“Želimo stvoriti prostor u kojem poduzetnik može brzo krenuti s investicijom, uz niske operativne troškove i stabilne uvjete poslovanja.” – Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Zona Korenovo sve češće se spominje kao jedan od najambicioznijih razvojnih projekata u kontinentalnoj Hrvatskoj i zamišljena je kao cjelovita poslovna i industrijska zona nove generacije.
Kako bi ovaj projekt najjednostavnije predstavio poduzetnicima koji prvi put čuju za zonu, Dario Hrebak kaže: “Govorimo o 178 hektara zemljišta koje se trenutačno u potpunosti komunalno oprema, uz ulaganje veće od 9,4 milijuna eura u infrastrukturu. Želimo stvoriti prostor u kojem poduzetnik može brzo krenuti s investicijom, uz niske operativne troškove i stabilne uvjete poslovanja. Zona Korenovo zamišljena je kao dugoročna platforma i baza za proizvodnju, logistiku i prerađivačku industriju.”
Koliko je taj projekt vremenski povezan s dovršetkom brze ceste prema Zagrebu i zašto je ta prometna povezanost ključna?
Brza cesta prema Zagrebu, čiji se završetak očekuje do kraja 2026. godine, ključni je strateški okidač za puni potencijal Zone Korenovo. U tom trenutku Bjelovar postaje manje od sat vremena udaljen od Zagreba, što znači da se pozicioniramo kao logistički produžetak metropolitanskog područja. Za poduzetnike to znači bržu distribuciju, niže troškove prijevoza i dostupnost radne snage iz šire regije. Prometna povezanost često je presudna u donošenju investicijskih odluka, a ovdje govorimo o jasnoj, mjerljivoj prednosti.
Koji je, po vašem mišljenju, najveći konkurentski adut Zone Korenovo u odnosu na druge poslovne zone u Hrvatskoj?
Bez dileme, to je geotermalni toplovod. Investitorima je dostupna geotermalna voda temperature 83°C, što omogućuje grijanje proizvodnih hala i poslovnih prostora po znatno nižim cijenama u odnosu na plin ili električnu energiju. U praksi to znači značajno smanjenje fiksnih troškova, veću predvidivost poslovanja i otpornost na energetske šokove kakve smo vidjeli posljednjih godina. To je infrastruktura koja daje trajnu konkurentsku prednost.
Možete li konkretnije objasniti kako taj geotermalni sustav utječe na troškove poslovanja?
Ako uzmemo prosječnu proizvodnu halu, trošak grijanja može činiti značajan dio operativnih rashoda, posebno u energetski intenzivnim djelatnostima. Geotermalni toplovod omogućuje stabilnu cijenu energije, neovisnu o tržišnim oscilacijama. Energetska sigurnost danas je strateško pitanje. Zona Korenovo je upravo zbog geotermalne infrastrukture otpornija na energetske krize i cjenovne šokove. To je prednost koja će s vremenom biti sve važnija, ne samo financijski, nego i u kontekstu održivosti. Investitorima to olakšava dugoročno planiranje i smanjuje rizike. U praksi govorimo o desecima postotaka nižim troškovima grijanja u odnosu na konvencionalne energente.
Može li se zbog toga Korenovo promatrati i kao „zelena“ poslovna zona?
Apsolutno! Korištenje geotermalne energije daje Zoni Korenovo vrlo čvrste temelje za razvoj stvarno „zelenog“ poslovanja, a ne samo deklarativne održivosti. Riječ je o obnovljivom i lokalno dostupnom izvoru energije koji omogućuje stabilnu opskrbu toplinskom energijom uz znatno manji ugljični otisak u odnosu na klasične energente. Geotermalni izvori otvaraju prostor za razvoj energetskih učinkovitih proizvodnih procesa, logističkih centara i poslovnih objekata koji već u startu zadovoljavaju strože ekološke standarde. U kontekstu sve snažnijeg fokusa investitora, banaka i fondova na ESG kriterije, takav model poslovanja olakšava pristup financiranju, smanjuje regulatorne rizike i povećava ukupnu konkurentnost tvrtki koje posluju u zoni.
Koliko je Zona Korenovo spremna u infrastrukturnom smislu za dolazak ozbiljnih investitora?
Zona se trenutačno komunalno oprema u punom profilu: prometnice, vodovod, odvodnja, elektroenergetska mreža, telekomunikacije i, naravno, geotermalna infrastruktura. Ukupna vrijednost tih ulaganja prelazi 9,4 milijuna eura. Naš je cilj da investitor dođe na čistu parcelu bez nepoznanica, bez dodatnih troškova i bez čekanja osnovnih priključaka. Kao grad želimo biti prijateljski nastrojeni prema poduzetnicima. Napravili smo sve što je u našoj moći da im maksimalno pomognemo oko birokracije, smanjenja poreza, pa nam je cilj održavati taj standard odnosa s poduzetnicima, kao i Zonu maksimalno opremiti prije dolaska investitora.
I sami ste sad naveli, Bjelovar se često ističe kao grad s povoljnim poreznim uvjetima, ali i jednostavnom i brzom birokracijom. Koliko je to važno investitorima?
Izuzetno važno! Bjelovar ima jedne od najnižih poreznih stopa u Hrvatskoj, uz komunalne naknade koje su među najpovoljnijima u državi. Kada poduzetnik radi financijsku projekciju, svaka stavka ima težinu. Od poreza na dohodak do komunalnih davanja, poduzetnici sve stavljaju na papir i traže najbolje prilike za sebe. Imamo jasno postavljene procese i timove koji znaju da je vrijeme novac. U praksi to znači da investitor na dozvole ne čeka mjesecima. Brzo izdavanje dozvola jedan je od najčešćih razloga zašto se investitori odlučuju upravo za Bjelovar. Naš je cilj bio stvoriti okvir koji potiče poslovanje. Prve reakcije pokazuju nam da smo u tome uspjeli i da idemo u dobrom smjeru, a sa Zonom podižemo odnos prema poduzetnicima na jednu višu razinu.
Često smo svjedoci situacija u kojima niske porezne stope i brza birokracija ostaju samo političke fraze koje se lijepo čuju u kampanjama, ali se teško provode u praksi. Što je u Bjelovaru bilo drugačije?
Razlika je u tome što smo razvoj grada odlučili promatrati cjelovito, a ne kroz pojedinačne projekte. Smanjenje poreznog opterećenja i ubrzavanje administrativnih procesa dio su šire strategije kojom istovremeno razvijamo gospodarstvo, infrastrukturu i kvalitetu života. Zona Korenovo, projekt Wellovar toplica i izgradnja novog stadiona samo su različiti projekti iste logike, a to je stvaranje okruženja u kojem ljudi žele raditi, ulagati i ostati živjeti. Takve odluke nose određeni kratkoročni rizik za proračun, ali dugoročno stvaraju stabilniju osnovu za rast. Kad imate više investicija, više zaposlenih i više aktivnosti u gradu, tada i gradske financije postaju otpornije. Mi smo se svjesno odlučili za taj smjer i danas vidimo da on daje konkretne rezultate.
Konkretno, kako ste uspjeli ubrzati birokratske procese? To je nešto na što se poduzetnici najčešće žale, ne samo u Bjelovaru, nego u cijeloj Hrvatskoj.
Pojednostavili smo procedure, jasno definirali odgovornosti i uveli sustav u kojem investitor ima jednu točku kontakta. Digitalizacija je pomogla, ali ključna je bila promjena kulture rada. Cilj nam je bio skratiti vrijeme od ideje do realizacije, jer znamo da brzina često odlučuje hoće li se investicija uopće dogoditi. Svjesni smo da su porezi i lokalna davanja jedna od prvih stavki na koju poduzetnici gledaju kada odlučuju gdje će ulagati. Bjelovar je i ranije bio prepoznat kao porezno umjeren grad, ali mi smo taj smjer dodatno učvrstili i učinili ga dugoročno održivim. Ključno je bilo stvoriti transparentan i stabilan sustav u kojem poduzetnik unaprijed zna koje ga obveze čekaju i nema skrivenih troškova ili ad hoc odluka.
Je li to bio rizik za gradski proračun i jeste li imali otpora takvim odlukama?
Naravno da je postojao rizik, ali mi smo poreznu politiku promatrali u kontekstu ukupnog razvoja grada. Niski porezi i prirezi imaju smisla samo ako ih prati aktivna investicijska politika i projekti koji gradu donose novu vrijednost. Takav pristup omogućuje da se proračun ne oslanja na visoka davanja, nego na rast gospodarske aktivnosti. Više poduzetnika, više zaposlenih i veća potrošnja u gradu dugoročno donose stabilnije prihode nego kratkoročno povećanje nameta. Upravo zato danas Bjelovar ima imidž grada koji razumije kako funkcionira realni sektor.
Imaju li toplice Wellovar i ekonomsku logiku ili isključivo društvenu?
Wellovar toplice su od početka promatrane kroz prizmu održivosti i dugoročnog povrata, a ne kao jednokratna investicija. Analizirali smo potencijal geotermalnog resursa, tržišnu potražnju i mogućnost razvoja pratećih djelatnosti koje generiraju dodatnu vrijednost. Ključna je bila činjenica da se radi o projektu koji može funkcionirati tijekom cijele godine, stvarati stabilna radna mjesta i privlačiti goste koji u gradu ostaju dulje.
Kod novog stadiona često se postavlja pitanje isplativosti. Kako opravdavate takvu investiciju iz perspektive grada koji se snažno pozicionira kao poduzetnički i investicijski orijentiran?
Stadion gledamo kao dio šire infrastrukture koja podiže ukupnu atraktivnost grada. Investitori danas ne gledaju samo cijenu zemljišta ili poreze, nego i okruženje u kojem će njihovi zaposlenici živjeti. Stadion omogućuje organizaciju događanja, jača identitet grada i stvara dodatne ekonomske aktivnosti kroz sport, manifestacije i uslužne djelatnosti. U kombinaciji s projektima poput Zone Korenovo i Wellovar toplica, stadion zaokružuje priču grada koji paralelno razvija gospodarstvo i kvalitetu života. To je model koji dugoročno donosi veću vrijednost nego izolirana ulaganja.
Koje djelatnosti vidite kao one kojima će Zona Korenovo biti najprimamljivija?
Primarno su to proizvodnja, logistika, skladištenje i prerađivačka industrija, ali i energetski intenzivne djelatnosti koje mogu maksimalno iskoristiti geotermalni potencijal. Otvoreni smo prema svim vrstama djelatnosti pogodnima za investiranje u suburbanom području i sa svima smo spremni razgovarati kako bi pronašli najbolje uvjete. Zona je dovoljno velika i fleksibilna da primi različite profile investitora, od srednjih poduzeća do velikih industrijskih sustava.
Koliki je potencijal zapošljavanja koji ovaj projekt nosi?
Potencijal zapošljavanja mjeri se u stotinama, a dugoročno i tisućama radnih mjesta, ovisno o profilu investitora koji će doći. No jednako je važno naglasiti kvalitetu tih radnih mjesta. Cilj nam je da to budu stabilna, dugoročna zaposlenja u proizvodnji i logistici, ali da se ovdje pojave i tvrtke koje će nuditi radna mjesta mladim, visokoobrazovanim ljudima. Naravno, takvim ljudima grad Bjelovar mora omogućiti i ostale segmente važne za visoku kvalitetu života. Dostupnost radne snage je ključna za investitore, a Bjelovar ima prednost jer mu gravitira šire područje Bilogore, ali može privući i radnu snagu iz Zagreba. Naravno, tu se nameće i rješenje prometne povezanosti koja dodatno proširuje bazen radnika, što je investitorima izuzetno važno.
Kako grad prati investitore nakon što uđu u zonu?
Naš odnos s investitorima ne završava potpisom ugovora. Grad ostaje partner za sve, od infrastrukturnih prilagodbi do rješavanja operativnih pitanja. To je model suradnje koji se pokazao učinkovitim. Jednostavno, grad u cijelu ovu priču ulazi kao partner i to ostaje do isteka ugovora.
Kako biste ocijenili financijsku održivost projekta iz perspektive grada?
Projekt je financijski promišljen. Ulaganja u infrastrukturu stvaraju preduvjete za rast gospodarske aktivnosti, a time i dugoročne prihode. Grad je ušao u ovaj projekt poduzetnički i gleda na Zonu kao investiciju s jasnim povratom. Jasno, mi kao grad ne smijemo gledati samo financijsku dobit, nego i malo širu sliku, ali želimo ovim projektom napredovati i društveno i gospodarski.
Što biste izdvojili kao najveću vrijednost Zone Korenovo za poduzetnike?
Predvidivost. Jasni troškovi, stabilna energija, brza birokracija i dobra lokacija. Poduzetnici najviše cijene upravo sigurnost da mogu planirati i rasti bez neugodnih iznenađenja.
