Znanstvenice su dale veliki obol u borbi s pandemijom novog koronavirusa, no njihov požrtvovan rad u znanosti najčešće je samozatajan.
Na Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti hrvatske su znanstvenice, uključene u projekt Razvoj mreže STEM ambasadora, pozvale svoje kolegice da se otvore prema javnosti kako bi djevojke i mlade žene potaknule na bavljenje znanošću i ustrajnost u svojem djelovanju.
Visoki potencijal znanstvene zajednice u aktualnoj pandemiji
U aktualnoj pandemiji svjedočimo visokom potencijalu znanstvene zajednice koja je u vrlo kratkom roku uspjela proizvesti cjepiva protiv novog koronavirusa te testove s visokim stupnjem pouzdanosti u detekciji i determinaciji različitih sojeva ovog virusa. U posljednjih trideset godina mlade i zrele znanstvenice postale su brojne i značajno vidljive u znanosti. Njihov predan i sustavan rad povećavat će njihove uspjehe i samopouzdanje, što sigurno jamči veliki doprinos žena u znanstvenoj budućnosti, kazala je dr. sc. Jagoda Šušković, professor emeritus na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u panel diskusiji Budućnost žena i djevojaka u znanosti organiziranoj na tom fakultetu.
Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu mnogo je veći broj zaposlenica od zaposlenika, a njihov znanstveni rad posljednjih je godina ovjenčan nizom nagrada i priznanja.
Žene treba ohrabriti i potaknuti, ali i osigurati im sve društvene i radne preduvjete kako bi u potpunosti ostvarile svoje potencijale i znanstvenu karijeru te dobile priznanje za svoja postignuća u znanosti. Naime, one su s velikom ljubavlju i predanošću posvećene svojem prilično samozatajnom, mukotrpnom pozivu u kojem uspjeh ne dolazi preko noći, a rezultati njihovih inovativnih znanstvenih projekata u bolju budućnost guraju naprijed ne samo za nas, nego i društvo u cjelini, istaknula je prof. dr. sc. Jadranka Frece, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života znanstvenica
Govoreći o usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života znanstvenica, kazala je kako se trebaju pronaći rješenja koja bi znanstvenicama koje se odlučuju na zasnivanje obitelji, pomogle u vraćanju u radnu rutinu, praćenju najnovijih znanstvenih dostignuća te stjecanju uvjeta za napredovanje. Tomu se nadaju i djevojke koje su tek na početku svojih znanstvenih karijera.
Svaka generacija može uvelike pridonijeti razvoju znanosti, pa tako i ova. Nadam se kako će sada biti manje nepotrebnih prepreka na tome putu i kako će biti što više međusobne potpore, pogotovo onim znanstvenicama koje uz znanstvenu karijeru žele zasnovati obitelj. Mlade znanstvenice danas imaju veće mogućnosti nego one koje su nam utirale put. Posebno je vrijedna mogućnost školovanja i usavršavanja izvan Hrvatske. To nam omogućuje razmjenu znanja s većom grupom ljudi i stručnjaka, čime razvijamo širi pogleda na znanost, ali i generalno na svijet, rekla je Mia Šepčević, studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Suočavanje s izazovima kao najljepši dio posla
Hrvatske su se znanstvenice složile da se do najljepšega u njihovu poslu ne može doći bez suočavanja s izazovima.
Najljepše je kada dođemo do odgovora kako nešto funkcionira, ali na tom nas putu čeka mnogo izazova koje trebamo svladati. To je kao igra slagalica. Laboratorij je moje igralište na kojem se osjećam izvrsno bez obzira na to što mi se neke puzzle ne uklapaju u sliku pa moram tražiti nove. Po mojem je mišljenju najizazovnije kako tu ‘igru’ i spoznaju iznijeti u javnost jer smo tada podložni kritici, ponekad i nerazumijevanju. Današnje tehnologije, koje su produkt znanstvenog napretka, omogućuju brzi dolazak do velikog broja novih spoznaja koje se pojavljuju u javnom prostoru, kao što je sada slučaj s pandemijom uzrokovanom virusom SARS-Cov-2, ali mnoge spoznaje nisu konačne. Sutra dolaze nove jer se virus mijenja, a javnost još nije stigla prihvatiti jučerašnje. Izazov je odgovorno prenošenje tih spoznaja, naglasila je prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić, redovita profesorica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
STEM ambasadorice
Kako bi svoju ljubav prema znanosti prenijele i na druge, dvadesetak zaljubljenica u znanost postaju STEM ambasadorice.
Projektom “Razvoj mreže STEM ambasadora” osobe različitih dobi i struka, od srednjoškolaca i studenata preko osoba iz privatnog sektora do afirmiranih znanstvenika i profesora, osposobljavamo za suvremen način prijenosa znanja iz STEM područja javnosti, posebice djeci i mladima. Među ostalim, izrađujemo stručan metodološki priručnik za STEM edukacije, nabavit ćemo mobilni laboratorij za STEM te organizirati dva STEM kampa za djecu i mlade, kazala je Jelena Likić, predsjednica Bioteke, udruge za promicanje biologije i srodnih znanosti.
STEM ambasadorima postaju volonteri Bioteke i partnerskih udruga DOOR i FabLabHR.net te Astronomskog društva Višnjan. Prehrambeno-biotehnološki fakultet znanstveni je partner projekta.
Projekt Razvoj mreže STEM ambasadora, ukupne vrijednosti 2.829.663,79 kuna, sufinancirala je s 2.405.214,22 kuna Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, što čini 85% ukupne vrijednosti projekta, a 15% ukupne vrijednosti (424.449,57 kn) sufinancirano je iz Državnog proračuna.
