Ovogodišnja online konferencija u organizaciji Međunarodne mreže žena bila je posvećena izazovima s kojima su se žene suočile u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom te razdoblju nakon nje. Konferenciju je otvorila Zaklada Konrad Adenauer koja je pozdravila ovakve inicijative.
Ekonomski i politički kontekst poduzetništva u vrijeme krize
Uz moderatoricu Ivanu Radić, predsjednicu Međunarodne mreže poslovnih žena, govorile su predsjednica Udruženja poduzetnica Crne Gore Edita Dautović, predsjednica Udruženja poslovnih žena Srbije Sanja Popović Pantić, direktorica Sektora za ekonomsko-pravne poslove Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot, partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu te Dženita Zirdum, članica Regionalne asocijacije žena iz Sarajeva.
Edita Dautović izjavila je kako u Crnoj Gori nisu imali posebnu pomoć za žene u poduzetništvu, no crnogorska je vlada općenito nudila pomoć gospodarstvenicima.Također, žene u Crnoj Gor nisu najzadovoljnije konačnim ishodom situacije te su se okrenule više sebi, obitelji i nekim svojim aktivnostima i umijećima. Sanja Popović Pantić uočila je kako su žene u Srbiji smanjile poslovnu aktivnost, ali su automatski povećale fokus na obitelj. Svaka kriza utječe na žene kao val koji ih vuče unatrag. Žene svaka kriza vrati par koraka unatrag te im je zbog toga potrebna podrška. “Izazov s kojim smo se suočili ubrzali su neke procese, a time i digitalizaciju, povećalo se korištenje interneta i svih dostupnih online instrumenata. Ženama digitalizacija nudi veći osjećaj uključenosti jer žive u udaljenim dijelovima Srbije”, kazala je.
Dragana Kokot priznaje kako joj je najteža bila ta fizička udaljenost, ali i da su umrežavanja i mentorstvo važne za budućnost. “Ključ je u znanju, a preko noći smo se suočili s nekim situacijama koje nam nisu bile bliske. Žena ima više uloga, stoga je ženama ponekad potrebno puno više želja, truda i energije.Jedna drugoj definitivno trebamo pomagati.”
Situacija u BiH nije baš sjajna i optimistična i bez same krize, pojasnila je Dženita Zirdum. “Mnoge žene rade na sebi i ova kriza ima taj pozitivan efekt – mi trenutno grlimo sebe jer ne možemo zagrliti druge, osnažujemo same sebe. Naši programi trebaju biti usmjereni na osnaživanje svih nas”, rekla je. Zaključak Vedrane Jelušić Kašić je kako se žene boje snalaze u krizama od muškaraca te vidi doista puno pozitivnih reakcija. Inače je situacija teška za mala i srednja poduzeća, teško je ponovno uspostaviti kanale nabave. Puno nada se stavlja u Fond za oporavak ekonomije. Ono što rastužuje je to što je većina sredstava usmjerena na javni sektor.
Kako prebroditi krizu?
O tome kako prebroditi krizu govorile su direktorica Cronate d.o.o. Nataša Cikač, direktorica tvrtke Bonacci d.o.o. Dunja Bonacci Skenderović, direktorica tvrtke Mereor d.o.o. Aleksandra Carvalho, rukovoditeljica ljudskih potencijala i organizacijske kulture zagrebačkog Philipa Morrisa Nikolina Sretić, generalna direktorica Prijedorčanke Ljiljana Vukelić i direktorica beogradske tvrtke Slovo d.o.o. Gordana Đurđević.
Nataša Cikač smatra da je imala je sreću što je zbog jednog projekta odlazila u ured i radila cijelo vrijeme. “Ono što me brine jest to što se ne zna što donosi budućnost i mislim da bismo se trebali snalaziti i pronalaziti nove mogućnosti poslovanja. Kriza nas svakako tjera na nove modele i načine rada te je samo pitanje kako ćemo se tome prilagoditi”, rekla je. Ona također smatra kako se žene u kriznim situacijama bolje snalaze od muškaraca.
Aleksandra Carvalho kaže kako su računovođe zamijenili jednu ludnicu drugom. “Klijentima je trebala pomoć i uložila sam svoje vrijeme u svoje klijente, jer ako ne opstanu klijenti i moj posao je u krizi. Bilo je dosta teško organizirati posao i obiteljske obaveze i divim se ženama koje su uspjele raditi od doma bez pomoći”, rekla je priznajući da joj je majka najviše pomogla.
Nikolina Sretić dolazi iz velikog sustava pa je prijelaz na rad od kuće organizacijski prošao relativno lagano. “Bio je ovo potpuno drugačiji period za sve i izlazili smo ususret djelatnicima jer je svatko imao svoje izazove. Kontinuirano smo educirali zaposlenike vezano za rad od kuće i kako se bolje organizirati te biti učinkovitiji, no uveli smo i ležernije sastanke kako bismo se ipak i neformalno podružili jedni s drugima. Našim zaposlenicima i njihovim obiteljima omogućena je i psihološka pomoć kako bi se lakše nosili s cjelokupnom situacijom, a u samom početku smo jasno komunicirali da neće biti otpuštanja niti smanjenja plaća.” Nikolina smatra da trendovi pokazuju kako se ide prema tome da rad o kuće bude prisutan i u normalnim uvjetima, no takvi trendovi imat će puno širi utjecaj od same organizacije rada.
U tvrtki Ljiljane Vukelić bili su fleksibilni u poslovanju, a većina je zaposlenika poslana doma pri čemu su se trudili ostati u kontaktu sa svim zaposlenicima. “Kriza je test profesionalnih sposobnosti i test našeg poduzetničkog karaktera. Proizvodno smo poduzeće i imamo veći broj radnika koji moraju biti u pogonima”, pojašnjava Gordana Đurđević. Diverzifikacija im je pomogla da se bolje snađu u nastaloj situaciji, a prioritet u poslovanju bila im je sigurnost zaposlenika i klijenata.
“Prema statistici, u vrijeme pandemije zlostavljano je 40% više žena u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nasilje utječe na produktivnost, zdravlje i sigurnost. Prema podacima iz ožujka, pet puta više žena je izgubilo posao u odnosu na muškarce i kriza vraća žene unatrag”, kaže Dunja Bonacci Skenderović koja se bavi nasiljem nad ženama i pruža usluge savjetovanja iz tema radne ravnopravnosti te prevencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.
10 savjeta kako prebroditi krizu
Završna riječ ovoga panela data je Indiri Popadić, poslovnoj konzultantici i mentorici iz Novog Sada koja je dala konkretne savjete kako prebroditi krizu:
- Analizirajte situaciju u branši – koje su se promjene dogodile na tržištu?
- Kontaktirajte klijente. Ne pretpostavljajte. Važno je ostati u kontaktu. Saznajte što vašim klijentima treba te na osnovi saznanja definirajte novu strategiju u odnosu na trenutno stanje na terenu.
- Imate li proizvod koji treba vašem klijentu ili ga tek trebate osmisliti?
- Nemojte se bojati grešaka. One su lekcije na kojima učimo.
- Iskoristite ovaj period i radite na svom poslovanju.
- Pratite konkurenciju. Pogledajte kako se ona prilagodila.
- Koristite inovacije i nove tehnologije.
- Pojačajte marketing. Nemojte smanjiti ulaganje u marketing. Uložite u društvene mreže i web stranice.
- Otvorite nove kanale prodaje.
- Ne otpuštajte radnike. Jedan od najvećih resursa su zadovoljni radnici.
Žene u zelenom biznisu
Uz moderatoricu Snježanu Turaliju, vlasnicu GREENiKA, poslovnog savjetovanja za održivu gradnju i kružno gospodarstvo, govorile su i voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatica Andjelka Toto Ormuž, vlasnica i direktorica Agrodeta Blaženka Mičević, direktorica i event menadžerica tvrtke Eventful Maja Bosanac, suvlasnica i direktorica Genius consultinga Monika Kordić, vlasnica i direktorica GreenBoxa Tanja Herr i Vedrana Likan, partnerica i direktorica tvrtke Colliers Internationala Hrvatske, Slovenije i BiH.
Vedrana Likan podsjetila nas je kako su još 2008. godine osnovali Hrvatski savjet za zelenu gradnju pri čemu je graditeljski sektor gotovo pionirski krenuo u promociju kružnog gospodarstva, a sada je to jedna najuspješnijih organizacija toga tipa čak i u Europi. Od 2008. do danas promijenila se svijest i pojam zelenoga se, u ekonomiji i građevini proširio puno dalje i dublje nego što se mislilo. Blaženka Mičević je prije četiri godine napravila zaokret u svojoj karijeri zamjenivši posao u javnoj upravi poduzetništvom. Danas se bavi upravljanjem poljoprivrednim zemljištem i nudi sve usluge koje se mogu zamisliti, a koje su vezane uz zemljišta i primjenu suvremene tehnologije, odnosno koristeći sve dostupne blagodati digitalizacije i zelenih politika.
Monika Kordić koja se bavi EU fondovima pojašnjava kako uvijek razvijaju nešto novo i savjetuju poduzetnicima kako doći do novog izvora financiranja. “Važno je od ideje složiti projekt i pronaći način kako da taj projekt zaživi. Velika je alokacija financijskih sredstava za naredna razdoblja, ali se pripreme odvijaju presporo”, rekla je.
Maja Bosanac priznaje da je radeći za druge agencije shvatila da neće moći napraviti pomak koji je toliko htjela postići. “Odlučila sam se baviti održivim eventima koji minimiziraju negativne učinke održavanja evenata poput minimiziranja otpada, odustajanja od nekih akcija koje nisu ekološke, preko uključivanja osoba s invaliditetom u organizaciji i samo smanjenje budžeta”, rekla je.
Andjelka Toto Ormuž je pojasnila: “Novaca ima, a trebamo biti pametni i znati kako doći do njih. S obzirom na to da radim u okvirima graditeljskog sektora, smatram da prioritet treba dati održivoj gradnji i energetskoj obnovi zgrada. Tu leže ogromne uštede i novac iz Recovery programa trebao bi ići i u tom smjeru.” Nadovezujući se na njezino izlaganje, Tanja Herr pojasnila je kako struka zna sve o održivoj gradnji, ali općenito nedostaje edukacije i ponašanja u skladu s održivim životom, pri čemu ističe da se posebno treba posvetiti edukaciji najmlađih generacija.
Sve sudionice su jednoglasno zaključile kako se žene bolje snalaze u kriznim situacijama jer na krizu reagiraju brzo, kvalitetno se i nesebično umrežavaju, hrabro poduzimaju nužne mjere, a svoj posao začinjavaju prijateljstvom, ljubavlju i humanošću.
Jer… Zajedno činimo razliku!
