vikende sa suprugom. Koje su prednosti takve izmjene rada i odmora? Kako se obitelj prilagodila rasporedu bez klasičnog godišnjeg?
Zbog poslovnih obveza godinama ne idem na godišnji odmor. S obitelji znam otići na more ili kraći izlet, odvojimo tri-četiri dana za sebe i otputujemo. Napravimo to nekoliko puta godišnje. S vremenom su se kći i supruga prilagodile tomu.
