Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič predsjednik je Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. Klaster Kvarnera udruga je osnovana 2014. godine. Okuplja članice medicinskog i dentalnog sektora, zdravstvene industrije, turističke zajednice, turističke agencije, hotelske grupacije i sastavnice Sveučilišta u Rijeci. Klaster trenutačno ima 38 članica iz privatnog i javnog sektora, s više od 9500 zaposlenih.
Cilj je međusobno udruživanje sudionika u zdravstvenom turizmu (zdravstvo, zdravstvena industrija, turizam, znanost i edukacija) koje može svima donijeti veću vidljivost, kvalitetniju organiziranost, ekonomičniji pristup i dugoročnost investicije. Istovremeno, svaka od članica dodatno razvija i koristi svoje komparativne prednosti.
Što se tiče trenutne pozicije Kvarnera, vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom glavni su razlozi konkurentnosti, koja se itekako prepoznaje. To se nadopunjuje visokokvalitetnom i zdravom gastronomsko-nutricionističkom ponudom lokalnih namirnica, aktivnostima u prirodi, na moru, uz obalu i u brdskom dijelu regije.
Procjenjuje se da je tijekom protekle 4 godine u kvarnerskoj regiji zbog zdravstvenih usluga boravilo oko 250.000 gostiju. Velika većina bili su strani gosti, u prvom redu zbog usluga u dentalnoj medicini, a zatim u području raznih segmenata rehabilitacije te selektivnih oblika dijagnostičko-terapijsko-operacijskih postupaka.
U intervjuu s dr. Mozetičem upoznat ćemo se s Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera i doznati kakav je njegov značaj za Hrvatsku.
CIHT konferencija prešla je brojku od 10+ godina. Kako se ovaj događaj mijenjao kroz vrijeme i kakvi su rezultati prijeđenoga puta?
CIHT, koji se tijekom godina etablirao kao jedan od najznačajnijih skupova u regiji iz područja zdravstvenog turizma, održan je prvi put 2013. g. u povodu obilježavanja 125 godina organiziranog zdravstvenog turizma na crikveničkoj rivijeri, a 2015. g., kao suorganizator, u priču se uključio i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. Današnja CIHT konferencija rezultat je suradnje Turističke zajednice Grada Crikvenice i Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera kao organizatora te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapije Crikvenica i Poliklinike Terme Selce kao suorganizatora.
Već dugi niz godina i Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo zdravstva podupiru CIHT, kao i Primorsko-goranska županija, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatska gospodarska komora, Jadran d.d. Crikvenica i Grad Crikvenica. I ove je godine jedan od pokrovitelja JGL – Jadran-galenski laboratorij d.d., najveća hrvatska farmaceutska tvrtka s globalnim uspjehom i članica Klastera.
U proteklih 10 godina na CIHT-u su u svojstvu predavača sudjelovali stručnjaci iz 20-ak zemalja sa 4 kontinenta, svake godine donoseći nove spoznaje i trendove, kako u organizaciji, tako i u sadržaju programa usluga u zdravstvenom turizmu. Posebno područje zauzimaju i iznesena znanja o mogućnostima investicija u zdravstvenom turizmu te znanstveni segment programa CIHT-a. Uz razmjenu znanja vrlo značajno područje u razvoju ove konferencije bilo je stvaranje i održavanje “networka”, koji omogućava i nastavak poslovne suradnje, što nam je potvrđeno kroz veći broj aktivnih projekata između sudionika. Naravno, nezanemariv dio Konferencije je i upoznavanje turističko – kulturno – gastronomsko – enoloških kvaliteta naše regije.
Koji će govornici sudjelovati na konferenciji i koje će glavne teme iznijeti na stol?
Ove godine neki od sudionika naših panela bit će: Iztok Altbauer, predsjednik udruženja slovenskih prirodnih liječilišta, Lejla Pock, direktorica Human Technology Clustera – Styria iz Graza, Paula Wilson, Senior Director of Leadership, Governance & Business Risk Advisory u tvrtki VMarsh, dugogodišnja predsjednica međunarodnog odjela Joint Commission International, Simone Zagrodnik, predsjednica EHTTA (Udruženja europskih povijesnih termalnih gradova). Bit će tu i predstavnici Ministarstva zdravstva, kao i Ministarstva turizma i sporta koji će kroz panel i radionicu prikazati nove zakonske okvire i modele financiranja u zdravstvenom turizmu kao posebnom obliku turizma. Sudionici će biti i facilitatori iz nama zanimljivih emitivnih tržišta, kao i eksperti iz područja zdravstva i turizma iz Hrvatske.
Neke od aktualnih tema su svakako: značaj udruživanja dionika u zdravstvenoj industriji i zdravstvenom turizmu, novi trendovi i tehnologije u zdravstvenom turizmu, zakonska regulativa, pravilnici i sustavi financiranja. Prikazat ćemo i ciljeve EDIH projekta (European Digital Inovation Hub) s posebnim naglaskom na mogućnosti u zdravstvu i turizmu.
Zašto je CIHT postala konferencija koju nitko iz zdravstva, turizma i ugostiteljstva ne bi trebao propustiti?
Podaci o vidljivosti prošlogodišnjeg CIHT-a govore kako je bilo više od 250.000 pregleda objava s Konferencije, čemu su pridonijeli vrhunski panelisti, recentne teme, mogućnost B2B sastanaka i konkretnih dogovora, brojne nove suradnje i mogućnosti poslovnih udruživanja te kvalitetni primjeri najboljih praksi.
Što je najvažnije u zdravstvenom turizmu Hrvatske i u kojem se segmentu mi možemo istaknuti na globalnoj sceni?
Ponuda se prilagođava i razvija u skladu s trendovima u preventivnoj i personaliziranoj medicini, fizičkoj i mentalnoj rehabilitaciji, tzv. “lifestyle” medicini, odnosno medicini životnog stila, kao i programima aktivnog i zdravog starenja. Iako su nam u fokusu ponajprije zemlje u okružju (na 500 km ili 5 sati vožnje od nas boravi 76 milijuna ljudi, od kojih je 15 milijuna starije od 60+ godina), promidžbu usmjeravamo i prema Skandinaviji, Britaniji, ali i SAD-u, UAE-u, Indiji, uz integraciju raznih modela usluga ovisno o tržištu. Istraživanja pokazuju da zasad oko 50 milijuna stanovnika EU-a koristi zdravstvene usluge izvan matične države (oko 10%), dok onih koji to žele ima oko 250 milijuna (53%). Pokazatelji govore da tržišta ne nedostaje.
Svaka industrija ima svoje uspone i padove. Što biste naveli kao najveće izazove, a što kao najveće benefite za zdravstveni turizam u Hrvatskoj?
S obzirom na to da su u proteklom razdoblju na nacionalnoj razini učinjene zakonodavne promjene i da je zdravstveni turizam uvršten u nacionalne i regionalne strateške planove, napredak je više nego očit. Zdravstveni turizam određen je, naime, kao jedna od smjernica razvoja turizma te je istovremeno i unutar područja zdravstva postao njegov sastavni organizacijski dio. Također, investicije u kadrove, prostor i opremu te marketing i prodaju, omogućile su da se o zdravstvenom turizmu govori kao o jednoj od značajnijih gospodarskih grana u aktivnom razvoju. Istovremeno se uz modele financiranja kroz razne EU programe omogućuju nužni preduvjeti daljnjeg razvoja.
Praćenje globalnih trendova u zdravstvenom turizmu, kao i potreba za kvalitetnom zdravstvenom zaštitom domicilnog stanovništva, uz nastavak ulaganja u kadrove, inovativnu opremu i prostore, ostaju misijom i vizijom razvoja u narednom razdoblju. Međusobno povezivanje i djelovanje svih dionika u zdravstvenoj industriji i zdravstvenom turizmu, privatni i javni sektor zajedno, pri čemu svi nude segment u kojem su najkompetentniji, pokazuje se kao uspješan model suradnje. Investicije u području industrije zdravlja omogućuju istovremeno podizanje kvalitete života i jednaku dostupnost usluga za sve građane.
Je li u planu kakva međunarodna suradnja koja bi Hrvatsku mogla još čvršće pozicionirati na globalnoj karti zdravstvenog turizma?
Klaster zdravstvenog turizma potpisao je nekoliko ugovora o suradnji koji omogućavaju daljnji razvoj i konkretizaciju programa. Primjeri su ugovor s ACAP-om (Asocijacija hrvatsko-američkih profesionalaca) na programu “Lifestyle Medicine” koji ćemo provesti na Kvarneru kao model za kasniju disperziju na cijelu Hrvatsku. Također, tu je i ugovor o suradnji s Ministarstvom Ayush Republike Indije u području suradnje tradicionalne indijske medicine (joga i ayurveda), kao i europskih zdravstvenih modela. Aktivni su i ugovori o suradnji s partnerima iz Europe, kao i s tvrtkom VMarsh za područje Bliskog istoka. Upravo ovo pozicioniranje zdravstvenog turizma, kao značajne nacionalne gospodarske grane u segmentu posebnih oblika turizma, što ostvarujemo i kroz program CIHT-a, pridonosi tomu da međunarodna suradnje postane neizostavni dio cijele priče.
Za kraj, ali ne manje važno, kakva je budućnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj i kako će se vaš Klaster postaviti prema budućnosti?
U današnje doba sve intenzivnijeg korištenja tehnologija (biotehnologija, farmaceutika, umjetna inteligencija, telemedicina, robotizacija…) prilagođavamo se i razvijamo u skladu s trendovima u preventivnoj, personaliziranoj i integrativnoj medicini, tjelesnoj i mentalnoj rehabilitaciji, dentalnoj medicini, medicinskom wellnessu, tzv. “lifestyle” medicini, odnosno medicini životnog stila, te programima aktivnog i zdravog starenja. Upravo u tim područjima možemo pronaći regionalnu lidersku poziciju.
Potrebno je kontinuirano nastojanje da se pruži vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu. Ulaganje u kvalitetne kadrove, isticanje kvalitetne prometne povezanosti kopnom i zrakom te autentičnost i sigurnost destinacije temeljni su razlozi konkurentnosti. Povrh toga, u zdravstvenom segmentu potrebno je sve ovo nadopuniti visokokvalitetnom i zdravom gastronomsko-nutricionističkom ponudom lokalnih namirnica uz aktivno uključenje korisnika, zatim tjelesnim aktivnostima u prirodi te suvremenim i tradicijskim kulturnim sadržajima specifičnima za pojedine regije.
Ukoliko zajednički prihvatimo zdravstvenu industriju, čiji je zdravstveni turizam sastavni dio, kao stratešku gospodarsku granu, međusobno povežemo dionike u zdravstvu, u zdravstvenoj industriji, turizmu, znanosti, edukaciji i istraživanju, možemo očekivati izvanredne rezultate. Projekti certifikacije destinacija, destinacijski menadžment, akreditacija pružatelja usluga, zajedničko apliciranje na EU projekte, javno-privatno partnerstvo te korištenje komparativnih prednosti i mogućnosti pojedinih subregija Hrvatske omogućit će nam ostvarivanje ciljeva. Sve navedeno nalazi se u misiji, viziji i programu rada Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.
