Aleksander Radovan diplomirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Bavi se istraživanjem, programiranjem te podučavanjem programiranja u posljednjih 20-ak godina. Za sebe kaže: “Karijeru programera započeo sam još za vrijeme fakulteta kad sam studirao računarstvo, gdje sam otkrio strast za razvijanjem i stvaranjem softvera koji pomaže ljudima u svakodnevnom životu. Kako bih prenio svoju strast na nove generacije, ubrzo nakon završetka studija pridružio sam se i visokim učilištima koje obrazuju mlade programere i time pronašao svoju drugu strast za podučavanjem i promatranjem napretka mladih ljudi. Želja za primjenom svog programerskog znanja i znanja iz primjene umjetne inteligencije u istraživačke svrhe motivirala me da upišem doktorski studij kako bih dodatno proširio svoje vidike i multidisciplinarnost na sustave koji upravljaju obnovljivim izvorima energije. Trenutačno nastojim koristiti sve naučene vještine gdje god ih je moguće koristiti u kombinaciji s data science disciplinom kako bismo mogli realizirati projekte koji su se donedavno činili kao science fiction.”
Direktor ste razvoja u tvrtki BISS d.o.o. Bavite se područjem umjetne inteligencije, genetskih algoritama, robotike… Što je odredilo Vaš put prema ovim područjima?
Prvi susret s razvojem umjetne inteligencije bio je prilikom preuzimanja jednog predmeta koji sam počeo predavati prije više od deset godina. To je bila ljubav na prvi pogled. Genetski algoritmi, neuronske mreže, računalni vid, prepoznavanje objekata na slikama, predviđanje događaja i automatizacija manualnih procesa danas imaju izuzetnu primjenjivost na razne scenarije i pravo je vrijeme za masovno korištenje, jer je i zrelost tehnologije na adekvatnoj razini. Nakon što sam dosta godina radio kao programer i edukator, solidno sam razvio vještine korištenja tehnologije, ali i rada s ljudima, pa sam odlučio raditi kao voditelj razvojnog tima, što mi se jako svidjelo, pogotovo što sam mogao angažirati svoje studente u timu i na taj način nastaviti suradnju s njima i nakon završetka studija i mentoriranja njihovih završnih i diplomskih radova. Trenutna rola direktora razvoja podrazumijeva više odgovornosti koje mi omogućavaju da pokrenemo projekte koji koriste inovativne principe, poput umjetne inteligencije i podatkovne znanosti, što mi je oduvijek bila velika želja.
Vaš je fokus, dakle, na podučavanju programiranja mlađih generacija. Kako doživljavate mlade, znaju li što žele, imaju li motiva za novim znanjima i vještinama…? Jesu li se mladi danas više okrenuli IT sektoru? Možemo li spriječiti odljev mladih stručnjaka u inozemstvo?
Budući da predajem na nekoliko visokih učilišta u Hrvatskoj, svakodnevno se susrećem sa studentima, stoga mogu reći kako mladi danas potpuno drugačije gledaju na zaposlenje i posao negoli prije 10 ili 15 godina. Svjesniji su svojih sposobnosti, talenata, stečenih znanja i mogućnosti. Motivacija im pritom nije samo plaća, već i daljnje učenje i usavršavanje, ali i usklađenost posla s nekim osobnim vrijednostima i planovima za vlastiti razvoj. Specifičnost rada u IT sektoru je ta da se tehnologija stalno mijenjaju, pa su mladi ovdje u boljoj poziciji jer su otvoreniji za nove načine rada i znanja. U radnom okružju takvi mladi potiču inovacije i donose razmišljanje koje još nije ukalupljeno u određenu strukturu poslovanja. Višestruke su prednosti zapošljavanja mladih – to je ulaganje u napredak poslovanja, poticanje razvitka i usavršavanja mladih IT stručnjaka i, naposljetku, sprječavanje iseljavanja mladih iz Hrvatske. Na nama edukatorima je da motiviramo što više mladih da nastave svoje karijere u STEM područjima, ponudimo im što bolje uvjete rada, radimo što više s inozemnim partnerima, pa neće morati napuštati Hrvatsku i odlaziti u inozemstvo, već raditi iz Hrvatske na inozemnim projektima.
Trenutačno je Hrvatska po udjelu mladih između 15 i 34 godine u ukupnom zaposlenju u IT sektoru prva u Europskoj uniji, mislim da nam taj podatak treba svima biti misao vodilja u daljnjem razvoju IT sektora u Hrvatskoj, od privatnih tvrtki poput naše pa do drugih institucija, obrazovnih i javnih. Naši IT stručnjaci već su prepoznati i izvan europskih granica, a dokaz su tomu nagrade za inovacije i vlastita digitalna rješenja koja razvijaju mnoge privatne tvrtke. Ono što zasigurno pripomaže boljem pozicioniranju na ljestvici IT stručnjaka su rješenja koja pružaju hrvatski IT-jevci, ali i cijena usluga za pružena rješenja. U usporedbi s vodećim svjetskim silama, Hrvatska je zaista mala zemlja, no to nas ne sprječava da postanemo konkurentniji i izvozimo svoja rješenja izvan granica Hrvatske i Europe. Budući da danas IT stručnjaci mogu raditi iz dnevnog boravka za strane tvrtke, ključna je uloga naših institucija u poticanju povoljnije poslovne klime u Hrvatskoj.
BISS je jedna od najuspješnijih hrvatskih IT tvrtki, već je 13 godina na tržištu koje ne dopušta “stajanje”. Kako se nosite sa stalnim inovacijama, ulaganjima, konkurencijom…?
Praćenje trendova u 2022. godini važno je ako želite opstati u bilo kojoj industriji, od modne i medijske, pa sve do IT industrije, u kojoj nije dopuštena stagnacija. Često čujemo izreku kako se tehnologija svakoga dana mijenja, i to je doista tako, jer ako se IT rješenja ne unaprjeđuju kontinuirano, više nisu konkurentna. U našoj tvrtki pratimo globalne trendove, a zatim ih prilagođavamo, poboljšavamo i implementiramo. Know-how naše tvrtke je procesiranje velike količine podataka, umjetna inteligencija i njezino korištenje u poslovanju tvrtki i institucija. Europska komisija proglasila je ovo desetljeće digitalnim desetljećem i zadala nekoliko ciljeva koje je potrebno ispuniti do 2030. godine, stoga mislim da je fokus na korištenju umjetne inteligencije u poslovanju odličan put prema ispunjenju tih ciljeva. U našoj tvrtki kontinuirano ulažemo u digitalni razvoj i edukaciju zaposlenika, a stalnim radom na Big Data tehnologiji i unaprjeđenju sustava koji uključuju poštovanje svih propisa, poput GDPR-a, idemo ukorak s vremenom u kojem živimo i radimo.
Tvrtka BISS je…
Naša tvrtka prvenstveno je fokusirana na suradnju i razvoj rješenja temeljenih na digitalnim tehnologijama za bolje poslovanje tvrtki. Ove smo godine ostvarili rast broja zaposlenih i trenutno nas je više od 60, odnosno oko 35 posto više u odnosu na početak prošle godine. S obzirom na planirane projekte, vjerujemo kako će taj broj dodatno rasti tijekom naredne godine. Što se tiče odjela, kontinuirano otvaramo različite pozicije, pa se trenutno zainteresirani mogu prijaviti za uloge Business Analysta, DevOps engineera, Frontend i Backend developera, QA engineera te Machine learning inženjera. Tražimo osobe koje su motivirane i osjećaju strast prema ovom zanimanju, a u našem timu mogu dobiti svu potrebnu podršku za ostvarenje vlastitih ambicija i razvoj znanja i vještina. Veseli nas mogućnost rada s domaćim talentima i što im možemo pružiti da rade u Hrvatskoj na globalno relevantnim projektima.
Koliko je važno ulaganje u sustave koji unaprjeđuju poslovanje?
Svjesnost važnosti korištenja i unaprjeđenja takvih sustava lagano se povećava i drago nam je zbog toga, jer se u inozemstvu tvrtke već niz godina okreću novim načinima poslovanja, pa tako zauzimaju veći dio tržišta. Nitko ne treba ulagati u tehnologiju da bi bio “in”, da ima neki program koji neće htjeti koristiti, nego govorimo o ulaganju koje može omogućiti da se nijedan paket koji putuje prema kupcu ne izgubi ili da se oštećenje na paketu detektira što ranije. Ili, možda bi vam koristilo rješenje za specifičnu poslovnu potrebu – BISS može izraditi sustav baš za taj izazov.
Koliko je u poslovanju važna primjena novih tehnologija? Što bi nam ona trebala osigurati, a da ne postanemo “roboti” koji samo prate tehnologiju?
Korištenje umjetne inteligencije u poslovanju prije samo jednog desetljeća bilo je revolucionarno, a danas je AI važan faktor za održavanje poslovanja sve više industrija. Smisao umjetne inteligencije nije da potpuno zamijeni ljude, već da im bude pomoć i alat, kao i svi ostali alati koje su tijekom prošlosti koristili. Čini mi se da se negativna paradigma oko pojma umjetne inteligencije svake godine smanjuje i da mnogi poduzetnici i ljudi na vodećim pozicijama shvaćaju važnost i prednosti koje će društvo imati korištenjem umjetne inteligencije i novih tehnologija.
Neki se plaše šire upotrebe umjetne inteligencije. Vi ste je upotrijebili na više načina. Može li korištenje umjetne inteligencije donijeti nove mogućnosti za sigurniju svakodnevicu?
Mnogi koriste AI u rješavanju svakodnevnih problema, a da toga nisu ni svjesni, primjerice prilikom pretraživanja grešaka u tekstu. U našoj tvrtki umjetnu inteligenciju koristimo za mnoga rješenja, jer se tako dobivaju bolja predviđanja, što je ključno za sigurnost. Tako, primjerice, možemo predviđati zločine ili prometne nesreće na određenom području, ako dobijemo dovoljno dobre podatke. Isto tako, sustavi poput Havena i Oceana, koji služe za upravljanje kriznim situacijama, u podlozi imaju ogromnu količinu prikupljenih podataka, koje potom pretvaraju u upute za ugroženo stanovništvo i spasitelje.
Svojem portfelju nedavno ste dodali novo rješenje – sustav Aimago. Ukratko, što ovaj sustav omogućuje?
Budući da se Aimago sustav temelji na obradi slike, umjetnoj inteligenciji i Big Data tehnologiji, njegova upotreba omogućuje procesiranje slika i obradu podataka, njihovu analizu i zatim rješenja određenih problema. Konkretnije, na temelju obrade prikupljenih podataka optimizira se poslovanje klijenta te se predviđaju daljnje akcije i aktivnosti u poslovanju. Dosad naš sustav Aimago koriste tvrtke koje se bave yard managmentom, za transport i skladištenje roba, s ciljem poput racionalizacije vremena potrebnog za utovar i istovar, a samim time i troškova poslovanja. No ovaj sustav također omogućuje poboljšanje iskustva kupnje jer uz pomoć AI-ja sustav prepoznaje kretnje i ponašanje kupaca te se na taj način može utvrditi koji proizvodi su najprimamljiviji kupcima i koje proizvode kupci najviše kupuju. Kupca se pritom nikada ne identificira ni na koji način, već sustav samo prepoznaje obrazac ponašanja u trenutku kupnje proizvoda.
Ove godine predstavili ste novu generaciju tehnoloških rješenja u području javne sigurnosti. Koliko je važno rano upozoravanje i upravljanje krizama?
Potresi koji su prošle godine pogodili Banovinu i Zagreb, poplave u Njemačkoj i mnoge druge prirodne katastrofe mogu se predvidjeti uz pomoć sustava umjetne inteligencije. Dugogodišnja znanstvena istraživanja ukomponirali smo i mi u svojoj tvrtki za razvoj sustava Haven Reverse 112, koji može otkriti potencijalnu opasnost, pratiti razvoj te opasnosti, spriječiti pojavu prijetnji, zaštititi i obavijestiti ljude u zahvaćenom području te reagirati kroz upravljanje nastalom situacijom. Trenutačno, zajedno s hrvatskim vatrogasnim postrojbama, radimo na rješenju koje će unaprijediti organizaciju njihova rada, a posebice obavljanja poslova na terenu i svakodnevnih aktivnosti. Korištenjem Haven Reversea 112 može se smanjiti mogućnost ozljeđivanja i tragičnih događaja u radu vatrogasaca.
U idućih deset godina planirate zaposliti još više stručnjaka, baviti se uzbudljivim izazovima… Kakve još planove imate?
Poslovanje ćemo i dalje usmjeravati k inovacijama temeljenim na umjetnoj inteligenciji, data scienceu, što je usko vezano uz detekciju korisnika i navika koje oni razvijaju, primjerice u kupnji, te na usavršavanju već razvijenih sustava koji se koriste za optimizaciju poslovanja tvrtki. Naglasak na tzv. ”Responsible AI” važan je kako bi se povećala svjesnost o prednostima korištenja umjetne inteligencije. U fokusu našeg rada bit će i sustavi koji se temelje na različitim previđanjima uz korištenje umjetne inteligencije te će nam 2022. godina ostati u znaku AI-ja. Budući da i Europska komisija u mnogim svojim uredbama potiče razvoj digitalnih tehnologija te ulaganje u njihov razvoj, naša tvrtka ide ukorak s izazovima današnjice te ćemo nastaviti ulagati u inovativna rješenja koja će olakšati život, poslovanje i svakodnevicu tvrtkama i korisnicima.
