Termin burnout odnosno sindrom profesionalnog sagorijevanja skovao je 1970-ih psiholog Herbert Freudenberger. Koristio ga je kako bi opisao posljedice teškog stresa i visokih ideala u “pomagačkim” profesijama. Danas se taj termin veže uz sve profesije, a 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila ga je u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti.
Među žrtvama burnouta najbrojniji su srednje i visokopozicionirani menadžeri, direktori, poduzetnici i zaposlenici socijalnih i zdravstvenih ustanova. Stalna dostupnost, previše radnih zadataka, beskonačni radni sati, previsoki/nerealni profesionalni ciljevi te nepoštivanje vlastitih psihofizičkih granica, neki su od faktora koje i poduzetnike vode u burnout. Svi se na različite načine nosimo sa stresnim situacijama, no kada pređemo granicu naših mogućnosti to će se negativno odraziti na naše zdravlje, produktivnost i život. Pokretačka strast i ekstremna predanost bitni su faktori našeg uspjeha. No, ako ne brinemo o sebi, upravo ti faktori mogu nas odvesti u burnout.
Neki od znakova koji upućuju na burnout:
- zbog posla ne provodite dovoljno vremena s obitelji, prijateljima ili ispunjavajući svoje potrebe
- fizički simptomi (češće obolijevanje, iscrpljenost, glavobolje, probavni problemi, nesanica, bol u prsima…)
- psihički simptomi (anksioznost, napadaji panike, osjećaj beznađa i bespomoćnosti, gubitak zanimanja za aktivnosti koje smo prije obožavali…)
- promjene na poslu (smanjena produktivnost, česta bolovanja, želja za samoćom i izolacijom…).
Mnogi poduzetnici smatraju da je burnout u njihovom poslu neizbježan. No, ako znamo da kroničan stres smanjuje produktivnost do 12 %, kao i da zbog burnouta mnogi postaju (privremeno) nesposobni za rad, onda znamo koliko ga je važno spriječiti. Doživljavate li neke od gore spomenutih simptoma, najvažnija stvar je suočiti se s tim da možda imate problem, a zatim pronaći pravo rješenje. Evo primjera:
Kaotična radna struktura? Organizirajte svoje poslovanje. U kreiranje pravilnika, procedura poslovanja, planova rada, brend strategija i sl., na početku ćete uložiti dosta vremena, ali će vam to u budućnosti nemjerljivo olakšati poslovanje i smanjiti vrijeme koje sada “gubite”, minimizirati neuspjeh i smanjiti stres.
Stalna dostupnost? Isključite se. Iako nam se možda ne čini tako, mi i dalje možemo odrediti vrijeme kada nismo dostupni cijelom svijetu.
Ne brinete dovoljno o sebi? Kretanje, san, odmor i vrijeme za sebe/obitelj/prijatelje zacrtajte u planer, kao što bi upisali i bilo koji drugi važni zadatak.
Preopterećenost zadacima? Delegirajte. Prije ili poslije morat ćete naučiti delegirati ili se suočiti s burnoutom.
Nemate dovoljno vremena? Znam. To jednostavno moramo prihvatiti. Jedan dio rješenja je naučiti bolje upravljati vremenom, no drugi je prihvatiti da koliko se god trudili i radili prekovremene, mi koji strastveno volimo svoj posao uvijek ćemo ga stvoriti još i uvijek će nam trebati “još malo vremena”.
U redu je zatvoriti vrata ureda i napuniti baterije za sljedeći dan. Na kraju krajeva, to će donijeti korist i nama i našem poslovanju.
