Ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije i digitalna transformacija u gotovo svim društveno-gospodarskim područjima rezultirali su nikad većom potražnjom za elektroenergetskom opremom i rješenjima.
Nebojša Mitrić, direktor Sektora za informacijsko-komunikacijske tehnologije, KONČAR d.d., govori o tome za Poduzetnik.
Naime, u novim tržišnim prilikama KONČAR je maksimalno kapitalizirao te se posljednjih godina dodatno nametnuo kao jedan od neizostavnih visokotehnoloških europskih proizvođača u segmentu elektroenergetike te digitalnih rješenja i platformi. Zahvaljujući nizu realiziranih investicija u razvoj, tehnologije, ljude te širenje proizvodnih kapaciteta, osigurana je potrebna inovativnost i operativnost koja je KONČARU posljednjih godina dodatno osnažila tržišnu poziciju.
Samo u posljednjih pet godina KONČAR je u intenzivnu modernizaciju proizvodnih kapaciteta, digitalnu transformaciju i razvoj najsuvremenijih IT rješenja investirao više od 85 milijuna eura. Razgovaramo s Nebojšom Mitrićem, direktorom Sektora za informacijsko-komunikacijske tehnologije KONČARA.
Možete li nam se kratko predstaviti?
U IT svijetu sam od mladosti, oduvijek sam znao da me IT i tehnologije zanimaju i da je to nešto čime se želim baviti u životu. Radio sam na pozicijama IT voditelja i direktora u nekoliko najvećih tvrtki u Hrvatskoj, a kroz razne projekte sudjelovao sam u gotovo svim velikim tvrtkama na području RH, kao i u velikim međunarodnim tvrtkama. Okušao sam se i kao poduzetnik, osnivanjem vlastite tvrtke za IT usluge.
S Grupom KONČAR surađujem od kraja 2021. godine na projektima digitalne transformacije, a početkom 2024. godine preuzeo sam funkciju direktora Sektora za informacijsko komunikacijske tehnologije.
Krenimo pojmom koji se posljednjih godina sve više spominje – što je kritična infrastruktura?
Kritična infrastruktura odnosi se na infrastrukturu države koja je nužna za normalan svakodnevni život građana. Odnosi se na strateške objekte, električnu mrežu, vodovodnu mrežu, komunikacijske linije, plin i sve one usluge koje predstavljaju okosnicu gospodarstva i sigurnosti, a bez kojih nam je svakodnevan život nezamisliv.
U čemu je razlika između IT infrastrukture i kritične infrastrukture?
Kao što sam istaknuo, kritična infrastruktura potrebna je za svakodnevno funkcioniranje građana jedne države. IT (ili informatička) infrastruktura sastoji se od računala, poslužitelja, korisničkih i poslovnih podataka, računalne mreže i slično. IT infrastruktura nezaobilazan je dio svih tvrtki, neovisno o njihovoj veličini. I tvrtka koja ima jednog zaposlenika mora imati minimalnu infrastrukturu kako bi mogla uspješno poslovati. To može biti jednostavan popis klijenata, popis dogovora za sastanak, ulazni ili izlazni računi te popis osnovnih sredstava koji se moraju nabaviti. Naravno, u velikim tvrtkama količina takvih podataka izuzetno je velika i kritična za normalno poslovanje.
Svjedoci smo i sve češćih napada na kritičnu infrastrukturu, kako se obraniti od toga?
Da, napadom i stvaranjem problema u kritičnoj infrastrukturi može se ozbiljno naštetiti funkcioniranju države ili čitave regije. To se naročito može primijetiti u današnjem nestabilnom okružju u kojem smo svjedoci brojnim sukobima i ratovima. Napadi na kritičnu infrastrukturu postali su česti te ih vrlo često provode velike hakerske organizacije koje nerijetko budu sponzorirane od strane neke države.
Primjer jednog takvog napada je onaj u Izraelu 2020. godine, usmjeren na sustav opskrbe vodom. Napadači na sreću nisu uspjeli napad izvesti do kraja, ali da jesu, moglo se dogoditi osjetno veće ispuštanje klora u vodu, što bi ostavilo ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. Nadalje, potencijalni napadači primjerice mogu pristupiti upravljačkim kontrolama u nuklearnoj elektrani, što može dovesti do katastrofa velikih razmjera. Ovakvi incidenti ukazuju na to da je napad na kritičnu infrastrukturu zapravo napad na zdravlje i sigurnost ljudi, kao i na onesposobljavanje države da normalno funkcionira. Upravo se zbog toga posljednjih godina ukazala potreba za primjerenom zaštitom kritične infrastrukture, što je i dodatno regulirano NIS2 direktivom.
Što je NIS2 direktiva, odnosi li se na Hrvatsku i na sve tvrtke unutar RH?
NIS2 direktiva je nasljednik NIS direktive iz 2016. godine. NIS direktiva bila je jedan od prvih većih koraka Europske unije u cilju zaštite kritične infrastrukture, koji je donio niz pravila kako zaštititi kritičnu infrastrukturu. NIS2 povećava razinu sigurnosnih zahtjeva te višestruko povećava broj sektora i obveznika koje zahvaća. U RH se do kraja ove godine očekuje novi zakon koji će obuhvatiti sve ono što se navodi u NIS2 direktivi.
To znači da će tvrtke unutar RH svakako biti obuhvaćene NIS2 regulativom, samim time što je RH dio Europske unije. Međutim, regulativa se neće odnositi na sve tvrtke, nego na one koje pružaju usluge kritične infrastrukture. SOA (Sigurnosno obavještajna agencija) zadužena je za procjenu koje to tvrtke pružaju usluge kritične infrastrukture te će ih o tome obavijestiti. Takve tvrtke će u razdoblju od godine dana morati uskladiti svoju razinu sigurnosti s onom koja je propisana NIS2 direktivom.
Kako KONČAR pridonosi zaštiti kritične infrastrukture i u čemu se razlikuje od drugih tvrtki koje pružaju slične usluge?
KONČAR je prije tri godine proslavio stoljeće uspješnog poslovanja, što je impresivno za bilo koju europsku i svjetsku tvrtku. U posljednje smo 4 godine ostvarili nikad veći financijski i poslovni rast, a gotovo 80 % prihoda ostvarujemo iz izvoza.
No ono što je najvažnije, KONČAR posjeduje domenska znanja u područjima energetike i kritične infrastrukture. Prije gotovo tri godine osnovali smo tvrtku KONČAR – Digital, zaduženu za pružanje digitalnih usluga klijentima na tržištu jer jedino osiguravanjem dodatne vrijednosti našim kupcima možemo osigurati status predvodnika na tržištu. Radi se o digitalizaciji i informatizaciji klasičnih rješenja na području energetike, kao što su na primjer postrojenja za proizvodnju električne energije, transformatorske stanice, transformatori, generatori itd. KONČAR – Digital spaja stoljetno znanje o energetici i kritičnoj infrastrukturi s modernim IT tehnologijama. Prosječni sistem integratori (tvrtke koje pružaju općenite IT usluge) imaju solidne ekspertize na području IT tehnologija, ali im nedostaje domensko znanje na području energetike i kritične infrastrukture. Stoga vjerujem da će KONČAR – Digital u narednim godinama postati jedan od ključnih svjetskih igrača u područjima cyber sigurnosti i zaštiti kritične i IT infrastrukture. Kao potvrdu toga KONČAR – Digital je prvi na svijetu dobio certifikat ugledne njemačke certifikacijske kuće TÜV NORD o usklađenosti sa zahtjevima najnovijih međunarodnih standarda za kibernetičku sigurnost u sustavima upravljanja kritičnom infrastrukturom.
Na današnjem tržištu teško je pronaći kvalitetne stručnjake. Kako KONČAR – Digital rješava taj problem?
U pravu ste, tvrtkama je teško pronaći IT stručnjake, prvo zato što ih nema na tržištu, a drugo zato što zahtijevaju poprilično velika primanja, rad u zanimljivoj okolini i stalnu mogućnost napretka. Mi ne tražimo nekoliko IT stručnjaka, već nekoliko desetina. Takav rast nije moguće provoditi oglasima za posao i privlačenjem jednog po jednog zaposlenika. Iz tog je razloga KONČAR – Digital uz organski rast, osigurao i anorganski rast, što znači da smo orijentirani na preuzimanja tvrtki s kojima imamo sličnosti u poslovanju. Na taj način osiguravamo i potrebne IT stručnjake, ekspertize, klijente i slično. Prije nekoliko godina kupili smo tvrtku Kodeks Sistemske Integracije, a nedavno smo kupili i tvrtku ADNET.
Koliko umjetna inteligencija mijenja svijet i život oko nas te koliko utječe na pojedince i tvrtke?
Umjetna inteligencija (AI) prisutna je već dugi niz godina, pa čak i desetljeća, ali AI je do posljednjih nekoliko godina više bio prisutan u akademskim krugovima. S vremenom se jako popularizirao i u svakodnevnom životu, naročito kroz velike jezične modele poput ChatGPT-a ili kroz sustave za generiranje slika, videa ili glazbe koji uistinu mogu djelovati kao da su inteligentni poput čovjeka.
Sviđala se nekome umjetna inteligencija ili ne, ona je prisutna i svatko tko se smatra radnikom budućnosti mora biti spreman prihvatiti je te prihvatiti ono što donosi. Umjetna inteligencija danas može znatno olakšati ili skratiti neke poslove, posebno one repetitivne.
Isto kao što AI utječe na život pojedinca, tako je njezin utjecaj veći kad gledamo tvrtku s puno zaposlenika, gdje je broj sati uštede koji se može ostvariti značajniji. Primjerice, možemo imati online sastanak koji traje sat-dva ili, ako nemamo sreće, tri sata. Umjetnoj inteligenciji možemo reći da nam napravi deset glavnih zaključaka koji su se donijeli na tom sastanku. AI će nam to isporučiti i dodat će reference na točno vrijeme unutar sastanka kada se zaključak donio.
Opasnost se javlja ako se u potpunosti oslonimo na AI te joj povjerimo da umjesto nas bez kontrole obavlja zadatke. Na današnjem stupnju razvoja umjetna inteligencija je dobra za pripremu 70-80 % materijala, ali onih završnih 20-30 % i konačnu provjeru ipak mora napraviti čovjek.
Umjetna inteligencija je alat koji se, kao i bilo koji drugi alat u ljudskoj povijesti, može iskoristiti u dobre ili loše svrhe. Primjerice, ako treniramo umjetnu inteligenciju da prepozna rane simptome bolesti, ona će vrlo uspješno ubrzati postavljanje dijagnoze i učiniti tu uslugu dostupnom puno većem broju ljudi. Međutim, ako potencijalni napadači kompromitiraju medicinske podatke, umjetna inteligencija će donositi krive zaključke i propisivati krive lijekove.
Isto tako će umjetna inteligencija u budućnosti zasigurno upravljati dijelom ili kompletnom kritičnom infrastrukturom, jednostavno zato što može donijeti zaključke i djelovati brže od čovjeka. Naravno, i tu postoji opasnost da umjetna inteligencija donese krive zaključke i napravi štetu na kritičnoj infrastrukturi. Iz tog razloga tvrtke su još uvijek vrlo oprezne i vrlo konzervativno integriraju umjetnu inteligenciju u kritičnu infrastrukturu. Uvjeren sam da će umjetna inteligencija ljudima ipak donijeti puno više koristi nego štete.
Koristi li se umjetna inteligencija u KONČARU?
Naravno, KONČAR – Digital u razvoju svojih digitalnih rješenja integrira umjetnu inteligenciju u svoje proizvode jer, kao što sam rekao, radnik budućnosti, a naročito tvrtka koja je u visokom tehnološkom sektoru, moraju primjenjivati umjetnu inteligenciju kako bi ubrzali, optimizirali i unaprijedili svoje proizvode i procese. U KONČAR – Digitalu se radi na nizu visokotehnoloških projekata koji uključuju umjetnu inteligenciju i rezultati su vrlo obećavajući.
Dotakli smo se kritične infrastrukture, opasnosti koje se tu javljaju, umjetne inteligencije, ali vratimo se malo na iskorake KONČARA u proteklom razdoblju. Što se trenutno u KONČARU događa po pitanju informatike i informacijskih sustava?
Posljednjih godina prolazimo kroz intenzivan proces digitalne transformacije. Uložili smo znatna sredstva u konsolidaciju informatičke (ICT) infrastrukture na način da smo IT infrastrukturu i usluge izmjestili iz ovisnih društava Grupe te ih centralizirali na jednom mjestu. Time smo omogućili društvima da se bave onim što im je glavno (core) poslovanje, a IT usluge i produkte na unificirani način pružamo svim tvrtkama kao uslugu.
Upravo sveobuhvatnom digitalnom transformacijom na svim razinama, horizontalno i vertikalno, putem ljudi, procesa i tehnologija vjerujemo da ćemo osigurati održivi rast poslovanja i u desetljećima pred nama.
Više puta ste spomenuli digitalnu transformaciju. Što pod time podrazumijevate?
Idemo prvo pojasniti što digitalna transformacija nije. Ako uvedemo jednu ili više aplikacija, ili ako dio procesa zamijenimo digitalnim rješenjem, to nije ona prava digitalna transformacija. Naravno, ubrzat ćemo i olakšati posao, ali nismo ga digitalno transformirali. Za mene digitalna transformacija podrazumijeva mijenjanje procesa i načina poslovanja te uvođenje digitalnih rješenja.
U KONČARU smo digitalnoj transformaciji pristupili sveobuhvatno i kroz sve razine poslovanja. Digitalnom transformacijom ne mijenjamo samo IT sustave, već i način razmišljanja i rada zaposlenika, uvodimo digitalna rješenja kao nadogradnju postojećim klasičnim rješenjima te mijenjamo poslovne procese.
Primjerice, KONČAR se tradicionalno bavi razvojem i proizvodnjom transformatora, generatora, motora, odnosno rješenjima za proizvodnju i prijenos električne energije. To su područja kojima suvereno vladamo i u kojima smo globalno prepoznati. Upravo zbog iskustva i znanja u tim područjima uvidjeli smo potrebu da takvu tradicionalnu tehnologiju digitalno transformiramo. Tržište danas, a naročito tržište budućnosti, traži transformaciju klasične industrije čemu smo u KONČARU izrazito posvećeni. Ako nismo digitalizirali i transformirali naše temeljne proizvode, onda u stvari nismo napravili pravu promjenu, a baš u tom segmentu želimo se nametnuti kao predvodnici u našoj industriji.
Jedan od važnijih preduvjeta uspješne digitalne transformacije jest centralizacija naše ICT infrastrukture. Uveli smo i jedinstvene sustave za upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje prodajom (CRM). Također, implementiramo i jedinstveni sustav za upravljanje projektima, a uskoro nas očekuje i uvođenje SAP ERP sustava. Uvođenjem SAP-a ujednačit će se poslovni procesi unutar svih društava Grupe, uvest će se najbolje svjetske prakse, a procesi proizvodnje (glavni element poslovanja KONČARA) će se značajno promijeniti, unaprijediti i optimizirati. Proces uvođenja SAP-a je težak, što zna svatko tko ga je prošao, ali radi se o nužnom elementu transformacije.
