Problem
“Jedno od najvrjednijih snaga čovječanstva je sposobnost samokontrole”, navode Wilhelm Hofmann i njegov tim znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu. Oni samokontrolu definiraju kao sposobnost nadvladavanja ili promjene svoje unutarnje reakcije i suzdržavanje od impulzivnog ponašanja. Na prvi pogled čini se da ljudi s visokom razinom samokontrole neće biti pretjerano zadovoljni životom, no dugoročno mogu biti zadovoljniji.
Metodologija
U istraživanju je sudjelovalo 414 osoba koje su u online anketi ocijenjivale svoju samokontrolu procjenjujući koliko se slažu sa 14 izjava, poput: “Ako su zabavne, radim određene stvari koje su loše za mene.”. Također, sudionici su odgovarali na pitanja o svom trenutnom emocionalnom stanju, ali i o sveukupnom zadovoljstvu životom. Holfmannov tim se referirao na rezultate studije u kojoj je 205 osoba pametnim telefonima izvještavalo o svojim emocijama. Istovremeno, od njih se tražilo da uočavaju postoji li u tom trenutku kod njih želja i ako postoji, jesu li joj se pokušali oduprijeti.
Rezultati
Osobe koje su pokazale višu razinu samokontrole, bile su zadovoljnije životom. Također, suprotno očekivanjima istraživča, takve su osobe bile i kratkoročno sretnije. Nadalje, dodatnom su analizom došli do otkrića da njihova visoka razina sreće u velikoj mjeri pridonosi porastu životnog zadovoljstva u cjelini.
Implikacije
Promatrajući svakodnevni život ljudi s visokom razinom samokontrole istraživači su došli do zaključka da su takve osobe bolje raspoložene i, dugoročno gledano, sretnije. Kako bi objasnili zašto je tome tako, proveli su još jedno istraživanje. Uočili su da ljudi s visokom razinom samokontrole nisu usredotočeni na odricanje. Oni ne gube vrijeme vodeći unutarnju bitku oko toga hoće li pojesti drugi komad torte ili ne. Ljudi s visokom razinom samokontrole su iznad takvih sitnih iskušenja. A to ih, izgleda, čini sretnijima.
Izvor: TheAtlantic
Prijevod: J.P.
