Ako u izazovnim vremenima ne prepoznate priliku, ne biste je znali iskoristiti ni u stabilnom okruženju, tako se u jednoj rečenici može opisati mindset Saše Stankovića, voditelja Sektora razvoja proizvoda i strateških projekata servisa mojeRačun. Pod njegovom palicom ovaj informacijski posrednik u posljednje je dvije godine, unatoč pandemiji i padu gospodarske aktivnosti, razvio i plasirao nekoliko novih usluga. Usluge mojDMS, mojBI, pa i sama razmjena eRačuna i pratećih dokumenata, koja je u stalnom porastu, pokazale su se korisnim „alatima“ u očuvanju likvidnosti, no početkom 2021. godine Stanković, inače bivši investicijski bankar, najavio je platformu PlatiMe kao inovativno rješenje koje će korisnicima osigurati brži i transparentniji proces dolaska do izvora financiranja, bez posredstva financijskih institucija. Jesu li se ostvarila njegova predviđanja i čime će nastaviti digitalnu transformaciju gospodarstva, Stanković nam je otkrio u intervjuu.
Je li PlatiMe opravdao očekivanja? Kakav je feedback korisnika?
Kada je mojeRačun krenuo u razvoj PlatiMe, cilj je bio omogućiti našim korisnicima izravno financiranje između pojedinaca, bez suvišne papirologije. Takozvane peer to peer platforme na zapadu nisu novitet, no u Hrvatskoj je tek s PlatiMe omogućen digitalni prostor gdje se susreću ponuda i potražnja kapitala u kojoj ne sudjeluju financijske institucije. S obzirom na to da je platforma s radom započela u travnju, a da je godinu završila s vrijednošću izloženih računa većom od 40 milijuna kuna, rekao bih da su naša predviđanja opravdana. Ostvarili smo cilj – naši korisnici jednostavnije, brže i sigurnije dolaze do kapitala. No, kao i za svakog menadžera koji upravlja razvojem, taj je projekt za mene završio u trenutku kad je platforma počela s radom, a od tada sam raspoređen na nove projekte.
Među tim novim projektima je i aplikacija mOtpremnica. O čemu je riječ i kako se ova usluga nadovezuje na postojeće usluge servisa mojeRačun?
Često ponavljamo kako digitalizacija poslovanja ne završava primanjem i slanjem eRačuna, već i elektroničkom obradom, knjiženjem, plaćanjem i pohranom računa u elektronički arhiv. U robno-materijalnom knjigovodstvu račun je u pravilu vezan za otpremnicu, komercijalni dokument koji služi kao dokaz isporuke određene robe ili pružanja usluga. Dobar dio poslovnih subjekata ima naviku uz robu dostavljati račun-otpremnicu koja sadrži sve elemente oba dokumenata, ali sukladno UBL standardu, kojim je definiran eRačun u Hrvatskoj, ne postoji dvojni e-dokument kao što je račun-otpremnica u papirnatom poslovanju. Aplikacija mOtpremnica, odnosno dokument eOtpremnica, upravo je odgovor na takve potrebe tržišta.
Kakva su prva iskustva s aplikacijom? Mogu li je koristiti tvrtke koje koriste usluge distributera?
U probnoj fazi smo surađivali s craft pivovarom Varionica, koja koristi sve dostupne kanale dostave; otvorili su web shop, rade maloprodaju, ali i putem distributivne mreže za HoReCa. Za isporuku koriste vlastitu dostavnu službu, ali i usluge distributera, tako da smo iz prve ruke mogli utvrditi kako sustav funkcionira kada sve narudžbe ne idu preko istog kanala i gdje svaki kanal ima svoje specifičnosti, što zahtijeva veliku fleksibilnost. Aplikacija mOptremnica pokazala se izvrsnim rješenjem jer im je omogućila da sve podatke o dodijeljenim rutama dostave, količini izdane i preuzete robe imaju na jednom mjestu.
Znači li to da ni kupci više ne zaprimaju papirnatu otpremnicu?
Tako je, nema potrebe za papirnatim oblikom otpremnice. Dokument eOtpremnica se izrađuje unutar računovodstvenog softvera ili ERP-a isto kao i „stara“ otpremnica, no umjesto da se ispisuje u tri primjerka, eOtpremnicu se jednim klikom šalje u mrežnu aplikaciju mOtpremnica. Administrator potom dodjeljuje rute vlastitoj dostavnoj službi ili distributerima, nakon čega vozač preuzima robu u skladištu prema popisu dobivenom u aplikaciji i kreće u dostavu. Dolaskom na mjesto isporuke, kupac se identificira pomoću NFC čipa (svojevrsna zamjena za žig) te potpisom na mobilnom uređaju potvrđuje preuzimanje robe kroz aplikaciju mOtpremnica, a dodatno se pohranjuje i GPS lokacija preuzimanja robe. Kupci mogu automatski učitati strukturirani dokument eOtpremnicu u svoj računovodstveni program, što im značajno štedi vrijeme i uklanja eventualne greške kod prepisivanja. Istovremeno, dobavljač kroz aplikaciju vidi da je roba preuzeta, nakon čega se dokument automatski pohranjuje u digitalnu arhivu koja je dostupna i kupcima u svako doba. Feedback korisnika, ali i njihovih kupaca je izvrstan, tako da možemo reći da je započeo važan proces digitalizacije distributivnog procesa u hrvatskim tvrtkama.
Od razvoja PlatiMe, servis mojeRačun sve se više okreće razvoju fintech usluga. Za 2022. godinu najavili ste plasman dviju novih za koje kažete kako će tržištu donijeti dostupnost i raznovrsnost financijskih usluga. O čemu je riječ?
Riječ je o uslugama PIS (Payment Initiation Service) – usluzi iniciranja plaćanja i AIS (Account Information Services) – usluzi dohvaćanja informacija o stanju računa, koje su naš odgovor na sve jači europski trend automatizacije plaćanja. Kroz PIS i AIS želimo omogućiti korisnicima jednostavnije platne usluge koje su im dostupne 365 dana u godini, a ujedno im osigurati smanjenje troškova poslovanja kroz automatizaciju procesa i optimizaciju svakodnevnih operativnih aktivnosti.
U kojoj mjeri se ova usluga naslanja na vaš core business informacijskog posredništva?
Usluga plaćanja i iniciranja plaćanja PIS koncipirana je kao samostalna usluga koja je logičan dodatak na naše postojeće usluge izdavanja i zaprimanja eRačuna i objedinjuje ih u jedinstveni vrijednosni lanac. Dat ću vam primjer: korisnik koji šalje i prima eRačune putem servisa mojeRačun, moći će direktno iz ERP-a zadavati naloge za plaćanje bez posebnih prilagodbi ili integracije sa svojom poslovnom bankom. Korisnici više neće morati generirati datoteke s platnim nalozima iz poslovne aplikacije i ručno ih učitavati u internetsko bankarstvo, već će plaćanja obavljati jednim klikom iz ERP-a.
Kako će AIS optimizirati poslovanje tvrtki?
Knjigovođe više neće čekati izvatke o prometu po računima od prethodnog dana kako bi knjižili platni promet ili se „ručno“ spajati na internetsko bankarstvo i tražiti i provjeravati pojedinačne transakcije, već će informacije o uplatama dobivati automatski, direktno u ERP prema unaprijed utvrđenom rasporedu i po računima i vrstama transakcija koje su odobrili. Moći će automatski zatvarati otvorena potraživanja i tako uspostaviti bolje odnose s kupcima i imati veći nadzor nad priljevima i odljevima po poslovnim računima u svrhu očuvanja likvidnosti.
Jesu li tvrtke u Hrvatskoj spremne na automatizaciju procesa? Hoćemo li u 2022. godini biti bliže ostvarenju digitalne transformacije?
Tvrtke koje su ranije uvele eRačun uglavnom su provele i digitalizaciju procesa obrade i ovjere eRačuna kroz mojDMS, koriste mojeArhiv i automatizirana bonitetna izvješća kroz uslugu mojBI. Ukratko, prihvatile su činjenicu da digitalna transformacija podrazumijeva da jedan transformacijski projekt u pravilu stvara preduvjete za sljedeći. Iz navedenog je jasno kako je većina poslovnih subjekata itekako spremna na digitalnu transformaciju, kada im se ponude dobre usluge.
