U zagrebačkoj je Laubi jučer, 5. veljače 2020., održano treće izdanje najposjećenije konferencije HUP-ICT Udruge pod nazivom Digitalna (R)evolucija 3.0.
Cilj konferencije bio je osvijestiti sudionike gospodarskog života u Hrvatskoj o važnosti promjena koje digitalna transformacija donosi kako u poslovnom okruženju, tako i u svim segmentima svakodnevice. Digitalna (R)evolucija 3.0 okupila je više od 600 stratega i kreatora digitalne ekonomije, poduzetnika i menadžera koji su iskoristili odličnu priliku za razmjenu znanja i iskustva te kvalitetan networking.
Digitalizacija nije jednokratan projekt – to je kontinuitet
Digitalnu (R)evoluciju pozdravnim je govorom otvorila predsjednica HUP-a, Gordana Deranja, istaknuvši: “Kada se govori o digitalnoj transformaciji vrlo je važno istaknuti da je ona samo jednim dijelom vezana uz nove tehnologije. U punom smislu ona podrazumijeva i promjenu načina rada, drugačiji pristup poslu i drugačije razmišljanje. To naravno traži više angažmana i bitno je zahtjevnije jer traži da mijenjamo svoje ponašanje. Na svim razinama – od najviših do najnižih. Osim toga digitalizacija nije jednokratan projekt – to je kontinuitet. Kontinuitet promjena koje na ovim našim prostorima inače izbjegavamo kad god možemo. A vrijeme u kojem živimo traži da smo na njih spremni svakodnevno”.
Prema posljednjem IMD istraživanju o digitalnoj konkurentnosti, Hrvatska je pala za čak 7 mjesta, a kako bi se digitalna konkurentnost postigla, potrebno je u potpunosti provesti digitalnu transformaciju uz najveći stupanj suradnje realnog i javnog sektora, i to uz podršku državnih vlasti, koja je već sada neizbježna.
Darko Horvat, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, najavio je skorašnje predstavljanje nacionalnog plana za digitalno gospodarstvo s jasnim mjerama za bržu implementaciju i razvoj digitalnih rješenja u Hrvatskoj, naglasivši kako je digitalna transformacija hrvatskog društva započela prošle godine te kako ove godine iščekuju još jači iskorak.
Umjetna će inteligencija uništiti, ali i stvoriti radna mjesta
Dejan Ljuština, partner u PwC Hrvatska i voditelj usluga PwC-a sektoru telekomunikacija, medija i tehnologije za srednju i istočnu Europu te stručnjak s dugogodišnjim iskustvom na ovom području, ukazao je na jaz koji postoji između kompanija koje su svjesne tehnoloških mogućnosti i aktivno sudjeluju u digitalnoj revoluciji 2020. i onih koje o tome još i ne razmišljaju te dodao: “Umjetna inteligencija napravit će veliki tehnološki pomak u gotovo svakoj industriji. Monetizacija umjetne inteligencije proširit će lanac vrijednosti te pomoći tvrtkama u stvaranju i plasmanu visokokvalitetnih, personaliziranih proizvoda i usluga vođenih podacima, kao i pri strateškom vođenju kompanija kroz simulaciju novih poslovnih modela i potrebne strateške odluke. Istovremeno, umjetna će inteligencija uništiti, ali i stvoriti radna mjesta, namećući pri tome promjene radne snage, ali rast produktivnosti i povećanje prihoda tvrtke”.
Radni moto ovogodišnjeg izdanja konferencije bio je Talenti, agilnost i tehnologija koji je ujedno naglašavao važnost svih komponenti potrebnih za uspješno provođenje digitalne transformacije, no iznimno važan i ključan korak za Hrvatsku su i investicije.
“U digitalizaciju je potrebno investirati, potrebno je naći odgovarajuća investicijska i financijska sredstva da se implementiraju nove tehnologije koje će voditi do podizanja produktivnosti te ćemo onda posljedično imati i rast BDP-a. Za Hrvatsku je kritično u ovom trenutku dobro pripremiti sljedeće financijskog programsko razdoblje EU fondova od 2021. do 2027. Ovo je prilika koju ne smijemo propustiti, ako ju propustimo upropastit ćemo hrvatsko gospodarstvo u narednih 10 ili 15 godina”, zaključio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.
Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj
Čak devet tvrtki iz različitih industrija dokazalo je da je uspješna digitalna transformacija moguća i u Hrvatskoj, predstavivši svoje poslovne modele i stvarni uvid u procese digitalne transformacije, zahvaljujući kojoj su ostvarile brojne benefite.
Detalje o digitalnoj transformaciji Poliklinike Bagatin okupljenima je iznio CEO Ognjen Bagatin. Poliklinika je prepoznala prilike i prednosti umjetne inteligencije uz pomoć koje očitavaju rendgenske snimke, a uz to su digitalizirali i svoje interne procese, čime su postigli veći komfor za osoblje i pacijente zahvaljujući uštedi vremena i boljoj koordinaciji.
Goran Rubčić, CEO Njuškala, predstavio je korištenje foto-prepoznavanja, prvog takvog proizvoda za oglasnike na svjetskoj razini, koji je zahvaljujući tehnologiji dubokih neuronskih mreža omogućio korisnicima čak 70 % brže postavljanje oglasa.
Tokić Autodijelovi i Neostar svojim su poslovnim modelima pokazali utjecaj i rezultate digitalne transformacije u autoindustriji te su na taj način osigurali bolje korisničko iskustvo i učinkovite interne procese. Tako primjerice, u skladištu Tokić Autodijelova, palete nose autonomni skladišni roboti Gideon Brothersa.
Da digitalna transformacija nije zaobišla turizam, dokazali su Kamp Polidor i Bluesun Hoteli koji su pokazali da je korištenjem najnovijih tehnologija prilagodba dinamičnom tržištu jednostavna.
Klimaoprema je vlastitim primjerima iz prakse prisutnima pružila uvid u digitalnu transformaciju internih i eksternih procesa, zahvaljujući kojima je pojednostavnila i ubrzala proizvodnju, a tvrtka Iverpan je uz pomoć Ascalije digitalizirala procese poslovanja i time ostvarila znatne uštede.
Digitalna (R)evolucija uspješnim je poduzetničkim pričama, primjerima iz prakse i analizom istraživanja željela osvijestiti i ohrabriti poduzetnike da prepoznaju prilike i prednosti koje digitalna transformacija donosi te ih potaknuti na uvođenje novih organizacijskih modela koje tehnologija omogućava.
